Evropski energetski divovi vraćaju se nafti
Marx.ba Glavne evropske energetske kompanije odlučile su kladiti se na naftu i plin u ovoj godini i fokusirati na kratkoročniji profit uz istodobno usporavanje i u nekim slučajevima zaustavljanje ulaganja koja bi trebala ići prema ispunjavanju klimatskih ciljeva. Vrlo je vjerovatno da će se sličan scenarij ponoviti i u 2025. godini, ocjenjuje Reuters. Takvo pozicioniranje velikih energetskih kompanija uslijedilo je nakon što su vlade globalno usporile implementaciju politika usmjerenih na čistu energiju kako su energetski troškovi narasli nakon ruske invazije na Ukrajinu. Evropske kompanije koje su se ranije bile odlučile za snažna ulaganja u zelenu tranziciju svjedoci su da vrijednost njihovih dionica zaostaje za onima američkih konkurenata Exxona i Chevrona koji su zadržali fokus na nafti i plinu. U takvom ozračju kompanije kao što su BP ili Shell ove su godine snažno prikočile u planovima da ulože milijarde u snagu vjetra i sunca te su preusmjerili novac na naftne i plinske projekte s većim prinosima. Shell, koji je nekada najavljivao da želi postati najveći proizvođač električne energije na svijetu, uglavnom je zaustavio investicije u vjetroelektrane te napustio tržište električne energije u Evropi i Kini istodobno umanjivši ciljeve smanjenja ugljičnih emisija. BP je odlučio podijeliti rizik oko pučinskih vjetroelektrana s japanskim proizvođačem električne energije JERA. Norveška državna energetska kompanija Equinor također je usporila investicije u obnovljive izvore. – Geopolitički poremećaji, poput invazije na Ukrajinu, oslabjeli su motiviranost čelnika kompanija da postave kao prioritet niskougljičnu tranziciju s obzirom na visoke cijene nafte i očekivanja investitora, smatra Rohan Bowater, analitičar konsultantske kompanije Accela Research koja se specijalizirala za sektor klime i održivosti. Dodao je da su BP, Shell i Equinor smanjili niskougljična ulaganja za osam posto ove godine. Shell ipak poručuje da ostaje predan ostvarenju cilja o neto nultom nivou emisija ugljika u poslovanju do 2050. godine. Equinor, pak, poručuje da su ulaganja u vjetroelektrane zadnjih godina bila izložena inflaciji, rastu troškova i problemima u dobavnim lancima te da će nadalje biti selektivan i discipliniran u odabiru projekata. Iduća godina će biti komplicirana za energetski sektor i klimatsku strategiju s obzirom da se u Bijelu kuću vraća klimatski skeptik Donald Trump, a Kina u nastojanju da potakne posrnuli rast može dodatno povećati potražnju za naftom, prenose Financije. Evropa je i nadalje izložena neizvjesnosti oko rata u Ukrajini, dok su najveće ekonomije Njemačka i Francuska usred političkih previranja. Postoje i određene zamke u ponovnom snažnijem okretanju prema nafti i plinu. Naime, moguće je i da je potražnja u Kini, koja je gurala cijene nafte u zadnja dva desetljeća, ipak dosegla plafon, a istodobno OPEC i njegovi saveznici odgađaju povećanje proizvodnje dok neke druge zemlje, poput SAD, povećavaju proizvodnju nafte. Analitičari stoga očekuju da će naftne kompanije u 2025. imati veća finansijska ograničenja. Neto zaduženost pet najvećih zapadnih naftnih kompanija će narasti na 148 milijardi dolara ove godine s 92 milijarde u 2022. procjenjuje London Stock Exchange Group. VEZANO Cijene nafte na današnjem trgovanju ostale stabilne
Solarne elektrane uskoro na bivšim rudnicima
