Huawei i pored ograničenja napravio novi veliki iskorak
Marx.ba Kineski dobavljač Huawei Technologiesa isporučuje klijentima nove čipove za nadzorne kamere domaće proizvodnje, rekla su dva izvora, signalizirajući da tehnološki div pronalazi načina da zaobiđe ograničenja američkog izvoza. Od početka godine čipove proizvođačima nadzornih kamera isporučuje tvrtka HiSilicon, Huaweijeva samostalna podružnica, tvrde dva izvora. Jedan od njih upućen je u situaciju u nabavnim lancima u tom sektoru. Grupa kupaca uključuje i kineske firme, navodi jedan od izvora. – Čipove za nadzorne kamere relativno je lako proizvesti, za razliku od procesora za pametne telefone, rekao je izvor upoznat s opskrbnim lancem industrije nadzornih kamera, dodajući da bi povratak HiSilicona izazvao potres na tržištu. Presudilo je to što je firma, po svemu sudeći, zaobišla američka ograničenja izvoza softvera za projektiranje čipova. U martu Huawei je objavio da je postigao napredak u razvoju alata za čipove starije generacije, od 14 i više nanometara. Ta je tehnologija starija, ali predstavlja napredak za firmu, tumači Reuters. Sva tri izvora insistirala su na anonimnosti zbog osjetljive teme, a Huawei je odbio komentirati. Huawei je HiSilicon utemeljio 1991. godine, povjerivši mu posao projektiranja čipova. Od 2004. kompanija ima status samostalne podružnice u Huaweijevom vlasništvu. HiSilicon uglavnom isporučuje čipove za Huaweijevu opremu, ali njegovi kupci uključuju i Dahua Technology i Hikvision. Do 2019. bio je dominantan dobavljač čipova za sektor nadzornih kamera, s udjelom u globalnom tržištu od 60 posto, po brokerskoj kući Southwest Securities. Do 2021. godine spustio se na samo 3,9 posto, prema podacima konzultantske firme Frost & Sullivan. Prije desetak dana Huawei je javnosti predstavio i novi model pametnog telefona koji koristi sofisticirane čipove kineske proizvodnje, prema tvrdnjama analitičara, a korisnici na društvenim mrežama ustvrdili da razvija brzinu po standardima 5G. Kineski državni mediji i javnost ustvrdili su da Mate 60 Pro označava povratak Huaweijevog poslovanja s pametnim telefonima, nakon zastoja koji su izazvale američke sankcije. Istraživačka kompanija TechInsights testirala je Huaweijev novi mobitel i zaključila da ga pokreće novi čip Kirin 9000S, koji je po njihovoj procjeni proizveo kineski Semiconductor Manufacturing International Corp (SMIC). Huawei nije komentirao 5G mogućnosti telefona niti je naveo kako je proizveo novi, sofisticirani čip. Seriju Kirin projektirao je HiSilicon, koji ga je prije američkih sankcija Huaweiju proizvodio u suradnji s tajvanskim TSMC-om. SAD nema dokaza da Huawei može u velikim količinama proizvoditi pametne telefone sa sofisticiranim čipovima, izjavila je u utorak američka ministrica trgovine Gina Raimondo.
Studija “Najbolje zemlje”: Ovo je 10 najmoćnijih država na svijetu
Marx.ba Prema aktuelnim podacima “US News & World Report”, u ovoj godini na listi najjačih država svijeta Sjedinjene Države i dalje zauzimaju prvo mjesto. Kako je rečeno SAD te su poziciju rže neprikosnoveno. Na ljestvici, koja je dio studije “Najbolje zemlje”, ispitano je 17.000 ljudi o njihovim razmišljanjima o 87 različitih nacija, drugo mjesto zauzima Kina, dok je treća Rusija. Poredak, naime, procjenjuje utjecaj jedne zemlje na osnovu percepcije ispitanika o faktorima poput političke, ekonomske i vojne moći. Na 4. mjestu našla se Njemačka, a potom i Ujedinjeno Kraljevstvo, Južna Koreja, Francuska, Japan, Saudijska Arabija i UAE. SAD dominiraju u tehnologiji, Kina ima brz rast, ali i problem sa zagađenjem. Njemačkoj, iako je najmnogoljudnija nacija unutar EU, “zamjera” se visok procenat starog stanovništva, u odnosu na mlađe naraštaje. Južna Koreja ima snažnu vojsku, a Francuska turizam i izvoz oružja, navedeno je.
