EBRD konferencija “Greening the Western Balkans”: Budući pravci zelene tranzicije
N. D. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) danas je u Sarajevu organizirala konferenciju “Greening the Western Balkans”. Događaj je organiziovan kako bi se proslavila dostignuća Kreditne linije za zeleno finansiranje za zapadni Balkan (WB GEFF), razgovaralo o budućem pravcu zelene tranzicije u regionu i nagradile partnerske finansijske institucije. GEFF za zapadni Balkan razvila je EBRD uz podršku donatora i obezbjeđuje specijalizovane kreditne linije pojedincima za ulaganja u energetsku efikasnost i tehnologije obnovljive energije u stambenom sektoru. Program sufinansira EU kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, Austrija, Japan, kao i Austrija i Švicarska kroz Partnerstvo visokog utjecaja za klimatske mjere (HIPCA). Šefica ureda EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu Manuela Naessl kazala je da je ova regionalna konferencija prilika i da se razmijene iskustva i znanja između različitih banaka koje učestvuju u projektima za osiguranje enegretske efikasnosti za domaćinstva i javni sektor. – Bosna i Hercegovina je zemlja koja vrlo intenzivno koristi energiju i potrebna su joj unapređenja u smislu energatske efikasnosti. Upravo to pokušavamo osigurati našom kreditnom linijom za unapređenje energetske efikasnosti na zapadnom Balkanu i s obzirom na to da sarađujemo sa brojnim bankama ovo je sjajna prilika za njih da razmijene iskustva i na koji se način taj program može dodatno proširiti da bi uključio više fizičkih lica i drugih učenska iz javnog i privatnog sektora, kazala je Naessl. Direktorica finansijskih institucija EBRD-a za zapadni Balkan i istočnu Evropu Aleksandra Vukosavljević kazala je da je današnji skup prilika da proslave rezultate na njihovom programu koji se fokusira na sektor zapadnog Balkana, kojim promovišu energetsku efikasnost. – Preko partnerskih finansijskih institucija, imamo ih 30 u regionu, promovišemo investicije u izolaciju, zamjenu prozora, u toplotne pumpe i time pokušavamo da smanjimo emisije štetnih gasova i kreiramo zdravije okruženje za sve nas u regionu, kazala je Vukosavljević. Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić naglasio je da je EBRD jedan od najzanačajnijih investitora u BiH sa više od 3,2 milijarde eura implementiranih projekata i 1,3 milijarde eura projekata koji su u fazi implementacije. – Bitno je da su to u pravilu projekti koji se odnose na infrastruktiru, jer je to potreba BiH. Istovremeno imamo priliku i da pričamo o stvarima vezanim za zelenu ekonomiju, što je apsolutno trend, ali i potreba u zemljama regiona, naročito u Evropi. To podrazumijeva segment vazan za zaštitu životne okoline, ali s druge strane i segment koji dovodi do stvaranja dodatne vrijednosti, rekao je Amidžić. Dodao je da nije iznenađan što je EBRD lider u ovakvim bitnim pitanjima i projektima koji će se vratiti u budućem periodu, te da ih je EBRD među prvima prepoznao i našao način da o njima razgovara.
Inspiracija: Šta će željeti najimućniji potrošači luksuza
Bloomberg Adria Predviđanje budućnosti je uvijek izazovno, a odgovor na pitanje šta žele milioneri, vjerovatno vrijedno milione. Pitali smo one koji svakodnevno rade upravo za ovu ciljnu grupu, ispunjavajući širok spektar luksuznih zahtjeva, koji su to trendovi i pokazatelji koji nam mogu pomoći da prepoznamo područja koja bi mogla doživjeti rast u luksuznoj industriji u narednim godinama. Kategorije zdravlja i wellnessa prošle godine su doživjele snažan rast, a Katarina Larisa Ham, direktorica globalnog lifestyle management kluba Quintessentially za Jugoistočnu Evropu, kaže za Bloomberg Adriju da očekuje da će nastaviti da rastu, jer sve više ljudi postaje svjesno važnosti brige o zdravlju i dobrobiti. – Od pojave kovida povezali smo mnoge članove s vrhunskim stručnjacima za wellness, nudeći im virtualne treninge s ličnim trenerima i stručnjacima za jogu, pilates, fitnes i san. Svi brendovi sada gledaju sebe kao brendove zdravlja. Aktivizam je postao mainstream, inspirisan strašću mladih generacija. Sada su imućni potrošači više osjetljivi na