Marx.ba

Bez obzira kakav posao obavljate, bio on manje ili više zahtjevan, kad tad ćete doći do stepena kada se osjećate u potpunosti iznemoglo i izmoreno. Ovakva pojava još se naziva i burnout sindrom ili sindrom izgaranja na poslu.

On nije „rezerviran“ samo za korporativne poslove, već ga na svojoj koži može osjetiti gotovo svako ko se, ponekad i previše, posvećuje svom poslu.

Možda upravo ovo čitate i shvatate da ste i sami prošli takav period ili ga upravo prolazite, ali bez brige! Uz primjenu pravila 85:15 osjećat ćete se odmornije, a posao ćete odraditi s lakoćom.

Ova teorija tvrdi da je ulaganje 85 posto truda u zadatke, umjesto maksimalnih 100, ključ za dugoročnu sreću i optimalnu produktivnost na poslu te izbjegavanje problema kao što su izgaranje ili nizak nivo motivacije.

Ako se svaki dan iz petnih žila truditi obaviti svoje zadatke, to bi vas moglo koštati. „Dati 100 posto“ svaki dan iscrpilo bi i najveće radoholičare.

Ne treba raditi nešto bez da to bude kvalitetno ili bez da te potrudite, ali dugoročno ćete postati produktivniji.

Čak se i cijenjeni poduzetnici, poput Tima Martina, osnivača JD Wetherspoona, slažu da je ovakav pristup radnom danu optimalan, prenosi Gaziadaily.

Tim navodi kako je zaposlenje maratonska utrka, a ne sprint, zbog čega je uvijek dobro razmišljati o dugoročnoj izvedbi na poslu.

– Na zidu našeg ureda nalazi se slika Sizifa, kojeg su bogovi osudili da zauvijek gura gromadu uzbrdo. Vođenje preduzeća je takvo. Morate imati nešto u rezervi jer je zadatak neprestan, poručuju.

Prema Anji McGrandles, stručnjakinji za mentalno zdravlje na radnom mjestu, funkcioniranje po ovom pravilu ne znači da ljenčarite.

– Neuroznanstvene studije sugeriraju da mozak najbolje funkcionira kada ulažemo 85 posto našeg truda. U vaš radni dan morate ugraditi malo brige o sebi. Šefovi bi trebali shvatiti kako izvući najbolje iz svog tima i pomoći im da rade pametnije, a ne više. Kad vam je um opušten, produktivniji ste i postižete bolje rezultate, kaže ona.

McGrandles također ističe važnost uzimanja potrebnih pauza, postavljanja granica i dnevnog planiranja obaveza.