TikTok investira milijarde u povjerenje korisnika u Evropi
Marx.ba Bili fan trenutno najpopularnije društvene mreže ili ne, teško je ne skinuti kapu TikToku za popularnost koju je stekao posljednjih godina. No, popularnost, izgleda, nije dovoljna! Kineska društvena mreža, koja se bazira na video formatu, bori se s povjerenjem Zapadnih političara i to ju sve skuplje košta. Iako aplikacija ima oko 150 miliona korisnika u Evropi koji provode oko 90 minuta ili više na aplikaciji svaki dan, prema podacima same kompanije, prijetnja zabrane TikToku stalno “visi iznad glave”. Političarima se već zabranjuje povezivanje s aplikacijom, a TikTok sada ulaže milijarde kako bi utišao nervozu i pridobio povjerenje Zapada, ističe Wired. No, zašto je TikTok svima takav trn u oku? Što je razlog takve opreznosti diljem Evrope? Kratak odgovor je: Kina. Naime, ono što mnogima u Evropi i SAD smeta još od pojave TikToka je činjenica da je u vlasništvu ByteDancea. Firma je registrirana na Kajmanskim otocima, ali Uprava joj je smještena u Pekingu. A iako je aplikacija koja je dostupna na Zapadu potpuno odvojena od one dostupne u Kini, koja se zove Douyin, ključna je u svemu ta povezanost s Kinom i percipirani rizik da bi firma morala pristati na zahtjeve kineske države da dijeli podatke s vladom Komunističke partije. Upravo zbog sjedišta u Pekingu, kineski skeptici su zabrinutosti da bi telekomunikacijski zakoni te zemlje i zakoni o nacionalnoj sigurnosti mogli podrazumijevati da firma mora dopustiti vlastima da “vršljaju” podacima ako se to od nje zatraži. Pa iako predstavnici društvene mreže snažno negiraju takvu ideju, očito nisu dovoljno uvjerljivi. – TikTok predstavlja nekoliko neprihvatljivih rizika za evropske korisnike, uključujući pristup podacima od strane kineskih vlasti, cenzuru i praćenje novinara, istakao je Moritz Korner, njemački član Evropskog parlamenta. I u SAD-u postoji dvostranački konsenzus “da je Kina najveća prijetnja zemlji” zbog čega neki zagovaraju da se potpuno zabrani TikTok i druge tehnološke platforme u vlasništvu Kineza. Pa kako bi pokušala umiriti evropske vlade, društvena mreža trenutno troši 1,2 milijarde eura na izgradnju tri nova podatkovna centra, dva u Irskoj i jedan u Danskoj. Time će do kraja 2024. podaci korisnika iz EU neće napustiti evropsku nadležnost. Podatkovni centri dio su šire inicijative koja uključuje otvaranje evropskog “centra za transparentnost” koji će regulatori moći posjetiti kako bi saznali više o tome kako aplikacija funkcionira. TikTok je također angažirao vanjskog konsultanta, NCC Groupu koja se bavi osiguranjem informacija te ima sjedište u Manchesteru, kako bi dobili neovisnu procjenu kibernetičke sigurnosti društvene mreže. Plan, koji TikTok naziva “Project Clover”, iznimno je skup i pokazuje da firma želi dokazati da platforma ne krši zakone EU o prijenosu podataka niti da šalje osjetljive korisničke podatke u Kinu. I u SAD je TikTok je pokrenuo projekt Texas, koji je sličan Cloveru. Isto se temelji na otvaranju centra za transparentnost i imenovanje neovisnog revizora, no projekt je doveo do sporova oko toga ko može pomno ispitati algoritam aplikacije. Iz kompanije ipak ističu da niko do sada nije napravio tako nešto, no pitanje je hoće li i to biti dovoljno!
Šta novi kineski pametni telefon znači za Wall Street?