društvene i ekološke aspekte brendova. Luksuzni brendovi moraju se prilagoditi ovoj promjeni, ne samo imati svrhu, već i djelovati s namjerom, objašnjava ona. Ham ističe da je personalizacija najveći trend u industriji luksuza i da je tu da ostane. Ona kaže da 85 posto klijenata sada očekuje personalizovano iskustvo, a da su, otkad su brendovi s kojima sarađuju usvojili personalizaciju vođenu vještačkom inteligencijom, primijetili rast prodaje za ove brendove od čak 30 posto. – Svaka prilika je prilika za stvaranje nečeg posebnog i nezaboravnog. Ono što vještačka inteligencija donosi je dublji uvid u preferencije kupaca, omogućavajući brendovima da izgrade stvarnu vezu s njima. Recimo, usluga koja postaje sve traženija je usluga konsijerža. Pristup luksuznim uslugama konsijerža putem digitalne tehnologije čine ih dostupnijim i praktičnijim za klijente, ističe Ham i dodaje da su konsijerž usluge vezane za pružanje personalizovanih usluga najtraženije i najpopularnije među njihovim članovima. – Postoji veliki interes za organizaciju privatnih usluga u najboljim buticima širom svijeta, te za kupovinu i dostavu raznih ekskluzivnih proizvoda za koje postoji lista čekanja, kao što su Birkin tašne, satovi najpoznatijih brendova, rijetke kolekcije nakita, i slično, poručuje. Bilo da se radi o propusnicama iza pozornice za koncert Beyoncé, UEFA finale utakmice, odmoru na privatnom ostrvu na Karibima ili rezervaciji stola u najpopularnijem novom restoranu u Londonu ili Svetom Bartolomeju i prije samog otvaranja, Ham kaže da je najveći broj zahtjeva veoma profilisan i usmjeren ka realizaciji onoga što bi mnogi smatrali nemogućim. Neki od takvih podrazumijevaju, recimo, susrete s Ronaldom, Eltonom Johnom i drugim svjetski poznatim ličnostima. Ili, obezbjeđivanje teško dostupne kolekcije nakita, gdje su komade Van Cleefa & Arpelsa morali da nabavljaju iz Hong Konga, Pariza, Dubaija, kako bi ispunili želje člana čiji je san bio da njegova supruga dobije baš takav set nakita. U ovom privatnom klubu koji je, između ostalog, u regionu organizovao vjenčanje producentkinje “Larry King” showa u Beogradu, na Kornatima stvorio intimnu atmosferu za privatni koncert Gorana Bregovića s ansamblom, smatraju da bi potražnja za luksuznim putovanjima koja omogućavaju dublji uvid u kulturu i tradiciju odredišta takođe mogla rasti. Putovanja su postala više o iskustvu nego o odredištu. – Recimo, jahte se prilagođavaju našem načinu života, a ne obrnuto. Novi dizajni jahti odražavaju tu promjenu. Pandemija je podstakla uravnoteženiji način života, smanjujući potražnju za užurbanim odmorima i turističkim destinacijama koji se moraju vidjeti i povećavajući potrebu za skrivenim oazama u prirodi, kaže Ham. Broj ultra-visoko bogatih pojedinaca (UHNWI) širom svijeta porastao je prošle godine za 4,2 posto u odnosu na godinu ranije. Na regionalnom nivou, prema izvještaju o svjetskom bogatstvu u 2024. agencije Knight Frank, u stvaranju bogatstva predvodili su Sjeverna Amerika (7,2 odsto) i Bliski Istok (6,2 odsto), dok je Latinska Amerika jedini region koji je doživio smanjenje broja bogatih pojedinaca. Što se tiče ključnih zemalja, Turska predvodi rang-listu sa 10 posto povećanja broja ultra bogatih pojedinaca, a slijedi je SAD sa osam posto. Ali, ono što Ham navodi kao ključno je promjena u načinu razmišljanja, ali i načinu sticanja bogatstva. – Bogati razmišljaju preko generacijskih linija: djedova i baka, roditelja i sljedećih generacija. To zahtijeva višestruke i slojevite perspektive, kao i strategije. Bogatstvo naslijeđeno generacijama uzima sve više maha. Prvi put nakon dugo vremena vidimo da su milijarderi akumulirali više bogatstva kroz naslijeđe nego kroz preduzetništvo. To je novi trend. Različite generacije imaju različite poglede na filantropiju, investiranje i poslovanje. Dok nasljeđuju kompanije, ulaganja i fondove svojih roditelja, nasljednici se više žele usmjeriti na aktuelne lukrativne privredne prilike i izazove, kao što su inovativne tehnologije, novi izvori energije samo su neki su od njih, poručuje. Ono što je zajedničko za sve generacije, međutim, smatra ona, zainteresovanost je za