Marx.ba
Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. i postiže se uz pogoršanje investicijskih prilika, visoke inflacijske pritiske te nastavak rasta cijena nekretnina
Period od početka prošlog desetljeća karakterizirala je nedovoljna ekonomska aktivnost potrebna za bržu konvergenciju prema razvijenijim zemljama.
BiH će krajem 2024. godine dosegnuti samo 37% prosječnog nivoa razvoja EU, s najsporijim smanjenjem ekonomskog jaza za razvijenijim zemljama. Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. godini i postiže se uz
pogoršanje investicijskih prilika, visoke inflacijske pritiske na prosječne potrošačke cijene i troškove rada, te nastavak dvoznamenkastog rasta cijena nekretnina, što pojačava makroekonomske neravnoteže, navodi se u izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine o makroekonomskim neravnotežama za 2025. godinu, prenosi Indikator.
Sudeći prema skupu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u 2024. godini zabilježena je kontinuirana unutrašnja neravnoteža u obliku visoke stope nezaposlenosti, neravnoteža povezana s daljnjim rastom jediničnih troškova rada, koja će se dodatno povećati tijekom 2025. godine, te neravnoteža u obliku kontinuirano visokog rasta cijena stambenih nekretnina.
Imajući u vidu da se, prema proljetnom krugu projekcija CBBH, očekuje nedovoljno smanjenje nezaposlenosti za izlazak iz neravnoteže i daljnji porast cijena rada i nekretnina u 2025. godini, u narednom periodu može se očekivati jačanje unutrašnjih neravnoteža.
Posebno naglašen faktor koji doprinosi neravnotežama je snažan pritisak na osnovne cijene, koje su pod sve većim pritiskom rastućih troškova rada i rastućih cijena električne energije.
Gubitak konkurentnosti
domaće ekonomije, koje je, uz niske troškove rada, desetljećima počivalo na niskim ulaznim troškovima električne energije, uvelike je određen nepovoljnom strukturom proizvodnje, koja sve više dovodi do
rasta uvoza električne energije, što stvara dodatni inflatorni pritisak na proizvođačke i potrošačke cijene.
Visok udio zaposlenih u javnom sektoru, uz sve izraženije negativne demografske promjene, koje uključuju dramatično negativan prirodni prirast stanovništva, odljev radno sposobnog stanovništva i puno brži rast broja umirovljenika nego zaposlenih, čine važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Očekuje se daljnji negativan doprinos rada potencijalnom ekonomskom rastu,
što će dodatno otežati smanjenje ekonomskog jaza s razvijenim zemljama i otežati funkcioniranje obrazovnog, penzionog i zdravstvenog sistema.
S obzirom na to da su posljednjih godina inflacijski pritisci i slaba ponuda većine zanimanja na tržištu rada postali sve izraženiji, s rastom broja penzionera dvostruko bržim od rasta zaposlenih, hitno su potrebne strukturne reforme u segmentima socijalne i razvojne politike.
Projekcije budućih trendova na tržištu rada upućuju na prijeko potrebnu demografsku razvojnu strategiju i njenu provedbu, s ciljem povećanja aktivnog stanovništva i smanjenja udjela ovisnog stanovništva.
Dug privatnog sektora porastao je u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje znatno ispod novia označene kao makroekonomska neravnoteža. Dekompozicija privatnog duga otkriva da su njegove promjene uvjetovane, uglavnom, postignutim visokim rastom kredita.
Tokom 2024. godine, povećana potražnja, stabilne nominalne kamatne stope, relativno niske realne kamatne stope, usporavanje inflacije i rast realnih plaća doprinijeli su jačoj kreditnoj dinamici u odnosu na 2023. godinu. Ako se ovakva dinamika kredita nastavi tokom 2025. godine, uz revidirano usporavanje rasta ekonomske aktivnosti, potencijalno može dovesti do relativnog, ali opet neznatnog, povećanja omjera privatnog duga i BDP-a.
Pokazatelji vanjskih neravnoteža u BiH ne ukazuju na makroekonomske rizike, budući da prosječni trogodišnji deficit tekućeg računa, relativno gledano u odnosu na veličinu ekonomije, već nekoliko godina ostaje unutar prihvatljivih granica. Iako je u 2024. godini došlo do primjetnog povećanja, ono je i dalje izvan zone koja bi signalizirala potencijalnu prijetnju makroekonomskoj ravnoteži.
Također, međunarodna investicijska pozicija u istom periodu nije bila izvor neravnoteža. Nakon višegodišnjeg trenda postupnog poboljšanja, u promatranoj godini došlo je do blagog pogoršanja neto međunarodne investicijske pozicije, ali ukupna izloženost inozemstvu još je daleko od nivoa koja bi predstavljalo izvor makroekonomskih neravnoteža.
Fiskalna pozicija BiH oslabila je u 2024. godini zbog intenzivnijeg rasta rashoda u odnosu na prihode. Povećani rashodi za plaće, mirovine i socijalne naknade nadmašili su rast poreznih prihoda. Usporavanje ekonomske aktivnosti dodatno je ograničilo budžetske mogućnosti, što je dovelo do proširenja deficita. Ukupan novo javne zaduženosti ostao je relativno stabilan, bez značajnog povećanja u odnosu na prethodni period, navodi se u sažetku izvještaja.