Marx.ba Vrijednost dionica proizvođača čipova porasla je tokom prošle godine jer se na sceni pojavila umjetna inteligencija. No posljednjih sedmica došlo je do značajnog pada vrijednosti tih dionica jer rastuće napetosti između SAD-a i Kine sprječavaju njihov rast. Prošle sedmice kineski Huawei predstavio je svoj kontroverzni novi telefon Mate 60 Pro. To je dovelo do istrage u SAD o tome kako je kompanija uspjela lansirati telefon nakon što je posljednje četiri godine provela pod američkim restrikcijama, koje su imale za cilj ograničiti pristup 5G tehnologiji. Huaweijev podvig mogao bi značiti da kineska tehnologija napreduje mnogo brže nego što se mislilo, piše CNN. Taj je razvoj potaknuo dvojicu američkih kongresnika Mikea Gallaghera i Michaela McCaula da apeliraju na Bijelu kuću da dodatno ograniči izvoz tehnologije kineskim tvrtkama. Angelo Zino, viši analitičar za poluvodiče u CFRA-i, kaže da s najmanje 50 posto vjerovatnosti očekuje da će SAD uvesti više restrikcija na čipove iz Kine. To su loše vijesti za američke kompanije koje su izložene ekosustavu pametnih telefona, kao što su Qorvo i Skyworks Solutions. CNN je razgovarao sa Zinom o tome šta se događa i što to znači za Wall Street. – Došlo je do velikog spora između SAD-a i Kine u utrci za umjetnom inteligencijom. Postoji strah da bi se kineska vlada mogla domoći čipova i njihovih mogućnosti preko brojnih proizvođača čipova sa sjedištem u SAD-u. Većina poluvodiča u svijetu uglavnom se proizvodi u Tajvanu i Koreji, a Kina je pokušavala povećati njihovu proizvodnju u posljednjih nekoliko godina, kažer Zino. Otprilike trećina svjetskih elektroničkih uređaja već se sklapa u Kini u firmama poput Foxconna, koje sada povećavaju svoje kapacitete i za proizvodnju čipova i u tome su vrlo uspješne. Naručili su značajnu količinu opreme iz SAD koju su proizvele firme poput Applied Materials kako bi povećali svoj kapacitet i izloženost u industriji poluvodiča, a sada razvijaju neke čipove visoke tehnologije unatoč nekim zabranama i carinama koje je uvela američka administracija u posljednjih nekoliko godina. – Huawei novi pametni telefon koristi interno razvijen i vrlo moćan čip koji proizvodi Semiconductor Manufacturing International Corporation (SMIC), kineska ljevaonica poluvodiča u djelomičnom državnom vlasništvu. Vjeruje se da SMIC ima alate za razvoj vrlo naprednih 5G čipova za telefone, a to zabrinjava dužnosnike američke vlade jer žele zadržati prednost u razvoju napredne tehnologije. Ovaj čip je još uvijek inferioran u odnosu na novi iPhone, ali je i dalje zabrinjavajući, naglašava Zino. Američki dužnosnici žele znati je li Huawei napravio ovaj uređaj na pošten način. Jesu li stvarno uspjeli stvoriti ovaj uređaj bez korištenja zabranjenih komponenti? Ograničene su informacije o tome što se tačno nalazi u ovom uređaju, ali kada pogledate mogućnosti koje ima, pojavljuju se logična pitanja. Čak i ako je sve to napravio Huawei na pošten način, koristeći samo komponente razvijene u Kini, to također izaziva zabrinutost jer to znači da kineska tehnologija napreduje mnogo brže nego što smo mislili. To znači da bi američka vlada mogla dodatno povećati ograničenja čipova za Huawei i SMIC. – Dugoročno, ovo je vjerovatno dobra stvar za vodeće proizvođače poluvodiča poput Nvidije i Qualcomma. Ovo su najnaprednije kompanije koje pokreću inovacije. Pomoći će im ako američka vlada nametne neka ograničenja Kini kako bi usporila tempo inovacija u njihovoj lokalnoj proizvodnoj industriji. Ali postaje izuzetno teško reći kakve će implikacije biti u sljedećih šest mjeseci. U tom slučaju vjerovatno će posljedice biti negativne, poručio je Zino.