mogućnosti i rizike generativne vještačke inteligencije. I također to što razmišljaju u međunarodnim okvirima. – Mnogi naši klijenti rade u više jurisdikcija, a različiti dijelovi porodice žive u različitim zemljama. Milenijalci se, pak, okreću od tradicionalnih društvenih normi. Ako očekujemo da će krenuti stopama prethodnih generacija, srediti se sa svojim karijerama, vjenčati se i imati djecu, trendovi pokazuju da se događa upravo suprotno, mišljenja je Ham. Interesovala nas je i cijena za usluge i koliko mnogo je zaista mnogo. Naša sagovornica kaže da je više od cijene njihovim klijentima važno povjerenje, jer su nerijetko angažovani u ključnim trenucima njihovih života. – Cijene za usluge variraju spram zahtjeva, jer zavisi od broja članova porodice koji će koristiti usluge, ali, ono što je mnogo važnije je pitanje povjerenja. Klijenti žele da budu sigurni da mogu računati na vas. To je posebno važno u najkritičnijim situacijama, ali u sve aktuelnijim uslugama biznis koučinga”, zaključuje naša sagovornica i naglašava da su usluge u pravcu poslovne podrške i usavršavanja takođe u porastu i da bi mogle biti sve zastupljenije u budućnosti, naglašava. Ipak, uspjeli smo da saznamo da recimo svečano prisustvo na Royal Gala koncertu Oksfordske filharmonije i večeri koju organizuju Njegovo kraljevsko visočanstvo princ i princeza od Kenta, uz Njeno kraljevsko visočanstvo princezu Aleksandru u zamku Windsor u junu, košta 2.500-5.000 funti po osobi ili 25.000 funti za sto. A za prisustvo čuvenom Grand Prix balu u Londonu u julu, koji se ove godine održava u popularnom hotelu pored Buckinghamske palate “The Peninsula London”, potrebno je izdvojiti 585 funti po osobi ili 5.940 funti za sto. Ovaj novootvroeni hotel inače je
Šta kažu analitičari: Koliko će koštati barel nafte
Marx.ba Stabilan rast nafte potaknuo je nagađanja da bi cijene mogle doseći 100 dolara po barelu ako trenutni tržišni uvjeti potraju. West Texas Intermediate futuresi trgovali su se iznad 86 dolara dok je Brent (BZ=F) porastao iznad 91 dolar po barelu, njihove najviše nivoe od oktobru. Međunarodni referentni terminski ugovori porasli su više od 1 posto u prethodnoj sesiji, zatvorivši se iznad ključne razine od 90 dolara usred znakova eskalacije na Bliskom istoku. – Postoji mnogo geopolitičkih razloga za zabrinutost zbog rizika opskrbe, rekao je Claudio Galimberti, viši potpredsjednik Rystad Energyja, za Yahoo Finance o trendu rasta cijena nafte. – Stoga bih rekao da troznamenkaste cijene nafte u ovom trenutku nisu tako daleko. I ovdje bismo sigurno mogli završiti u sljedećih nekoliko mjeseci, dodao je. Galimberti ističe nastavak smanjenja proizvodnje zbog naftnog saveza OPEC+ i ukrajinske napade dronovima na ruske rafinerije kao glavne katalizatore koji guraju cijene prema 100 dolara u sljedećih nekoliko mjeseci. – Rusija je veliki proizvođač nafte. Dakle, u trenutku kad imate potencijalno 500.000, ili milion barela dnevno pod privremenim utjecajem — tada možete vidjeti kako cijene nafte potencijalno rastu za još 5, 10 dolara, a onda ste troznamenkasti, rekao je Galimberti. Da budemo sigurni, analitičar primjećuje da bi veliki rezervni kapaciteti, ili mogućnost pumpanja više nafte na Bliskom istoku, mogli pomoći u zadržavanju cijena. Prošlog mjeseca Rusija je rekla da će produbiti smanjenje proizvodnje, što je navelo analitičarku JPMorgana Natashu Kanevu da razmišlja o tome kako će sirova nafta Brent dosegnuti 100 dolara po barelu do septembra. – Po nominalnoj vrijednosti i pod pretpostavkom da nema reakcije politike, ponude ili potražnje, akcije Rusije mogle bi gurnuti cijenu nafte Brent na 90 dolara već u aprilu, dosegnuti sredinu od 90 dolara do svibnja i blizu 100 dolara do rujna, napisali su Kaneva i njen tim u bilješci prošle sedmice. Ipak, Kaneva očekuje da će se cijene Brenta kretati na 90 dolara do maja i 85 dolara u drugoj polovici godine jer bi protumjere stupile na snagu ako cijene postanu previsoke. Na primjer, SAD bi mogao odlučiti osloboditi opskrbu iz svojih strateških rezervi nafte, Rusija bi mogla odlučiti zadržati svoj izvoz na sadašnjem nivou ili bi moglo doći do smanjenja potražnje.