Marx.ba Prelazak na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora predstavlja generacijski projekat, ali i obavezu naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji. Tako je u planu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine izgradnja nekoliko fotonaponskih elektrana u Tuzlanskom kantonu na područjima gdje je završena eksploatacija uglja. S druge strane, u sedam škola u najmnogoljudnijem kantonu u FBiH već su instalirani fotonaponski paneli, što je projekt koji provodi Ministarstvo obrazovanja u saradnji s domaćim i međunarodnim partnerima. Lokacije za izgradnju solarnih elektrana u općinama i gradovima na području Tuzlanskog kantona su odabrane prema važećoj zakonskoj regulativi, a njihova izgradnja predstavlja doprinos Elektroprivrede Bosne i Hercegovine ka očuvanju životne sredine, ali i obavezu ka evropskom putu. Do 2050. godine u planu ovog preduzeća je izgradnja fotonaponskih i vjetroelektrana. Jedna od lokacija za izgradnju solarne elektrane je na području Pogona Šikulje Rudnika Kreka, zbog čega bi trebao biti izmijenjen i Prostorni plan Lukavca. – Mislim da ćemo imati dobru komunikaciju i otvoren odnos. Moramo se pozabaviti izgradnjom novih objekata ukoliko mislimo zadržati energetsku neovisnost i proizvoditi dovoljne količine energije za naše građane, kaže Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Osim što izgradnja fotonaponskih elektrana na rudničkom zemljištu predstavlja priliku za korištenje obnovljivih izvora energije, pruža i šansu za održivi razvoj, uz saradnju lokalne zajednice i investitora. Na području Lukavca je oko četiri hiljade hektara napuštenog rudarskog zemljišta koje je pogodno za ove namjene. – Nadam se da ćemo se razumjeti. Imamo pravno-tehničkih dilema, jer prelazak iz nečega što je bilo rudnik u nešto što je sad sasvim druga tema nije baš najbolje shvaćeno po propisima, jer se sučeljava nekoliko zakona, ističe Edin Delić, gradonačelnik Lukavca. Dekarbonizacija energetskog sektora, uz smanjenje troškova i uvođenje obnovljivih izvora energije, jedan je od strateških ciljeva Vlade Tuzlanskog kantona i Ministarstva obrazovanja i nauke. Tako već sedam škola na području Tuzlanskog kantona ima instalirane solarne panele. – Osnovnoj školi Novi grad je ovo jako značajno zato što smo pioniri i jedini u Tuzli koji su uključeni u taj projekt, naglasila je Sabina Jogunčić, direktorica OŠ Novi grad Tuzla. Projekt postavljanja i finansiranja ugradnje solarnih elektrana u školama provodi Fondacija Otvoreno društvo u pet država Zapadnog Balkana. – Radi se o postavljanju fotonaponskih elektrana na srednjim i osnovnim školama u regionima koji su regioni uglja i u kojima postoji rudarska tradicija. Želimo da učestvujemo direktno u energetskoj tranziciji u svim ovim regionima, poručio je Mervan Miraščija, direktor Fondacije Otvoreno društvo BiH. Osim ušteda električne energije u školama, svi projekti ugradnje solarnih elektrana imaju i svoj edukativni dio, putem kojeg će učenici, ali i šira društvena zajednica, učiti o važnosti korištenja ekološki prihvatljive energije, objavila je Federalna televizija. VEZANO Cijene nafte u sedmici pale više od dva posto
USAID pokreće novi projekt podrške energetskom sektoru u BiH
Marx.ba Vlada Sjedinjenih Američkih Država danas je zvanično pokrenula novi projekt Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod nazivom Projekt asistencije energetskom sektoru (USAID/EPA) u Bosni i Hercegovini. Ovaj petogodišnji projekt, vrijedan 9,9 miliona američkih dolara, nastavlja rad prethodnog USAID/EPA projekta, koji je završen u septembru 2024. godine, s ciljem jačanja energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine i tranzicije na čistu energiju. – U narednih pet godina želimo raditi na daljnjem jačanju energetske sigurnosti, integraciji BiH u šire evropske i svjetske energetske okvire i nastaviti poticati ekonomski rast zemlje. Zajedno možemo stvarati budućnost u kojoj energija ne samo da pokreće naše domove i industrije, već doprinosi napretku, sigurnosti i održivosti za generacije koje dolaze, izjavila je Emily Coffman Krunić, direktorica misije USAID-a. Kroz ovaj novi