Utorak donio oštar pad cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak za čak 10 posto prije nego što su smanjile gubitke, dok su investitori procjenjivali komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o tekućem sukobu na Bliskom istoku i protoku nafte kroz kritični Hormuški moreuz. Brent sirova nafta pala je za oko 4,3% na 94,62 dolara po barelu u ponedjeljak u 23:45 ET. Američka sirova nafta pala je za 3,8% na oko 91 dolar po barelu. Pad dolazi nakon što je nafta u ponedjeljak skočila iznad 100 dolara. Trump, koji je u ponedjeljak signalizirao da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti, što je dovelo do pada cijena nafte, upozorio je kasnije tokom dana da će Teheran biti pogođen “dvadeset puta jače” ako pokuša zaustaviti protok nafte kroz Hormuški moreuz. Smješten između Omana i Irana, moreuz je vitalna tranzitna ruta za globalna energetska tržišta. Otprilike 13 miliona barela prošlo je tim plovnim putem 2025. godine, što čini oko 31% globalnog protoka nafte morem, prema Kpleru. Povezuje glavne proizvođače u Zaljevu, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate, s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.
Bitcoin bi mogao još oslabiti prije nego što se ponovo vrati rastu
Marx.ba Multinacionalna banka Standard Chartered upozorava da bi investitori u bitcoin trebalo da se pripreme na „još bola“, jer bi cijena najpoznatije kriptovalute u narednim mjesecima mogla pasti na 50.000 dolara ili čak niže. Ovu prognozu iznio je Geoffrey Kendrick, direktor za istraživanje digitalne imovine u obraćanju investitorima. Prema njegovim procjenama, bitcoin bi mogao izgubiti oko 26 posto vrijednosti i spusti se na 50.000 dolara. Banka je istovremeno snizila i svoje projekcije za kraj godine – sada očekuje da će bitcoin završiti godinu na 100.000 dolara, što je manje u odnosu na ranije optimističnije prognoze. Pojedini analitičari smatraju da bi strukturne slabosti tržišta mogle otežati dostizanje novih rekordnih vrijednosti iznad 100.000 dolara u ovoj godini, prenosi Yahoo Finance. Ipak, nisu svi stručnjaci negativni. Elbert Isvara iz kompanije QCP istakao je da je raspon između 60.000 i 65.000 dolara važna psihološka i tehnička zona. Zbog smanjene likvidnosti, odnosno manjeg broja naloga za kupovinu i prodaju, cijena bi mogla naglo reagirato, pa čak i zabilježiti kratkoročni oporavak oko 60.000 dolara.
Nafta na putu najvećih mjesečnih gubitaka u dvije godine
Marx.ba Nafta se približava najdužem nizu mjesečnih gubitaka u više od dvije godine, dok trgovci iščekuju sastanak OPEC+ ovog vikenda i procjenjuju napore predvođene SAD-om za okončanje sukoba u Ukrajini. Brent se stabilizirao iznad 63 dolara po barelu nakon skromnog rasta u četvrtak. Globalna referentna cijena sirove nafte na putu je prema četvrtom uzastopnom mjesečnom padu u novembru, najdužem takvom nizu od maja 2023. Cijena West Texas Intermediate bila je blizu 59 dolara prije nego što se trgovanje na Nymexu zamrznulo u azijskom jutru. Trgovanje terminskim ugovorima za robu na Chicago Mercantile Exchangeu zaustavljeno je zbog tehničkih problema, prema obavijesti na web stranici CME Group. Nymex je dio CME Group. Zemlje OPEC+ sastaju se virtualno u nedjelju i vjerovatno će se držati plana pauziranja povećanja proizvodnje početkom 2026., rekli su delegati. S tom odlukom, ključni fokus mogao bi biti dugoročni pregled kapaciteta članica. Nafta Brent pala je za 15% ove godine, a cijene su pogođene očekivanjima globalnog viška nakon što je OPEC+ ponovno pokrenuo kapacitete, dok su bušači izvan saveza također povećali zalihe. Tržište se suočava s dnevnim viškom od 2,8 miliona barela sljedeće godine i 2,7 miliona u 2027., prema JPMorgan Chase & Co. Što se tiče Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi prijedlozi američkog predsjednika Donalda Trumpa za prekid rata mogli biti