Kia otkrila svoje planove za budućnost
Marx.ba Osim samih modela, odnosno njihovog broja, objavljene su i druge strateške najave – poput ciljeva prodaje električnih automobila, investicijskih iznosa i tehnoloških razvoja do kraja desetljeća. Samo prošle godine, Kia je rekla da će do 2027. godine lansirati devet novih električnih vozila u Velikoj Britaniji, a sada imamo jasniju predodžbu kada očekivati te nove modele. Kia je rekla da će šest novih automobila stići do 2026. godine – EV3 kasnije ove godine, zatim EV2, EV4 i EV5. EV3 dolazi prvi Već smo dobili rani pogled na EV3, zahvaljujući Kia EV3 konceptu krajem 2023. godine. Sudeći prema prethodnim konceptima Kie, poput EV9 koncepta, finalni EV3 ne bi trebao biti previše različit od konceptnog automobila kada se lansira u trećem tromjesečju ove godine. Trebao bi pružiti potpuno električnu alternativu slično velikom SUV-u Kia Sportage, smještajući se iznad Niro EV-a. EV4 i EV5 još uvijek tajnoviti Otkriven istovremeno s EV3 konceptom prošle godine bio je EV4 koncept. EV4 je također spomenut na danu investitora, iako specificiran datum lansiranja nije bio otkriven. Isti se slučaj odnosi i na EV5 SUV, koji će biti srednje velik SUV koji će konkurirati Tesla Modelu Y i nadolazećem Audi Q6 e-tronu. EV2 za dvije godine Kia EV2 još nije bio prikazan putem konceptnog automobila (očekujemo da će stići kasnije ove godine), ali ponovno je spomenut u ažuriranju dana investitora. Sada znamo da će stići 2026. godine i mogao bi biti predstavljen kao subkompaktni konkurent Renaultu 5. Električnu putničku liniju Kie dodat će i dva “PBV-a” (namjenski izrađena vozila) – srednje velik PV5 i veći PV7. Sportske “GT” verzije Kia je potvrdila svoje planove za sportske modele s GT oznakom, izjavivši da će EV9 GT stići u januaru 2025. godine. SUV sa sedam sjedišta EV9 je flagship model sve električnog asortimana Kia te iako specifični detalji još nisu objavljeni, EV9 GT će koristiti pogonski sklop s dva motora sa značajnim povećanjem maksimalne snage od 376 KS trenutnog modela. Postavljanje dva motora od 576 KS iz EV6 GT-a svakako bi moglo biti moguća opcija. Ciljana brzina od 0-100 km/h za manje od četiri sekunde i nadograđeni ovjesom te kočnice su također u planu, kako bi se EV9 GT lakše nosio s dodatnom snagom. Osvježenje za EV6 Prvi od Kia potpuno električnih EV modela, EV6, također nije bio zaboravljen. Kia je rekla da možemo očekivati redizajn, odnosno osvježenje EV6 u drugom kvartalu ove godine, a slijedi ga ažuriranje sportske verzije EV6 GT u četvrtom kvartalu 2024. godine. Sestrinski automobil EV6 iz Hyundaija, Ioniq 5, dobiti će ažuriranje ove godine, pri kojem će se veličina baterije povećati s 77,4 kWh na 84 kWh. S obzirom na to da EV6 koristi istu platformu E-GMP, isto ažuriranje trebalo bi doći i do Kie. Ostali planovi Nije sve bilo vezano uz električne modele na Kia Investor Dayu. Kia je također otkrila da će svoj najpopularniji automobil u Europi – SUV Sportage, osvježiti kasnije ove godine, iako detalji još nisu objavljeni. Kia je također rekla da će “agilno reagirati na promjene u tržišnom okruženju” proširenjem svoje linije hibridnih vozila sa šest modela u 2024. godini na devet modela do 2028. godine. Kia cilja na 1,6 milijuna prodanih EV-a globalno do 2030. godine, pri čemu će 250.000 dolaziti iz njihove PBV ponude. Korejska kompanija prošle godine prodala je 3.085.771 automobila i cilja na povećanje na 4,3 milijuna godišnje do 2030. godine. Da bi potakla interes za EV-ima, Kia održava partnerstvo s Ionity koje će također pomoći izgraditi više od 17.000 punionica u Evropi, piše Autonet.
