Banke u BiH očekuju povećanje potražnje za kreditima i u četvrtom kvartalu 2025.
Marx.ba Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste u trećem kvartalu 2025. godine, pokazala je anketa Centralne banke BiH o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini. Anketa pokazuje i da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste u trećem kvartalu 2025. Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite. Banke u BiH, također, očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u četvrtom kvartalu 2025. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u četvrtom kvartalu 2025. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. Rezultati također upućuju na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena. U ovom krugu anketirano je osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100 posto.
CBBiH: Blage fluktuacije očekivane inflacije
Marx.ba Rezultati ankete centralne banke Bosne i Hercegovine provedene u septembru 2025. ukazuju na blage fluktuacije očekivane inflacije. Za tekuću godinu, 2025., ona iznosi 3,5%, što je apsolutno povećanje od 0,1 postotni bod u odnosu na junski krug ankete. Očekivanja za 2026. godinu su se smanjila s 3,2% u junu na 3,1% u ovom krugu ankete.– Važno je naglasiti da smanjenje inflacijskih očekivanja ne znači pad cijena proizvoda i usluga, već usporavanje rasta očekivanih inflacijskih pritisaka. U praktičnom smislu, to olakšava usklađivanje ponude i potražnje te doprinosi učinkovitijem donošenju ekonomskih politika. Posljedično, jačaju očekivanja rasta raspoloživog dohotka, što je često povezano s većim rastom realnih plaća. Za gospodarstvo, stabilna inflacijska očekivanja znače veću predvidljivost u poslovanju, investicijama i strateškom planiranju. U takvom okruženju, ukupna ekonomska klima postaje povoljnijaza održivi rast i razvoj, napominju iz Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kontinuirano istraživanje očekivane inflacije od ključne je važnosti jer omogućuje pravovremeno praćenje promjena u percepciji ekonomskih dionika, što pomaže kreatorima politika da učinkovitije reagiraju i održavaju makroekonomsku stabilnost.
CBBiH objavila procjenu rasta BDP-a: U drugom kvartalu 2025. godine 1,9 posto
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procijenila je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. na 1,9 posto, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena. Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično, i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi dva posto. CBBiH ukupnu inflaciju u trećem kvartalu 2025. procjenjuje na 4,3 posto, a temeljnu inflaciju na 4,6 posto. Ukupna inflacija je značajno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna, zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka. Rastu domaćih cijena značajno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga. U trenutnim okolnostima, CBBiH očekuje da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati značajni do kraja godine. Preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. iznosi 3,9 posto, a temeljne inflacije 4,6 posto.
Centalna banka BiH postala redovan član međunarodne platforme za razmjenu sigurnosnih informacija
Marx.ba Centalna banka BiH zvanično je postala redovan član međunarodne platforme za razmjenu sigurnosnih informacija u polju digitalne sigurnosti, Operational Security Situational Awareness Teleconference (OSSAT). Članstvo u OSSAT-u za CBBiH jednoglasno su odobrile sve aktivne članice. OSSAT je međunarodna platforma koju je 2012. godine osnovala Evropska centralna banka (ECB) s ciljem razmjene informacija o Cyber sigurnosti u finansijskom sektoru. OSSAT okuplja centralne banke, članice Evropskog sistema centralnih banaka (ESCB), Banku za međunarodna poravnanja (BIS), međunarodne finansijske institucije (MMF i Svjetska banka) i 🛡️ sigurnosne timove CERT-EU. Korištenjem ove platforme razmjenjuju se relevantne informacije o događajima iz domena Cyber sigurnosti i operativnih rizika između učesnica finansijskog sistema kao što su: razmjena informacija o raznim incidentima i prijetnjama na informacionom sistemu koje se odnose na finansijski sistem, uspostavljanje i razvoj sistema razmjene znanja i iskustava i uspostavljanje sistema jačanja preventivnih mjera, sa ciljem podizanja stepena otpornosti pojedinačne institucije sa ciljem stabilnosti finansijskog sistema u cjelini. Članstvo OSSAT-u otvara nove prilike za proširenje saradnje na međunarodnom nivou, razmjenu znanja i međusobno učenje u domenu digitalne sigurnosti sa ciljem jačanja otpornosti finansijskog sistema BiH, o javili su iz CBBiH.