osnova za buduće sporazume, istovremeno signalizirajući otvorenost za razgovore. Očekuje se da će izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff posjetiti Moskvu sljedeće sedmice. Kraj sukoba imao bi značajne posljedice za tržište nafte. Rusija je jedan od vodećih svjetskih proizvođača, a njeni tokovi podliježu teškim zapadnim sankcijama. Svako ublažavanje ograničenja nakon sporazuma moglo bi osloboditi ograničene opskrbe kupcima poput Kine, Indije i Turske. „Moglo bi proći neko vrijeme prije nego što se potencijalni mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije ostvari, jer bi Rusija mogla pokušati uskladištiti neke barele umjesto da ih žuri prodati“, rekao je Mukesh Sahdev, osnivač i glavni izvršni direktor XAnalysts Pty, kompanije za analizu energetskog tržišta. To bi moglo učiniti trenutne cijene blago uzlaznim, prije nego što postanu medvjeđe, rekao je. Kao znak da američke sankcije opterećuju ruske proizvođače, količina sirove nafte uskladištena na naftnim poljima u zemlji skočila je na više od 16 miliona barela, što je razina viđena samo dva puta od invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Cijene nafte nastavljaju padati zbog prekomjerne ponude
Marx.ba Cijene nafte blago su pale u utorak nakon što je odluka organizacije OPEC+ da pauzira povećanje proizvodnje u prvom tromjesečju iduće godine, zajedno sa slabim podacima o industrijskoj proizvodnji i jačim dolarom, pritisnula tržište. Terminski ugovori Brent sirove nafte pali su za 45 centi, odnosno 0,69 posto, te su završili na 64,44 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je za 49 centi iliti 0,8 posto, i zaključila trgovanje na 60,56 dolara po barelu. “Niz loših indeksa industrijske aktivnosti (PMI) iz Azije, a potom i američki ISM, zabrinjavaju zbog potražnje za naftom. Isto tako, stalna prijetnja carinama koja remeti tržište dodatno izaziva zabrinutost”, izjavio je John Evans, analitičar iz PVM Oil Associates. U nedjelju su, podsjeća CNBC, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, poznati kao OPEC+, postigli dogovor o manjem povećanju proizvodnje nafte za decembar te o pauzi u daljnjim povećanjima tokom prvog tromjesečja iduće godine. Stručnjaci su mišljenja da bi se ovo moglo shvatiti kao prvi znak da OPEC+ priznaje moguću situaciju prekomjerne ponude, s obzirom na to da su do sada bili vrlo optimistični u pogledu potražnje.
Cijene nafte nastavile prošlosedmični trend pada
Marx.ba Cijene nafte snižene su u ponedjeljak zbog zabrinutosti u vezi s mogućim viškom ponude i obnovljenom neizvjesnošću i pogledu globalne potražnje, dok su pomirljive izjave američkih dužnosnika o trgovinskim napetostima s Kinom dodatno pridonijele padu cijena. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu trgovali su se po cijeni od 60,69 američkih dolara (56,50 eura) po barelu, što je smanjenje od 0,8 posto u odnosu na prethodno zatvaranje od 61,21 dolara (56,99 eura). Američki referentni WTI također je bio niži za 0,9 posto i trgovao se po cijeni od 56,67 dolara (52,74 eura) u usporedbi s 57,20 dolara (53,22 eura) u prethodnoj sesiji. Cijene su nastavile prošlosedmični pad jer su ulagači procjenjivali izglede za potražnju uslijed znakova usporavanja globalne potrošnje i naznaka rastućeg viška ponude. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom najnovijem Izvještaju o tržištu nafte predviđa da će globalna potražnja za naftom u 2025. porasti za 710.000 barela dnevno na ukupno 103,84 miliona barela dnevno, navodi Reuters, što je nešto ispod prošlomjesečne projekcije. Agencija kao ključne faktoree slabijeg rasta navodi sporiji ekonomski rast i ubrzanu elektrifikaciju. S obzirom na opskrbu, IEA upozorava da se globalni višak nafte širi jer povećana proizvodnja, posebno iz zemalja OPEC+ i SAD, u kombinaciji sa slabijom potražnjom nastavlja vršiti pritisak na cijene.