Martech strategije trebaju biti otporne na budućnost
N. D. Martech ne postoji u vakuumu. Budite korak ispred uzimajući u obzir makro faktore koji utiču na marketinške strategije. Kao martech praktičari, moramo biti u toku sa više od karakteristika proizvoda i kanala, mogućnosti, poređenja konkurenata, uklapanja stekova, najboljih praksi, itd. Trebalo bi uzeti u obzir i makro faktore, koje Investopedia definira kao „utjecajan fiskalni, prirodni ili geopolitički događaj koji u velikoj mjeri utječe na regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. Pravi izazovi Na primjer, američki Kongres se vratio tome uz podršku Bijele kuće. Ozbiljno razmatra zabranu kineske društvene mreže TikTok kako bi je natjerala da se proda kompaniji koja nije kineska. Novinske kuće se fokusiraju na pojedinačne influensere koji značajan dio svojih prihoda duguju kanalima društvenih medija. Zabrana platforme bi ugrozila njihove kratkoročne i srednjoročne egzistencije. Veće kompanije koje uživaju u uspjehu koristeći TikTok kao ciljani kanal također će se suočiti s izazovima ako aplikacija bude zabranjena. Međutim, nacionalne zabrane nisu jedine prijetnje pojedinačnim utjecajnim osobama i kompanijama. Promjene načina na koji različite platforme administriraju svoje oglasne mreže također imaju utjecaj na nizvodno. CNBC je nedavno objasnio kako su kompanije koje su usmjerene direktno na potrošače (D2C) imale koristi od jeftinog oglašavanja na društvenim mrežama prije mnogo godina, ali se sada muče jer platforme povećavaju cijene svojih oglasa. Ovo uključuje poznate kompanije kao što su Allbirds, Casper i Peloton. Kao martech praktičari, svakako smo svjesni izazova sa kojima se suočavaju naše SEO kolege kada pretraživači podešavaju svoje algoritme za rangiranje. Ne zaboravimo i kako regulatori i pretraživači postavljaju dodatna ograničenja na kolačiće. Iako je važno uključiti takve prijetnje u planiranje kontinuiteta poslovanja, ovdje postoji veća briga. Makro faktori Prvo, tu su prevrtljivi hirovi ultrabogatih vlasnika. Na primjer, kada je Elon Musk kupio X/Twitter, jedan od glavnih pokretača bilo je smanjenje uslova usluge vezanih za interakciju korisnika. Musk je smatrao da platforma krši “slobodu izražavanja” previše korisnika. Zatim je smanjio veličinu tima zaduženog za održavanje pozitivne interakcije u zajednici. Ovo je uplašilo glavne oglašivače zabrinuti zbog toga što se njihovi postovi pojavljuju pored problematičnih materijala. Nadalje, ove promjene su dovele do dramatičnog pada upotrebe koji je suzio publiku koju X može ponuditi oglašivačima. Postoji trenutna podcast reklama za ADP, kompaniju za ljudske resurse. Oglas se fokusira na zaposlenike koji razgovaraju o rizicima za svoju organizaciju i jedan od njih se pita šta bi se dogodilo da poznata ličnost kupi kompaniju. Ono što čini smiješnu šalu u oglasu zahtijeva ozbiljno razmatranje u stvarnom svijetu, mišljenje je martech stručnjaka. Kulturni ratovi Drugo, politička kultura ponekad utječe na naš posao. Nedavni primjer je moderiranje društvenih medija. Pojedini političari (za razliku od drugih istaknutih pojedinaca, poput Muska) doveli su u pitanje politike moderiranja platformi društvenih medija, optužujući tehnološke kompanije da zauzimaju stranu. Ovaj kulturni rat uticao je na većinu platformi, ne samo na X. Kako su neke platforme olakšale moderiranje, brendovi pronalaze svoje postove i reklame pored nečijeg kontroverznog mišljenja o vrućem pitanju. Iz perspektive brenda, ovo je problematično. Iako se kompanije možda ne bave određenim temama, izgled podrške nekom stavu može dobiti i — što je još važnije — odbiti potencijalne kupce. Zatim postoje trenuci kada se istaknuta politička ličnost obruši na platformu i dramatično utiče na njenu cijenu dionica, ugrožavajući njenu kratkoročnu stabilnost. Takvi događaji mogu dodatno ugroziti održivost kanala za oglašivače i naravno da i na to treba obratiti pažnju. Društvene promjene Treće, društvene promjene također mogu utjecati na prikladnost i djelotvornost platformi. Mnogi u društvu okrivljuju