Marx.ba

Cijene nafte pale su prema 82 dolara, a investitore najviše brinu Kina i SAD. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 45 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,34 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 78,30 dolara.

Trgovci su se danas usredotočili na kineske planove o ekonomskom rastu u ovoj godini. Peking je zacrtao stopu rasta od oko pet posto, kao i u 2023., a ulagači su uzalud tražili opsežne programe poticaja.

Raspoloženje su prigušili i signali iz američke centralne banke da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa, s obzirom na “procvat” ekonomije i tržišta rada, prema riječima čelnika Fedovog ogranka u Atlanti Raphaela Bostica.

– Glavna je prepreka dugotrajnijem rastu i cijeni od 90 dolara neizvjesnost koja okružuje smanjenje kamatnih stopa u SAD, objašnjava Tamas Varga iz PVM-a, izdvojivši i zabrinutost zbog ciljane stope rasta kineske ekonomije.

Zabrinutost za potražnju u SAD-u i Kini zasjenila je najavu Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika da će smanjivati opskrbu za 2,2 miliona barela dnevno i u drugom tromjesečju. Važeći sporazum istječe krajem marta.

Analitičari procjenjuju da će najnoviji izvještaji iz SAD pokazati rast zaliha sirove nafte u prošloje sedmici za nekih 2,6 miliona barela. Zalihe benzina i destilata po njihovim su se izračunima smanjile, piše Seebiz.