Centralne banke zemalja bivše države poslovale stabilno: Rekordan prihod CBBiH
Marx.ba U oštrom kontrastu sa Evropskom centralnom bankom (ECB), koja je 2024. godinu zaključila s rekordnim gubitkom, centralne banke zemalja bivše Jugoslavije ostvarile su stabilne, neke čak i rekordne profite, potvrđujući otpornost i efikasnost svojih monetarnih politika u izazovnom okruženju visokih kamatnih stopa i inflacionih pritisaka. Centralna banka Crne Gore (CBCG) ostvarila je u 2024. godini neto dobit od 12,2 miliona eura, od čega je 4,9 miliona preneseno u državni budžet. Ostatak dobiti raspoređen je u zakonom propisane rezerve, čime je CBCG dodatno ojačala finansijsku poziciju i obezbijedila sredstva za sprovođenje strateških projekata, poput projekta uvođenja savremenog sistema instant plaćanja. Od 2021. do 2024. godine, CBCG je prenijela oko 15 miliona eura dobiti u državni budžet. Narodna banka Srbije (NBS) zabilježila je izuzetno snažan rezultat, sa neto profitom od 182,6 milijardi dinara (oko 1,55 milijardi eura). Dio dobiti u iznosu od 33,9 milijardi dinara (oko 288 miliona eura) prenesen je direktno u budžet Srbije, dok je ostatak upotrijebljen za jačanje finansijskih rezervi i pokrivanje rizika. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) ostvarila je u 2024. godini rekordnu neto dobit od 412,6 miliona konvertibilnih maraka (oko 211 miliona eura). Od tog iznosa, 244,3 miliona KM je preneseno u državni budžet, nakon odluke Upravnog vijeća iz marta 2025. godine. Ovaj rezultat daleko nadmašuje dobit iz 2023. godine, potvrđujući značajno poboljšanje performansi i otpornost banke u promjenjivom ekonomskom okruženju. Istovremeno, komercijalne banke u BiH su također ostvarile solidne rezultate: u FBiH neto dobit je iznosila 599,8 miliona KM, dok je u RS dosegla 247,2 miliona KM. Hrvatska narodna banka (HNB) ostvarila je dobit od 10,5 miliona eura, od čega je 8,4 miliona uplaćeno u državni proračun. Time je HNB nastavila kontinuitet stabilnog poslovanja i doprinosa javnim finansijama. Banka Slovenije zaključila je godinu sa pozitivnim rezultatom od 1,24 miliona eura, dok je komercijalni bankarski sektor u Sloveniji ostvario neto dobit od čak 1,076 milijardi eura, potvrđujući visoku profitabilnost u domaćem finansijskom sistemu. Skromne dobiti ove dvije centralne banke mogu se objasniti i zatezanjem monetarne politike na nivou eurozone, jer su deo Eurosistema, i djeluju u uslovima monetarne politike koju diktira Evropska centralna banka. U 2024. nije bilo značajnih novih prihoda od emitovanih sredstava ili kamata na devizne rezerve, što je često ključno za ostvarenje dobiti centralne banke. Istovremeno, povećana neizvjesnost i globalna geopolitička i politička kretanja limitirali su mogućnosti za ostvarivanje većih prihoda. Centralna bank Kosova (CBK) ostvarila je dobit od 30,8 miliona eura u 2024. godini, od čega je 15,4 miliona preneseno u državni budžet, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Istovremeno, komercijalne banke su tokom godine ostvarile neto profit od 168,6 miliona eura (rast od 14,5 %). Nasuprot tome, Evropska centralna banka zabilježila je gubitak od 7,944 milijardi eura u 2024. godini – drugi najveći u svojoj historiji. Gubitak je posljedica visoke kamate koju ECB mora isplaćivati na depozite komercijalnih banaka, što premašuje prihode od imovine kupljene kroz monetarne programe u protekloj deceniji. Zbog toga ECB neće vršiti raspodjelu dobiti nacionalnim centralnim bankama sve dok se nagomilani gubici ne pokriju u narednim godinama. Dakle, dok se nacionalne centralne banke Zapadnog Balkana uspješno prilagođavaju tržišnim uslovima i ostvaruju pozitivne rezultate, ECB trpi posljedice godina ekspanzivne monetarne politike. Ove razlike dodatno naglašavaju fleksibilnost i otpornost regionalnih finansijskih sistema u vrijeme makroekonomske nestabilnosti, piše e-kapija. Rezultati za Sjevernu Makedoniju za 2024. nisu još dostupni.