projekt, USAID će sarađivati i poticati otvoreni dijalog s donosiocima odluka, liderima u energetskom sektoru, privatnom sektoru, nevladinim organizacijama, medijima i građanima kako bi se primijenile ključne reforme potrebne za izgradnju otpornijeg, diverzifkovanog i održivog energetskog sistema. Ove promjene će kompanijama i domaćinstvima osigurati bolji sistem, dok će prelazak na obnovljive izvore energije dodatno poboljšati kvalitet zraka i zdravlje građana, stvarati nove prilike za razvoj ekonomije na lokalnom nivou i nova radna mjesta u sektoru obnovljive energije. Aktivnosti projekta podrazumijevaju i podršku BiH u donošenju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kao i zakona na državnom nivou koji će ovoj zemlji omogućiti da postane dio regionalnog i evropskog energetskog tržišta. Projekt potiče i ulaganja privatnog sektora u čistu energiju, poboljšava energetsku efikasnost, povećava primjenu obnovljivih izvora energije i električnih vozila te podržava razvoj Južne interkonekcije za prirodni gas s ciljem diverzifikacije energetskih izvora BiH i povećanja energetske sigurnosti. Novi projekt USAID-a nastavak je gotovo tridesetogodišnjeg partnerstva vlade SAD-a s BiH, usmjerenog na razvoj sigurnijeg i naprednijeg energetskog sektora, zaštitu okoliša i jačanje ekonomije, navodi se u saopćenju. VEZANO Autoceste FBiH: Gradnja tunela Prenj na proljeće
Hoće li doći do odlaganja CBAM-a za našu zemlju
Marx.ba Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odlaganje primjene takse CBAM, tokom Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Taksa na CO2 čija primjena počinje 1. januara 2026. godine predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, vodonika i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2. Uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM) pogodiće firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koje izvoze ovu robu u Evropsku uniju. Izuzeće za izvoz električne energije moguće je dobiti ako se ispune određeni uslovi, ali zemlje regiona kasne u tome. To znači da će električna energija, koja je za mnoge od njih važna izvozna stavka, posebno za Bosnu i Hercegovinu, biti opterećena taksama koje će je učiniti preskupom za evropsko tržište, piše Vladimir Spasić za Balkan Green Energy News. Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedavao je sjednicom Ministarskog vijeća Energetskom zajednicom. Poslije sastanka on je kao uspjeh BiH naveo pripremu usaglašenog zakona o električnoj energiji koji podrazumijeva implementaciju obaveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, kroz zajednički rad entitetskih ministarstava. Na pitanje koji su razlozi za odlaganje on je za Balkan Green Energy News rekao da su članice Energetske zajednice podržale njegov prijedlog da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije da se odloži primjena CBAM-a, kako bi domaći izvoznici i dalje mogli da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi. Ministarskom vijeću je prisustvovao i Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore, koji je za Balkan Green Energy News potvrdio da se zahtjev njegove države odnosi na vremenski ograničeno odlaganje primjene CBAM-a. Inače, da bi zemlje regiona dobila izuzeće od naplate CBAM-a na električnu energiju, moraju da ispune određene uslove, među kojima je najvažniji spajanje organizovanog tržišta električne energije sa EU, pa Mujović traži odlaganje do IV kvartala 2026. kada bi spajanje tržišta trebalo da bude okončano. Predstavnici Evropske komisije su, pažljivo saslušali prijedlog, pa se očekuje da će biti određenog odgovora. VEZANO Evropa ulaže 10 milijardi eura u globalnu satelitsku mrežu IRIS2
Meta želi koristiti nuklearnu energiju za napajanje svojih podatkovnih centara