Apple naletio na “kineski zid”: Američki div se bori protiv zabrana
N. D. Američki tehnološki div se broti protiv sve veće zabrane upotrebe iPhonea među kineskim radnicima u javnoj službi, dok sporni novi telefon kompanije Huawei obara rekorde prodaje u prvih nekoliko dana u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji. Ali najveća potencijalna pretnja za Apple može biti nešto drugo osim puke konkurencije – kako piše Bloomberg u svojoj analizi, riječ je o oživljavanju kineskog nacionalizma koji podstiče svakodnevne (nevladine) potrošače da izbjegavaju iPhone i druge uređaje stranog brenda. To je nešto sa čime se američka kompanija i ranije suočavala. Pre skoro pet godina, Apple nije ispunio sopstvene prognoze o prodaji gromoglasno najavljenih iPhone XS i XR upravo zbog slabe prodaje u Kini. Apple je javno okrivio trgovinski rat između SAD i Kine. Ali u internoj e-poruci odboru kompanije, izvršni direktor Tim Cook je također naveo kineski nacionalizam i rastuću konkurenciju lokalnih rivala. U to vrijeme, državna administracija Donalda Trumpa je stavila Huawei na crnu listu, a rastuće tenzije između SAD i Kine otežale su život kompanijama koje se duboko oslanjaju na potražnju azijske nacije. Appleov kineski prihod je pao u fiskalnoj 2019. i 2020. godini, prije nego što se ponovo oporavio 2021. godine. Kompanija ostvaruje oko petinu svoje prodaje iz Kine, koja je također srce Appleovog lanca snabdijevanja. Sada se postavlja pitanje da li će se Apple suočiti sa ponavljanjem 2019. godine. Sve veće vladine zabrane su zlokoban znak. Radnicima u agencijama i državnim kompanijama sve je više zabranjeno da koriste iPhone telefone u kancelariji. Ova vijest je dovela do pada akcija Applea u poslednja dva dana, izbrisavši 190 milijardi dolara iz njegove tržišne procjene. Američki zakonodavci također obnavljaju rigorozne kontrole dobavljača za Huawei, dok neki pozivaju na zaustavljanje cjelokupnog američkog izvoza u kontroverznu kinesku tehnološku kompaniju. Najnovije negodovanje usredsređeno je na najvećeg kineskog proizvođača čipova, Semiconductor Manufacturing International, koji je izgleda prekršio američke sankcije isporukom naprednih komponenti za novi Huawei telefon, rekli su američki zakonodavci. Zakonodavci su također predložili zabranu TikToka, u vlasništvu kineskog BiteDancea.
Promjene u automobilskoj industriji: Kinezi za petama njemačkim proizvođačima
N. D. Njemačka bi mogla izgubiti status velesile automobilske industrije, a najveća prijetnja dolazi iz Kine. Uz poznate evropske kompanije, poput Volkswagena i Mercedesa, na ovogodišnjem velikom sajmu automobila IAA Mobility, u Munchenu, stiglo je čak 41 posto izlagača iz azijskih zemalja. Popis kineskih kompanija od 2021. više se nego udvostručio. Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) ključnim problemima smatra prekomjernu regulativu, spore političke odluke i nepostojanje pravnog okvira za pitanja, poput umjetne inteligencije. Od države traže da privremeno subvencionira cijenu električne energije, kako bi, ne samo spriječila odlazak proizvođača baterija i poluvodiča iz Njemačke, nego i privukla strane kompanije. Vlada je, pak, kompanijama najavila porezno rasterećenje u visini 32 milijarde eura u iduće četiri godine. Proizvođačima automobila dodatni problem stvaraju planovi Evropske unije da do 2035. postupno ukinu vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Auto industrija ih kritizira prije svega zbog toga što postoji nedostatak pristupa sirovinama koje su potrebne za proizvodnju baterija i sporog razvoja infrastrukture za punjenje električnih vozila. Izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse upozorio je da ti planovi evropske proizvođače jeftinijih automobila dovode u “cjenovni rat” s kineskim konkurentima, u kojem vjerovatno neće pobijediti. – Osnovni segment tržišta automobila će ili nestati ili ga neće raditi evropski proizvođači – rekao je Oliver Zipse za Financial Times. U proteklih 15 godina Kina je izgradila industriju električnih vozila koja je stjerala u ugao velik dio svjetskih lanaca opskrbe baterijama, a sada pokušava ući na evropsko tržište. Zipse je istakao kako će na proizvođače premium automobila, kao što je BMW, to neće toliko utjecati, jer kineski proizvođači većinom ciljaju na kupce jeftinijih vozila.
