Marx.ba

Nalazi ovogodišnjeg IMD-ove Svjetske liste digitalne konkurentnosti (WDCR) daju uvid u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI). Drugim riječima, šta je potrebno da nacije budu istinski digitalne, što je sve važnija osobina u vrijeme kada pojava digitalne tehnologije već transformira društvo. Ukupno je istraživano 64 ekonomije (BiH nije uvrštena).

Najbolje ekomomije na ovogodišnjoj listi su one koja se mogu smatrati “digitalnim nacijama”, tj. zemlje koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, uključujući AI, od strane vlada, kompanija i pojedinaca.

Nakon što su prošle godine pale na drugo mjesto – po prvi put od početka izdavanja WDCR-a 2017. – Sjedinjene Američke Države su se ove godine vratile na prvo mjesto sa snažnim rezultatima u sva tri faktora: znanje, tehnologija i spremnost za buduće izazove.

Nizozemska je napredovala četiri mjesta i zauzela drugo mjesto, a odmah iza nje je Singapur, koji je zauzeo prvo mjesto u tehnološkom faktoru.

Danska, sveukupni lider Svjetske liste digitalne konkurentnosti za 2022., pala je na četvrto mjesto, uglavnom zbog pada spremnosti za buduće izazove i tehnoloških faktora. Švicarska, prvoplasirana ekonomija u faktoru znanja, zadržala je svoju poziciju i zaokružuje prvih pet prvoplasiranih.

– Iako ne mjerimo specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ta tehnologija stoji u centru nekoliko podfaktora koje ocjenjujemo: talent, regulatorni i tehnološki okviri te prilagodljivi stavovi i poslovna agilnost. Na novou podataka, kvalitetsdigitalne regulacije, raspoloživo financiranje za razvoj tehnologije i stepen agilnosti poduzeća, sve su to podatkovne točke koje su uključene u umjetnu inteligenciju, objašnjava profesor Arturo Bris, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost.

Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u centru su još jednog značajnog trenda koji se opaža na listi: sve veći fokus na kibernetičku sigurnost. Od 4.000 viših rukovoditelja širom svijeta koji su odgovorili na anketu WDCR-a, samo 5 posto njih je reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti.

Inače, od zemalja bivše Jugoslavije na ovoj listi su se našle Slovenija i Hrvatska. Slovenija je 37., na istoj poziciji kao i prošle godine dok je Hrvatska koja je ove godine pala za jedno mjesto i sada je na 44. poziciji.