Marx.ba Meta Platforms, Facebookova krovna kompanija, traži do 4 gigavata nuklearne energije kako bi osigurala pouzdan izvor električne energije za svoje podatkovne centre. Meta je tako pozvala građevinske kompanije da dostave prijedloge za isporuku između 1 i 4 gigavata reaktorske snage, počevši od ranih 2030-ih, stoji u objavi kompanije. Komercijalni nuklearni reaktori proizvode oko 1 gigavat električne energije, što je dovoljno za napajanje otprilike 750.000 prosječnih domaćinstava. Meta ubrzano osigurava čistu energiju kako bi zadovoljila ogromne energetske potrebe koje dolaze s njezinim ambicijama u području umjetne inteligencije. Poput drugih tehnoloških divova kao što su Amazon i Alphabet, Meta istražuje atraktivan, ali teško ostvariv izvor energije — nuklearnu energiju. Nuklearni reaktori obećavaju čistu energiju 24/7, no elektroprivrede pokazuju mali interes za njihovu gradnju zbog visokih troškova i dugih rokova izgradnje. Međutim, tehnološke kompanije s velikim kapitalom mogle bi ubrzati razvoj nove generacije nuklearnih elektrana, piše Bloomberg. – Spremni su preuzeti nešto veći rani finansijski rizik. Komunalna preduzeća ne prate potrebe tehnoloških kompanija, rekao je Adam Stein, direktor inovacija u nuklearnoj energiji pri istraživačkoj organizaciji Breakthrough Institute. Meta je izjavila kako će razmotriti velike, konvencionalne reaktore, ali i male modularne reaktore, koji predstavljaju novi pristup koji bi mogao biti brži i jeftiniji za implementaciju, ali još nije dokazan u praksi. Ova objava dolazi nakon sličnih najava Alphabeta i Amazona o ulaganju u kompanije koje razvijaju napredne tehnologije reaktora. Također, Microsoft je nedavno potpisao ugovor o kupovini energije iz reaktora koji Constellation Energy planira ponovno pokrenuti na lokaciji Three Mile Island u Pennsylvaniji. VEZANO Sljedeći na redu za reguliranje u EU je utjecaj umjetne inteligencije na okoliš
Litij više nije toliko zanimljiv, evo zašto
Marx.ba El Salvador očijuka s atomskom energijom, u Peruu se kritizira eksploatacija litija. U Brazilu se zeleni vodik smatra energentom budućnosti, u Čileu su skeptični. Kako se Latinska Amerika nosi s energetskim problemima? Satima (ili čak danima) bez struje kao u Ekvadoru ili na Kubi? Nestašice kao u Brazilu? Latinska Amerika proživljava teška vremena po pitanju opskrbe energijom. Razloga za takvo stanje ima puno. A jedan od njih je da je ova regija, koja je zapravo pionir po pitanju eksploatacije obnovljivih izvora energije, vrlo teško pogođena posljedicama klimatskih promjena. Višesedmične suše rezultirale su rekordno niskim vodostajima rijeka i akumulacijskih jezera, radi se o „rezervoarima” vode koji bi trebali pokretati hidroelektrane. A u tim hidroelektranama se proizvodi struju koja bi trebala stići iz utičnice – pod normalnim okolnostima, piše Deutsche Welle. I zato se u praksi već događaju sukobi oko (pre)raspodjele energije. Kolumbija je tako odlučila da za početak više neće distribuirati struju u Ekvador, kako ta zemlja ne bi ugrozila opskrbu domaćeg tržišta energijom. Iako se razlozi za nestašicu energije razlikuju od zemlje do zemlje, posljedice u toj regiji svijeta su posvuda iste: racioniranje ili nestašica struje. I zbog toga se u brojnim zemljama Latinske Amerike vode debate oko toga kako uopće osigurati stabilnu opskrbu energijom u budućnosti? Zemlje poput El Salvadora stoga reaktiviraju planove po pitanju povratka nuklearnoj energiji. – Za sedam godina htjeli bismo za početak imati istraživački reaktor, a onda i nuklearni reaktor za proizvodnju energije, kazao je Daniel Alvarez, šef Komisije za hidroenergiju (CEL), na stručnom kongresu u Asuncionu. Pitanje atomske energije je aktuelno i u drugim zemljama, puno zanimanja izaziva nova generacija manjih