Kinezi proizveli čip najnovije generacije, na embargo odgovaraju ulaganjem 40 milijardi dolara
Marx.ba Nakon što je prošle sedmice kao četvrti visoki američki dužnosnik ovo ljeto i američka ministrica trgovine Gina Raimondo službeno posjetila Kinu, čini se da se nije mnogo šta postiglo. Sama će reći da su njenom posjetom, prvim u pet godina jednog ministra trgovine SAD-a Kini, uspostavljene otvorene linije komunikacije između dvije države, ali i dodati da su SAD i Kina u vatrenom nadmetanju na svakoj razini i da je naivan svako ko misli drugačije. U svakom slučaju, i jedni i drugi ostaju na početnim pozicijama, što znači da SAD iz službeno sigurnosnih razloga i dalje ne dozvoljava ni svojim ni firmama iz zapadnog svijeta da prodaju Kinezima najsofisticiranije čipove zadnje generacije, niti tehnologiju odnosno uređaje kojima bi ih sami mogli proizvesti, a kineske vlasti se pak ne žele odreći političke kontrole nad svojim tehnološkim sektorom kao ni veza s partijski upravljanom kineskom vojskom što navodno posebno uznemiruje američki politički establišment. Da bude jasnija, Raimondo je i poslije povratka iz Kine napomenula da će se Kini prodavati čipova u milijardama dolara, zabrana se odnosi samo na one najnaprednije. No, da Kinezi ne sjede skrštenih ruku i neće se pomiriti sa situacijom da kaskaju za SAD-om, svjedoči vijest koju je objavio Reuters iz neimenovanih izvora. Naime, Kina proračunskim novcem namjerava pogurati svoju industriju poluvodiča i to u rekordnom finansijskom iznosu. Prvi takav projekt pod nazivom Investicijski fond za industriju integriranih krugova, namijenjen razvoju i proizvodnji čipova financirali su 2014. s 19 milijardi dolara, pa onda pet godina kasnije s još 27. Ovaj novi koji se prema informacijama treba ubrizgati u najveće proizvođače kao što su SMIC i Hua Hong Semiconductor, iznosi čak 41 milijardu dolara. I bez tih novaca, čini se da su kineski inženjerski timovi već uspjeli proizvesti najnapredniji 7-nanometarski čip baziran na EUV (Extreme Ultra Violet) tehnologiji litografije. Iako se o ovoj tehnologiji govori već godinama i njome su ovladali Amerikanci, Tajvanci, Korejci i Nizozemci, kineskim firmam nije bila dostupna, prije svega zbog restrikcija Amerikanaca. Dok je ministrica Raimondo bila u Kini, predstavljen je novi mobitel u Americi proskribiranog Huaweija Mate 60 Pro u koji je ugrađen procesor Kirin 9000s 2. generacije 7-nanometarske procesne tehnologije, prema analizama kanadske tvrtke istraživačke tvrtke za poluvodiče TechInsights. Čip je izradio kineski najveći proizvođač čipova SMIC za koji se smatralo da ne raspolaže EUV tehnologijom izrade čipova. Dosad je najnaprednija tehnologija za izradu čipova u SMIC-u bila 14-nanometarska. Pokušali su od nizozemske tvrtke ASML kupiti litografski stroj baziran na najnaprednijoj EUV tehnologiji no to je američka administracija spriječila – pod sigurnosnim izlikama dakako – još 2020. godine. Prema izjavama analitičara TechInsightsa Reutersu, činjenica da su Kinezi uspjeli na ovaj ili onaj način ovladati tehnologijom za proizvodnju čipova zadnje generacije samo bi mogla produbiti problem u SAD što se tiče učinkovitosti njihovih sankcija prema Kini i još više potpiriti vatru tehnološkog rata između Kine i SAD.