CBBiH procijenila godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2025. na 2,2 posto
Marx.ba Centralna banka BiH procijenila je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2025. na 2,2 posto, što je niže za 0,4 procentna poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena. Usljed smanjenja domaće potražnje, djelatnost trgovine bilježila je smanjenje obima aktivnosti od početka godine. Navode da i dalje negativan doprinos djelatnosti prerađivačke industrije dodatno usporava ekonomsku aktivnost u zemlji. Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2025. iznosi 2,5 posto, prvenstveno usljed očekivanog intenzivnijeg rasta aktivnosti uslužnog sektora. Ukupnu inflaciju u drugom kvartalu 2025. CBBiH procjenjuje na 3,3 posto, a temeljnu inflaciju na četiri posto. Preliminarna procjena ukupne inflacije u trećem kvartalu 2025. iznosi tri posto, a temeljne inflacije četiri posto. Inflaciju u posmatranom periodu dominantno potiče rast cijena hrane i usluga, koji su imali uzlazni trend usljed viših ulaznih troškova. Značajan doprinos rastu ulaznih troškova dolazi i od povećanja minimalne plate, koje je imalo lančani efekat na rast plata u svim djelatnostima. U narednom periodu CBBiH očekuje jačanje inflatornih pritisaka u zemlji i usljed eventualnih šokova u cijenama roba kojim se trguje na međunarodnim tržištima, prvenstveno energenata. Trenutne procjene kvartalne ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkom roku su konzistentne s objavljenim srednjoročnim godišnjim makroekonomskim projekcijama iz aprila. Neizvjesnosti u vezi s procjenama, prvenstveno inflacijom, vrlo su naglašene i u kratkom roku.
Troškovi ne nadmašuju vrijednost: CBBiH neće zaustaviti izradu kovanica od 5 feninga
Marx.ba Dok troškovi izrade pojedinih apoena kovanica eura nadmašuju njihovu vrijednost, to nije slučaj sa bh. valutom.Najmanji apoen u BiH je pet feninga, a osim te kovanice, imamo i one od 10, 20, 50 feninga, kao i od jedne, dvije i pet KM. Sve one će, kako sada stvari stoje, do daljeg biti izrađivane. – Centralna banka Bosne i Hercegovine ne razmatra zaustavljanje izrade pojedinih apoena kovanica KM. Troškovi izrade KM kovanica ne premašuju nominalnu vrijednost kovanica, uključujući i kovanicu u najnižem apoenu od pet feninga, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH. Podsjetimo, Njemačka centralna banka (Bundesbank) je nedavno ukazala na nesvakidašnji problem – proizvodnja kovanice od jednog centa skuplja je od njene nominalne vrijednosti. Zanimljiv podatak stiže iz Amerike. Naime, američka vlada obustavlja proizvodnju novčića od penija nakon odluke u Kongresu, donijete glasovima i republikanaca i demokrata, da se ukine najniži apoen američke valute u cilju smanjenja troškova. Prema podacima Ministarstva finansija, troškovi proizvodnje penija porasli su sa 1,3 centa po novčiću na 3,69 centi u posljednjih 10 godina, pa će zaustavljanjem proizvodnje doći do trenutne godišnje uštede od 56 miliona dolara. VEZANO Autoceste: TAG uređaj iz FBiH sada možete koristiti u i Hrvatskoj
Centralna banka Bosne i Hercegovine: Nova procjena godišnje temeljne inflacije
Marx.ba Na osnovu dostupnih zvaničnih statističkih podataka za indekse potrošačkih cijena u BiH i pripadajućih pondera, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je procijenila godišnju temeljnu inflaciju, za prva četiri mjeseca 2025. godine, na 4,17%. Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga je procijenjen na 4,68%. – Mjesečne promjene u nivou ukupne i procijenjene temeljne i inflacije u sektoru usluga su vrlo ujednačene, što ukazuje da je rast cijena električne energije i minimalne plate imao inflatorni efekat, posebno u uslužnim djelatnostima. Zbog manjeg zbira pondera u temeljnoj inflaciji, u odnosu na ukupnu inflaciju, promjena u inflaciji za period je manje uočljiva (Grafikon 1), objavljeno je iz CBBiH. Kako je rečeno, CBBiH procjena temeljne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od njihove procjene iz martovskog kruga brzih procjena temeljne inflacije. – Oslanjajući se na vrlo ograničen broj zvaničnih podataka, i procjene koje nismo mogli kalibrirati na osnovu prethodnih iskustava, prije dva mjeseca smo temeljnu inflaciju za prva četiri mjeseca modelski procijenili na svega 30 bp ispod vrijednosti koju sad procjenjujemo na osnovu zvaničnih statističkih podataka, rečeno je. VEZANO Sastanak u Energoinvestu: Jačanje svijesti o elektronskom potpisivanju