reaktora. Jednoglasno je mišljenje da je struja dobivena iz atoma bez štetnih emisija, a time je ujedno – zelena energija. Sastavni dio energetske debate je i diskusija oko litija. Prema aktuelnim naučnim saznanjima, taj je metal neizostavna sirovina potrebna za gradnju baterija za električne automobile. Vozila koja ne emitiraju nikakve štetne tvari trebala bi jednog dana u potpunosti „eliminirati” automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje koje pokreću fosilna goriva. Tako se barem planira. Ali u brojnim latinsko-američkim zemljama sve je jači otpor po tom pitanju. Usred vremena velike suše znatno je poraslo nepovjerenje što se tiče eksploatacije litija, procesa u kojem se troše veće količine vode. Iz Perua se može čuti kritike po pitanju jednog projekta u Andama. Tamo naime Yellowcake, firma-kćer kanadskog preduzeća American Lithium, planira eksploataciju 9,5 miliona tona litija u regiji Puno, na području glečera Quelcaya. Ekološki aktivist Vito Calderón kritizira taj projekt u kontekstu vodoopskrbe lokalnog stanovništva. – Slatka voda s tog područja teče u bazene Inambari, Urubamba i Azángaro, a na koncu završi u jezeru Titicaca, rekao je Calderón za portal Radio France Internationala prilikom posjeta Francuskoj. On naime strahuje da bi ta voda mogla biti kontaminirana, odnosno da bi zbog eksploatacije litija mogla biti „izuzeta” iz prirodnog eko-sustava. U međuvremenu se znatno slegla i početna euforija vezana uz planove oko zelenog vodika, umjesto toga ima i skepse. – Zeleni vodik: globalne sumnje oko strateške industrije za budućnost Čilea, tako je to prije nekoliko dana komentirao čileanski portal Emol – i zapravo dobro sažeo trenutno raspoloženje. Zbog visokih investicijskih troškova, akteri su rezervirani po pitanju zelenog vodika. Alex Godoy, direktor Centra za istraživanje održivosti (CiSGER) na „Universidad del Desarrollo” zalaže se za veću dozu realizma, odnosno pobornik je manjih koraka koje se može bolje planirati. – Trebali bi se definirati kratkoročni ciljevi koji bi omogućili da investicijski projekti budu isplativi, ali i ekološki prihvatljivi, kaže Godoy, prenosi Seebiz. U najvećoj zemlji Latinske Amerike su planovi oko zelenog vodika de facto euforični. Na sjeveroistoku Brazila, inače strukturno slabo razvijenoj regiji, mogao bi nastati novi svjetski centar moći, pišu brazilski mediji. Vjerovatno ne postoji neka druga regija u svijetu u kojoj se tako jeftino može proizvoditi tako povoljnu struju, a time i vodik iz obnovljivih izvora energije. Neke savezne države, na primjer Ceará i Pernambuco, već su sklopile odgovarajuće ugovore s inozemnim investitorima. – Nažalost, među njima nema njemačkih ulagača, kaže za DW Ansgar Pinkowski. On je osnivač agencije Neue Wege u Brazilu, koja se specijalizirala na konzultantske usluge i posredovanje između Brazila i Evrope oko tema vezanih uz energetsku tranziciju. VEZANO Evropa ne odustaje od inicijative za obustavljanjem prodaje vozila koja ispuštaju CO2
Dvostruka korist: Električni automobili neće služiti samo za vožnju
Marx.ba Električni automobili opremljeni dvosmjernim sistemom za punjenje mogu funkcionisati kao pokretne baterije koje se pune kada postoji višak kapaciteta u mreži i vraćaju energiju kada je potražnja velika. Međutim, da bi to postalo realnost, EU mora raditi na standardizaciji, što znači da vozila i punjači moraju biti kompatibilni bez obzira na brend. Tehnologija vozilo-mreža (V2G) mogla bi uštediti energetskom sistemu EU 22 milijarde eura godišnje do 2040. godine (već do 2030. godine očekuju se uštede od 5,5%, ili 9,7 milijardi eura godišnje). To bi značilo smanjenje troškova izgradnje i upravljanja energetskim sistemom Evropske unije za 8%. Iza ovog izvještaja stoje istraživački institut