društvene medije za značajan pad mentalnog zdravlja mladih. Ovo svakako ugrožava kako kompanije s proizvodima orijentiranim na mlade mogu koristiti tehnološke platforme za oglašavanje mladima, a postoji mnogo više implikacija na ovu društvenu zabrinutost. Ova svijest je također inspirisala mnoge ljude koji su mladi u srcu, ali ne po godinama, da smanje upotrebu društvenih medija, što utiče na to kako kompanije mogu koristiti takve platforme da i njih ciljaju. Akcije Postoje načini na koje možemo ostati u toku. Na primjer, mnoštvo specijaliziranih medija fokusiranih na tehnologiju pokriva kako širi geopolitički, politički i društveni trendovi i događaji utječu na naše profesionalne živote. Njihovo slušanje i čitanje njihovih povezanih izdanja pomoći će nam da ostanemo svjesni relevantnih trendova. Još jedno važno mjesto za uključivanje takvog rada je naš stalni profesionalni razvoj. Ovo bi trebalo uključivati mnogo više od uskog učenja vezano za naše specifične radne funkcije. Osim poboljšanja naših međuljudskih vještina, trebali bismo pratiti šta se dešava u određenim industrijama u kojima radimo. Možda postoji nešto posebno relevantno za određene industrije. Kompanije za upravljanje stanovima, na primjer, naišle su na probleme u prošlosti jer su koristile platforme za oglašavanje poput Facebooka za ciljanje ljudi koristeći demografske filtere poput rase i prihoda. To dovodi do diskriminacije u pogledu stanovanja, što nije dobro izgleda. Taj sektor treba da ostane na oprezu na različite načine od drugih industrija.
Budućnost Applea: U planu je razvoj tri nova proizvoda
Marx.ba S modelom Vision Pro Apple je nakon dugo godina predstavio jedan proizvod iz potpuno nove kategorije uređaja, a za budućnost kompanija priprema još neke nove proizvode i novitete u kojima će fokus biti na umjetnoj inteligenciji i zdravlju. Tako barem tvrdi Mark Gurman, analitičar s odličnim izvorima u Appleu. On je u svom sedmičnom newsletteru Power objasnio koje sve uređaje kompanija trenutno istražuje, odnosno koje bi nove uređaje mogla predstaviti u budućnosti. Gurman naglašava kako su svi ti uređaji još u ranoj fazi istraživanja tako da Apple od njih s vremenom može odustati, a ako krenu s ozbiljnijim razvojem, na njihovo predstavljanje morat ćemo pričekati još neko vrijeme. Jedan od takvih uređaja o kojima razmišljaju jest i pametni prsten. Takav prsten trebao bi biti namijenjen osobama koje ne žele nositi pametne satove, no žele iskoristiti tehnologiju za praćenje svog zdravlja i različitih parametara poput praćenja otkucaja srca i slično. Iako ta ideja u kompaniji postoji, čini se da Cook još nije dao zeleno svjetlo za razvoj takvog prstena, ali zbog konkurencije možda uskoro promijeni mišljenje. Podsjetimo, tokom ovotjednog mobilnog sajma koji se održava u Barceloni, Samsung bi trebao predstaviti svoj prvi pametni prsten. Dok Appleu takav uređaj (još) nije na listi prioriteta, puno veći fokus stavili su na pametne naočale. Takva naočale, naglašava Gurman, neće biti jeftinija verzija modela Vision Pro s ekranima na kojima će se prikazivati sadržaj proširene stvarnosti, već naočale koje će biti slične onima kakve su razvile Meta i Ray-Ban. Takve naočale, dakle, nemaju poseban untrašnji ekran na kojem se pokazuje digitalan sadržaj, odnosno nema podršku za AR, ali zato imaju ugrađene kamere i asistenta baziranog na umjetnoj inteligenciji s kojim se može razgovarati. Treći pametni nosivi uređaj koji se Gurman spomenuo odnosi se na verziju AirPodsa sa – slušalicama. Takav bi model dimenzijama trebao biti sličan aktualnim modelima slušalica, ali imat će ugrađene kamere niske rezolucije te podršku za umjetnu inteligenciju koje bi korisnicima trebale pomoći u njihovoj svakodnevici. Sva ova tri spomenuta uređaja su tek u ranim fazama razmišljanja, odnosno razvoja i ako njihov razvoj ne bude išao u željenom smjeru, Cook ga uvijek može prekinuti. Ako kompanija nastavi s njihovom razvojem, pametni prsten, naočale i slušalice s kamerama sigurno ne treba očekivati u bliskoj budućnosti, već tek za koju godinu.