Preporuka za BiH: Nastavite čuvati integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost CBBiH
Marx.ba Vijeće Evropske unije objavilo je dokument pod nazivom Zajednički zaključci sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga sa regionalnim partnerima. Za svaku od zemalja Zapadnog Balkana, Moldavije i Turske, dati su: osvrt na osnovne poruke iz posljednjih dostavljenih Programa ekonomskih reformi; viđenje Evropske komisije vezano za ocjene efekata implementiranih programa i stepen ispunjenosti prethodnih preporuka, te dodatne preporuke institucija Evropske unije (prvenstveno Evropske komisije, Evropske centralne banke i Eurostata), koje trebaju rezultirati višim stepenom konvergencije ka EU. Centralna banka je označena kao institucija koja ulaže napore za adekvatno praćenje dinamike cijena, što je posljedica ne samo analitičkih izvještaja i objave brzih procjena i projekcija inflacije, nego i objavljivanja procjene temeljne i inflacije usluga, na web stranici CBBiH, u analitičke svrhe. Ocijenjeno je kako je monetarna politika prikladna aranžmanu valutnog odbora, koji uživa visok nivo kredibilnosti i koji je osnovni stub monetarne stabilnosti. Među preporukama za zemlju, nema preporuka za akcije iz mandata CBBiH, osim da je potrebno nastaviti čuvati integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke. Preporuka o neophodnosti očuvanja integriteta aranžmana valutnog odbora i nezavisnosti Centralne banke je dodatno naglašena na 8. sastanku Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, u okviru EU – BiH Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Centralna banka učestvuje u pripremi dokumenta za ovaj Pododbor, a koji usvaja Vijeće ministara BiH. Vodeća ekonomistica, dr. Belma Čolaković i rukovodilac Odjeljenja za statistiku i publikacije, mr. Ervin Zolić, učestvovali su na sastanku, pružajući dodatne informacije na dodatne upite Evropske komisije vezano za: makroekonomske trendove i projekcije, stabilnost finansijskog sistema, napredak u procesima vezane za aplikaciju za pristup SEPA geografskom području, i statističko izvještavanja iz nadležnosti CBBiH. VEZANO Sastanak o predmetu „Viaduct protiv BiH“: Rukovodstvo CBBiH će zaštiti imovinu institucije
CBBiH: Banke očekuju rast potražnje za kreditima
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini očekuju porast potraženje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu 2025. godine, pokazuje anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH za prvi kvartal 2025. koju je objavila Centralna banka BiH. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu 2025. godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima. Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ublažiti u drugom kvartalu 2025. godine. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu 2025. godine, prenosi Indikator. Istovremeno, došlo je do rasta potražnje stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima u prvom kvartalu 2025. godine u odnosu na prethodni kvartal. U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u prvom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, maksimalni iznos kredita neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu 2025. godine. U ovom krugu anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100%, poručeno je iz CBBiH. VEZANO Centralna banka BiH: Ostvareno povećanje, devizne rezerve na kraju marta 16,9 milijardi KM