Dionice Ferrarija pale za 16 posto nakon tržišnih prognoza ispod očekivanja
Marx.ba Dionice italijanskog proizvođača luksuznih automobila Ferrari pale su za više od 16 posto, nakon što je ažurirana prognoza firme za ovu godinu bila ispod očekivanja tržišta. Ferrari je saopćio da očekuje neto prihode od najmanje 7,1 milijardu eura (8,24 milijarde dolara) ove godine, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu procjenu od preko sedam milijardi eura (8,12 milijardi dolara). Kompanija također cilja na zaradu prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) od najmanje 3,6 milijardi eura do 2030. godine, uz neto prihode od oko devet milijardi eura. Akcije Ferrarija na američkoj berzi pale su za više od 14 posto u trgovanju prije otvaranja tržišta. Ferrari je u novom ažuriranju naveo da planira da do 2030. godine struktura prodaje bude 40 posto vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem (ICE), 40 posto hibridi, a 20 posto potpuno električni automobili. Italijanski proizvođač pojašnjava da je strategija fokusirana na potrebe kupaca i promjene klimatskih uslova, što je dovelo do smanjenja prethodnog cilja od 40 posto prodaje električnih vozila do kraja decenije. Ova odluka uslijedila je nakon što je Ferrari predstavio tehnologiju koja će pokretati njihov prvi električni automobil (EV). Tokom radionice o tehnologiji i inovacijama, kompanija je prikazala proizvodno spremnu šasiju i pogonski sklop modela „Elettrica“, najavljujući početak prodaje krajem 2026. godine, prenosi CNBC. Planirano je da zvanična svjetska premijera automobila bude održana sljedeće godine.
Cijene nafte ponovno pale, ulagači zabrinuti zbog situacije u američkoj ekonomiji
Marx.ba Cijene nafte pale su drugi dan zaredom, nakon što je Fed snizio kamatne stope, a trgovci su zabrinuti zbog situacije u američkoj ekonomiji i viška zaliha. Terminski ugovori sirove nafte Brent pali su za 13 centi, odnosno 0,19 posto, na 67,82 dolara po barelu. Terminski ugovori američke nafte West Texas Intermediate pali su za 18 centi, odnosno 0,28 posto, na 63,87 dolara. Fed je u srijedu smanjio svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda i naznačio da će postupno smanjivati troškove zaduživanja tokom ostatka godine, reagirajući na slabljenje tržišta rada. “Manji troškovi zaduživanja obično potiču potražnju za naftom i povećavaju cijene. Ali najnovije smanjenje kamata i nagovještaj da bi mogla biti još dva smanjenja ove godine već su bili uračunati u cijenu”, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi. “Naznaka daljnjih smanjenja kamatnih stopa od strane FED-a znači da smatraju da je nezaposlenost veći rizik za ekonomiju nego inflacija”, kazao je Claudio Galimberti, glavni ekonomist i globalni direktor analize tržišta u Rystad Energyju. Stalna prekomjerna ponuda i slaba potražnja za gorivom u SAD, najvećem svjetskom potrošaču nafte, također su utjecali na tržište, prenosi Reuters. Zalihe sirove nafte u SAD naglo su pale prošle sedmice, jer je neto uvoz bio na rekordno niskom nivou, dok je izvoz porastao na gotovo dvogodišnji maksimum, pokazali su podaci američke Uprave za energetske informacije. Međutim, porast zaliha destilata u SAD za četiri miliona barela, unatoč tržišnim očekivanjima da će biti veći za samo milion barela, izazvao je zabrinutost zbog potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte, što je utjecalo na cijene.
Nafta jeftinija zbog manjih zabrinutosti oko ruskih isporuka
Marx.ba Cijene nafte u ponedjeljak su bile niže jer Sjedinjene Američke Države nisu pojačale pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini dodatnim mjerama za ometanje ruskog izvoza nafte, nakon sastanka predsjednika dvije zemlje u petak. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za 26 centi i iznosili 65,59 američkih dolara (60,28 eura) po barelu. Američkom WTI sirovom naftom trgovalo se po cijeni od 62,62 dolara (57,56 eura) po barelu, što je manje za 18 centi. Američki predsjednik Donald Trump sastao se u petak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci i pokazao veću usklađenost s Moskvom u pogledu postizanja mirovnog sporazuma, umjesto dosadašnjeg primarnog insistiranja na prekidu vatre. Trump je takođe izjavio da za sada ne treba odmah razmatrati uvođenje odmazdnih carina zemljama poput Kine zbog kupovine ruske nafte, ali da bi to mogao učiniti „za dvije ili tri sedmice“, prenosi CNBC, čime su ublažene zabrinutosti oko poremećaja u snabdijevanju iz Rusije. Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, ujedno je i najveći kupac ruske nafte, a slijedi je Indija, prenose Financije.hr. „Primarno su bile u fokusu sekundarne carine usmjerene na ključne uvoznike ruske energije, a predsjednik Trump je doista naznačio da će pauzirati s daljim mjerama na tom planu, barem kada je riječ o Kini“, napisala je Helima Croft, analitičarka RBC Capitala, u bilješci. „Status quo zasad ostaje uglavnom nepromijenjen“, dodala je Croft, naglašavajući da Moskva neće odustati od teritorijalnih zahtjeva, dok će Ukrajina i pojedini evropski lideri odbaciti dogovor o zemlji za mir. Trump će se tokom dana sastati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima kako bi pokušao brzo postići mirovni dogovor kojim bi se završio najsmrtonosniji rat u Evropi u posljednjih 80 godina. Investitori takođe pomno prate izjave predsjednika američkih Federalnih rezervi Jeromea Powella na skupu u Jackson Holeu ove sedmice, tražeći naznake o smjeru smanjenja kamatnih stopa koje bi mogle podstaći nova rekordna kretanja na berzama. „Vjerovatno će ostati suzdržan i oslonjen na buduće podatke, posebno s obzirom na to da nas očekuje još jedan izvještaj o zaposlenosti i inflaciji (CPI) prije sjednice FOMC-a 17. septembra“, naveo je Tony Sycamore, analitičar IG Marketsa, u bilješci, prenosi Bankar.