Okeanska energija: Budućnost ili iluzija
Marx.ba U potrazi za održivom energijom, evropski inovatori okreću se ogromnim prostranstvima okeana, prepoznajući njegov neiskorišteni potencijal kao moćan izvor čiste i obnovljive energije. Wavepiston, pionirski danski brend, predvodi ovaj pokret, koristeći prirodno kretanje talasa putem visokoenergetskih vodenih cijevi i turbina. Njihova trenutna ispitivanja pored obale Gran Kanarije prikazuju obećanje hvatanja okeanskih sila za proizvodnju električne energije, uz mogućnost desalinizacije, nudeći dvostruko rješenje za energetske i vodene izazove. U međuvremenu, u srcu francuskih Alpa, HydroQuest gura granice talasne energije sa ambicioznim planovima za najmoćniju morsku farmu. Kroz temeljno modeliranje talasnih obrazaca i podvodne topografije, cilj im je maksimizirati proizvodnju i efikasnost energije, demonstrirajući potencijal predvidivih morskih struja da održe obalne zajednice održivo. Portugal, sa svojom divljom obalom i moćnim talasima, izranja kao ključni igrač u pejzažu morske energije. Kompanije poput CorPowera to pokazuju svojim inovativnim pretvaračima talasne energije, sposobnim da izdrže olujno more dok pružaju ekonomična energetska rješenja. Momentum za morsku energiju je očigledan, sa Ocean Energy Europe na čelu saradnje između preko 120 grupa u ovoj oblasti. Remi Gruet, CEO organizacije, ističe značaj talasnih i morskih energija, koje bi zajedno mogle zadovoljiti značajan dio evropske potrošnje električne energije, paralelno sa doprinosom tradicionalnih hidroenergetskih izvora. Kako se industrijske luke transformišu u centre inovacija morske energije, Evropa usmjerava put ka energetskoj sigurnosti i ekološkoj održivosti. Ovaj transformacioni pomak ka prihvatanju moći okeana signalizira novu eru odgovornih energetskih praksi, otvarajući put zelenijoj i otpornijoj budućnosti za generacije koje dolaze.
Pripremite se za budućnost: Ovo su najbrže rastući poslovi u Evropi
Marx.ba Tržište rada prolazi kroz brzu transformaciju u Evropi jer se konkurencija za radna mjesta udvostručila u prošloj godini pojavom novih radnih mjesta koja nisu postojala prije 20 godina, pokazuje najnovije istraživanje LinkedIna. Gledajući na nadolazeću godinu, najbrže rastuće pozicije povezane su s održivošću, umjetnom inteligencijom i poslovnim razvojem, predviđa društvena platforma usmjerena na zapošljavanje. LinkedIn je proveo istraživanje o milionima poslova što su ih otvorili njegovi članovi između 1. januara 2019. i 31. jula 2023. kako bi se izračunala stopa rasta za svaku profesiju, prenosi Euronews. Otkrili su da dvije trećine (67%) evropskih stručnjaka ove godine razmišlja o promjeni posla iako je konkurencija na tržištu rada sve veća. U 2022. bilo je samo jedno radno mjesto za otprilike svaka dva aktivna kandidata u Velikoj Britaniji i Francuskoj na LinkedInu, a sada postoji samo jedno radno mjesto za otprilike četiri kandidata. Osim toga, 37 posto evropskih stručnjaka kaže da traže veće plaće da bi prebrodili krizu troškova života, a 19 posto njih tvrdi da su sigurniji u svoje sposobnosti te žele pronaći bolju ulogu za razvoj svoje karijere. Najbrže rastuća radna mjesta razlikuju se u proučavanim evropskim zemljama, ali zajednički trend pokazuje da su uloge umjetne inteligencije, održivosti i kibernetičke sigurnosti u porastu te se kompanije bore da se uhvate u koštac s ovim glavnim trendovima koji utječu na ekonomiju. Nazivi traženih poslova uključuju: upravitelja održivošću, inženjera umjetne inteligencije i analitičara kibernetičke sigurnosti. – U 2024. jasno je da su umjetna inteligencija i održivost dva glavna pokretača te temeljno preoblikuju tržište rada, a kompanije sve više žele zaposliti stručnjake sa zelenim i vještinama umjetne inteligencije, rekao je izvršni direktor LinkedIna za Evropu i Latinsku Ameriku Josh Graff. Pet najtraženijih pozicija u Velikoj Britaniji redom su: voditelj održivosti, predstavnik razvoja prodaje, analitičar osiguranja (ocjenjuje pojedince i firme kako bi se utvrdio nivo rizika koju predstavljaju), glavni službenik za prihode i stomatološki terapeut. U Njemačkoj se traže: voditelj održivosti, analitičar kibernetičke sigurnosti, konsultant za javni sektor, influencer marketing manager i energetski menadžer. Pet najtraženijih poslova u Italiji su: business development manager, inženjer umjetne inteligencije, analitičar sigurnosnog operativnog centra, stručnjak za održivost i cloud inženjer, prenosi Tportal.