Fraunhofer ISI i organizacija Transport i životna sredina (T&E). U periodu od 2030. do 2040. godine to bi dovelo do konkretne uštede od 100 milijardi eura. Veliko potencijalno smanjenje troškova dolazi od činjenice da električni automobili mogu pomoći u upravljanju prelaska na obnovljive izvore energije u elektroenergetskim mrežama. Električni automobili povezani kod kuće ili na poslu mogu smanjiti potrebu za stacionarnim skladištenjem u baterijama kada postoji višak energije iz vjetra ili sunca. Skladištenjem viška energije, koji bi inače bio izgubljen, evropski vozni park električnih automobila mogao bi obezbijediti do 9% godišnjih potreba EU za energijom do 2040. godine. Na taj način bi električni automobili postali četvrti najveći dobavljač električne energije u EU i smanjili potrebu za dodatnim kapacitetima za proizvodnju struje. VEZANO Do 2030. godine utrostručit će se potreba umjetne inteligencije za energijom
Lakić u Americi: Uvezivanje s globalnim energetskim partnerima
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić će narednih dana, na poziv američke vlade, boraviti u Sjedinjenim Američkim Državama gdje će sudjelovati u Međunarodnom programu liderstva (IVLP) pod nazivom „Obnovljiva energija kao ekonomski pokretač II“. IVLP je jedan od vodećih programa američkog State Departmenta i predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje dugotrajnih veza s američkim operaterima u energetskoj industriji. – Sjedinjene Američke Države su važan partner i lideri u mnogim segmentima, pa tako i u energetskom sektoru. Ovo je izvrsna prilika za razmjenu ideja i saradnju s vodećim stručnjacima u energetskom sektoru, podstičući inovacije i globalna partnerstva. Stoga se radujem sticanju novih saznanja i internacionalnom umrežavanju s ostalim kolegama, kazao je Lakić. Taj program omogućava saznanja o tome kako održivi energetski razvoj podstiče globalnu političku stabilnost i prosperitet. Program počinje u Washingtonu DC, a nastavlja se u Raleigha i Charlottea (North Carolina), Renoa (Nevada), Salt Lake City (Utah) i završava u New Orleansu (Luisana), saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Do 2030. godine utrostručit će se potreba umjetne inteligencije za energijom
Do 2030. godine utrostručit će se potreba umjetne inteligencije za energijom
Marx.ba Umjetna inteligencija (AI) troši toliko energije da se očekuje da će podatkovni centri za razvoj te tehnologije u Evropi trebati gotovo tri puta više energije do 2030. godine, pokazala je studija objavljena u petak. Studija, koju je objavila konsultantska firma McKinsey, pokazala je da se predviđa da će potražnja za električnom energijom biti veća od 150 teravat-sati (TWh) do 2030. s današnjih 62 TWh. To znači da će na umjetnu inteligenciju odlaziti oko pet posto ukupne potrošnje energije u Evropi, dok sada troši oko dva posto, stoji u studiji. Sve veća potreba umjetne inteligencije za električnom energijom mogla bi ubrzati klimatske promjene ne zadovolji li se njeno pogonjenje obnovljivim izvorima energije, prema studiji. Trenutno veliki dio električne energije za podatkovne centre još uvijek dolazi iz fosilnih goriva. Sve veća potražnja za čistom električnom energijom donosi značajne izazove, rekao je za dpa partner McKinseyja Diego Hernandez Diaz. Pouzdani izvori energije dostupni su samo u ograničenoj mjeri, napominje. Osim toga, postoje uska grla u dostupnosti kvalificiranih radnika. Studija ukazuje i da dodatna potražnja za zelenom električnom energijom zahtijeva velika ulaganja u obnovljive izvore energije, prenosi miss7zdrava. VEZANO Energija vjetra prestigla plin i postala najveći izvor električne energije u EU
Više od pola svjetske struje će biti iz čistih izvora do 2030. godine