Cijene nafte pale uslijed zabrinutosti zbog trgovinskog rata
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak zbog zabrinutosti da bi nadolazeći trgovinski rat između glavnih potrošača sirove nafte – Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije – mogao smanjiti rast potražnje za gorivom usporavanjem ekonomske aktivnosti. Terminski ugovori na Brent naftu pali su za 52 centa, odnosno 0,75 posto, na 68,69 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta, piše Reuters, koštala je 66,69 dolara po barelu, što je pad od 51 centa ili 0,76 posto. Oba su referentna indeksa u ponedjeljak bilježila blagi pad. – Široka zabrinutost oko potražnje i dalje tinja usred rastućih ekonomskih trgovinskih napetosti, posebno dok tržišta prate najnovije prijetnje carinama između velikih ekonomija i potencijalne objave predsjednika Trumpa uoči roka 1. avgusta. Investitori također pomno prate moguće domino-učinke novih američkih sankcija na rusku naftu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova, prenose Financije. Zabrinutost oko ponude uglavnom je ublažena jer su glavni proizvođači povećali proizvodnju, a prekid vatre 24. juna okončao je sukob između Izraela i Irana. Ipak, ulagači su sve zabrinutiji zbog globalne ekonomije uslijed promjena u američkoj trgovinskoj politici. Slabiji američki dolar pružio je određenu podršku cijenama nafte jer kupci koji koriste druge valute plaćaju relativno manje. – Cijene su pale jer zabrinutost zbog trgovinskog rata nadmašuje podršku slabijeg dolara, napisao je u bilješci analitičar tržišta IG-a Tony Sycamore. Sycamore je ukazao i na mogućnost eskalacije trgovinskog spora između SAD i EU zbog carina. Prema riječima diplomatskih izvora, EU razmatra širi spektar mogućih protivmjera protiv Sjedinjenih Država, jer izgledi za postizanje prihvatljivog trgovinskog sporazuma s Washingtonom slabe. SAD je zaprijetio uvođenjem carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije 1. avgusta ako se ne postigne dogovor. Također postoje znakovi da povećana opskrba naftom ulazi na tržište, budući da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici postupno ukidaju ograničenja proizvodnje.
Veliki pad na Wall Streetu, azijske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu su cijene dionica znatno pale, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina od 1. avgusta na uvoz iz 14 zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. Dow Jones je pao 0,94 posto, na 44.406 bodova, S&P 500 0,79 posto, na 6.229 bodova, a Nasdaq indeks 0,91 posto, na 20.412 bodova. Nakon što su prošle sedmice dosegnuli rekordne nivoe, S&P 500 i Nasdaq indeks znatno su pali na početku ove sedmice, što je posljedica nesigurnosti u vezi carina. Tokom vikenda je Trump, zaprijetio posebnim 10-postotnim carinama svim državama koje se slažu s “antiameričkom politikom” BRICS skupine, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a jučer je poslao pisma o višim carinama na uvoz iz 14 zemalja. Tako će od 1. avgusta uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Južne Koreje, Japana, Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike te Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland te 40 posto na Laos i Mjanmar. U pismima se navodi da će sve carine koje druge zemlje uvedu biti dodane na već postojeću američku carinu od 25 posto. – Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti svoje carine, tada će se, bez obzira na iznos za koji ih odlučite povisiti, to dodati na 25 posto koje naplaćujemo, poručio je Trump u pismima Japanu i Južnoj Koreji. Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica porasle, premda je Wall Street jučer pao i premda je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina na uvoz iz niza azijskih zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u sedam sati u plusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Japanu, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto, U Australiji su, pak, blago pale.