Da li bi tkanina od plute mogla biti “materijal budućnosti”
Marx.ba U vrijeme kada su vještački materijali svuda oko nas, što u enormnoj mjeri utiče na zdravlje naše planete, u isti mah se traga za održivijim rješenjima, odnosno za tzv. “materijalima budućnosti”. Jedan od njih mogla bi biti tkanina od plute. Kao ključna prednost plute, koja se dobija od drveta, ističe se njena šira primjena u modi, bez ugrožavanja drveća, i činjenica da služi kao „veganska koža“. Inače, pluta se koristi hiljadama godina unazad. U prošlosti, ljudi su bili fascinirani ovim prirodnim i veoma korisnim materijalom, ali je upotreba plute – kao savitljive tkanine – relativno nova. Prirodna tkanina od plute („pluta koža“) pravi se od strugotine dobijene direktno sa drveta hrasta (Quercus suber) – srednje veličine, porijeklom iz sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Evrope (Španija, Francuska, Italija, Portugal, Alžir, Tunis i Maroko). Proces dobijanja tkanine od plute počinje „berbom“, pri čemu se spoljašnji dio kore guli, da bi se „otkrila“ unutrašnja pluta, ali se sve odvija bez ugrožavanja drveta jer je spoljna kora u stanju da se sama regeneriše. Inače, neki stručnjaci su sugerirali da sakupljanje plute može čak produžiti životni vijek kore. Pluta se koristi u razne svrhe – za podove, izolaciju, čepove za boce vina, „ekološki prihvatljive“ prostirke za jogu i, sve više, za održive modne artikle kao što su novčanici, tašne, cipele. Njena glavna svojstva su to što je lagana i elastična. Pritom, u pitanju je materijal koji nije zapaljiv, otporan je na mrlje i ogrebotine, i slično vosku – odbija vodu.
Cijena čistih tehnologija: Kako minerali oblikuju budućnost energetike
Marx.ba U doba energetske tranzicije, čiste tehnologije postaju ključne za smanjenje emisija i poboljšanje zdravlja planete. No, paradoksalno, proizvodnja ovih tehnologija zahtijeva obilje kritičnih minerala poput bakra, litijuma, nikla, kobalta i elemenata rijetke zemlje. Podaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA) otkrivaju da su čiste tehnologije, poput solarnih i vjetroelektrana te električnih vozila, zavisnije od ovih resursa nego tehnologije bazirane na fosilnim gorivima. Električni automobili, na primjer, zahtevaju čak šest puta više mineralnih sirovina od konvencionalnih vozila, dok vjetroelektrane na moru zahtijevaju i do 13 puta više resursa od gasne elektrane iste veličine. Proizvodnja baterija, ključnih za električna vozila, zahtijeva litijum, nikl, kobalt i grafit, dok su elementi rijetkih zemalja neophodni za vjetroturbine. Brz razvoj ovih tehnologija stvara zabrinutost zbog sigurnosti snabdijevanja kritičnim mineralima. Od 2017. do 2022. godine, sektor energije utrostručio je potražnju za litijumom, dok su kobalt i nikl doživjeli porast od 70%, odnosno 40%, prema IEA. Predviđa se da će potražnja za ovim mineralima do 2030. više nego udvostručiti. U pogledu investicija, litijum je zabilježio najveći rast od 50%, pratili su ga bakar i nikl. Osiguravanje sigurnog snabdijevanja zahtijeva strategije, a reciklaža i ponovna upotreba minerala su ključne. Važno je napomenuti da rudarenje donosi društvene rizike poput kršenja ljudskih prava i korupcije, ali i ekološke rizike, uz stvaranje emisija CO2, uništavanje prirodnih staništa i gubitak biodiverziteta. U svjetlu ovih izazova, razvoj održivih praksi poput reciklaže postaje imperativ za dugoročnu održivost čistih tehnologija.