Marx.ba Više od polovine struje na planeti će biti iz čistih izvora energije do kraja decenije ali svijet je daleko od usklađenog puta kada je riječ o ciljevima ugljeničke neutralnosti, ukazuje u objavljenom izvještaju Međunarodna agencija za energiju (IEA). – U historiji energije poznavali smo eru uglja i eru nafte i sada ubrzano ulazimo u eru struje, koja će definisati svjetski energetski sistem u budućnosti i koja će sve više biti zasnovana na čistim izvorima energije, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol povodom godišnjeg izvještaja te organizacije Svjetski energetski izgledi 2024 (World Energy Outlook 2024). U Izvještaju IEA zadržava svoju prognozu da će vrhunac tražnje za sva fosilna goriva (naftu, gas, ugalj) biti dostignut do kraja ove decenije, što je suprotno od predviđanja naftno-gasne industrije i Organizacije zemalja izvoznica nafte (Opek). – Sa nuklearnom energijom za koju se vraća interesovanje u brojnim zemljama, izvori energije sa slabim emisijama štetnih gasova, kao što je energija vetra i solarna energija, trebalo bi da proizvedu više od polovine struje u svijetu do 2030. godine, navodi se u izvještaju IEA. Agencija čije sjedište je u Parizu opisuje “žeđ” za strujom koju podstiču industrija, električna vozila, potrebe vještačke inteligencije i klimatizacija. Obrisi prebacivanja grijanja, vozila i neke industrije na struju postaju jasniji, ukazuje Agencija. Rast upotrebe čiste energije se međutim odvija paralelno sa porastom tražnje za energijom uopšte uključujući i onu iz uglja, navela je agencija. – To je značilo da iako smo svjedoci rekordnog rasta u instalacijama čiste energije emisije štetnih gasova se i dalje povećavaju, rekao je Lauri Milivirta, glavni analitičar Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, prenosi agencija AP. Iako raste interesovanje za tranzicijom ka čistoj energiji svijet je i dalje daleko od usklađene putanje oko svojih ciljeva za ugljeničkom neutralnošću do 2050. godine, istakla je IEA i pozvala na ubrzavanje te tranzicije. – Rekordani nivo čiste energije instaliran je u svijetu 2023. godine, ali dve trećine povećanja tražnje za energijom i dalje se zadovoljava iz fosilnih goriva, ukazala je IEA. U izvještaju se predstavlja budućnost koja podrazumijeva nastavak uvođenja električnih vozila, što bi potencijalno moglo da zamijeni tražnju za šest miliona tona nafte dnevno do 2030. godine. Na osnovu sadašnjih trendova i politika i dostupnosti materijala električna vozila će predstavljati 50 posto svjetske prodaje automobila u 2030. godini, procjenjuje agencija. Posljednjih godina Kina je predstavljala najveći deo rasta u tražnji za naftom, ali sada električna vozila čine 40 posto prodaje novih automobila u toj zemlji, i 20 posto globalno, što dovodi u nezgodan položaj vodeće proizvođače nafte i gasa, piše u izvještaju. Projekcija je da će do 2030. godine 70 posto novih prodatih automobila u Kini biti električni. Sa ogromnim instalacijama proizvodnje struje na vjetar i na slolarnu energiju Kina je u skladu sa svojim ciljem vezanim za klimatske promjene. Prema izvještaju, kineske emisije gasova koji utiču na zagrijavanje planete mogle bi da dostignu vrhunac do 2025. godine, a neki analitičari smatraju da je moguće da je Kina već dostigla vrhunac svojih emisija štetnih gasova 2023. godine, mada je potrebno još podataka da se to potvrdi. Kako se Kina ubrzano prebacuje na baterije i obnovljivu energiju, naftne kompanije pronalaze da mogu da prodaju više svojih proizvoda Indiji. IEA prognozira da će Indija do 2035. povećati svoju tražnju za oko dva miliona barela nafte dnevno i potencijalno pružiti izlaz za proizvođaće nafte koji pokušavaju da nadoknade smanjeni rast tražnje u drugim regionima. VEZANO Solarne elektrane na Koridoru Vc: Autoceste FBiH angažovale firmu Enova