Kina ostavlja sve iza sebe u utrci za prihod od obnovljivih izvora energije
Š.M. Najveće američke kompanije gadno zaostaju za kineskim kolegama kada je riječ o stvaranju prihoda od solarne energije, vjetra, nuklearne i drugih vrsta obnovljive energije. Kompanije koje čine S&P 500 ostvaruju samo 3,4 posto svojih prihoda iz izvora čiste energije, što je otprilike polovica onoga što zarađuju kompanije na Shanghai Composite Indexu, prema BloombergNEF-u. Uz korporacije koje se bore da pređu na neto nultu emisiju, analitičari BNEF-a pogledali su ispod haube više od 8.000 kompanija kako bi utvrdili koliko se njihovih prihoda može pripisati čistoj energiji. ”Prebacivanje poslovnih modela prema ekološki prihvatljivijim aktivnostima znači više od toga da budemo kreposni za dobrobit planeta”, kaže Michael Daly iz BNEF-a. “Postoji velika finansijska prilika za kompanije koje pomažu u pokretanju energetske tranzicije”. Kineske kompanije kao što su solarni lideri LONGi Green Energy Technology Co. i Tongwei Co. imaju koristi od dominantnog položaja zemlje u lancu snabdijevanja čistom energijom. Zapravo, najveći broj prilika za ulaganje u čistu energiju nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji, prema BNEF-u. Netransparentnost izvještaja Regija APAC ima više od 680 kompanija koje više od polovice svojih prihoda ostvaruju iz čiste energije, što uključuje obnovljivu i nuklearnu energiju, elektrificirani transport, biogoriva, hvatanje hidrogena i karbona, procjenjuje BNEF. To je u poeđenju s blizu 410 kompanija u SAD-u i otprilike 430 u Evropi, Bliskom istoku i Africi zajedno. Netransparentnost izvještaja kompanija čini otkrivanje izloženosti čistoj energiji velikim izazovom, kaže Daly. Na primjer, većina velikih naftnih i plinskih kompanija ne izdvaja prihode od čiste energije kao samostalnu kategoriju. A neki, kao što su divovi za fosilna goriva Exxon Mobil Corp. i Marathon Petroleum Corp., ne pružaju nikakve informacije o bilo kakvim prihodima od aktivnosti čiste energije. Nije iznenađujuće da gotovo svi proizvođači i programeri obnovljive energije ostvaruju većinu svojih prihoda od čiste energije, što im donosi ocjenu A1 od BNEF-a, predvođene kompanijama uključujući Contemporary Amperex Technology Co. iz Kine i dansku Vestas Wind Systems A/S. Poređenja radi, 45 posto elektroprivreda koje prati istraživačka kompanija ima ocjenu A1. Electricitie de France SA ostvario je gotovo 70 posto svog prihoda prošle godine od nuklearne energije, uz dodatne prihode od hidro, vjetra i solarnih izvora, prema BNEF-u. Italijanski Enel SpA ima uravnoteženiji skup prihoda od proizvodnje čiste energije i nalazi se odmah iza EDF-a i švedskog Vattenfall AB-a među najvećim svjetskim komunalnim poduzećima s najvećom izloženošću čistoj energiji.
Saudijska fudbalska priča: Kina je pala na kocki, ali u Rijadu imaju dublju strategiju
N. D. Nekoliko godina prije početka nedavnog razmetanja novca Saudijske Arabije, Kina je bila ta koja je nosila plašt rastuće azijske supersile. Potaknuti željom predsjednika Xi Jinpinga da razvije naciju u fudbalsku silu, mnoga preduzeća, posebno u oblasti nekretnina, počela su da ulažu u sport. Uskoro je kineska Super liga (CSL) potpisivala igrače poput Oskara, Hulka, Paulinha i Jacksona Martineza, kasnije Teveza i mnogih drugih, nešto što je u to vrijeme bilo nezapamćeno za azijske klubove. Ali ubrzo se sve raspalo. Finansijska pitanja koja je izazvala pandemija koronavirusa bila su prevelika za CSL, kao i za državu. U 2021., Jiangsu FC je prestao da posluje nakon što su se njegovi vlasnici povukli. Međutim, jedan od najvećih udaraca zadat je klubu Guangzhou FC koji je osvojio osam titula prvaka Kine i dvije titule prvaka Azije, ali je ispao iz lige u decembru 2022. godine. Iako je pandemija odigrala veliku ulogu u padu CSL-a kakvog poznajemo, pad je već počeo prije nego što je Covid zahvatio planetu. Bio je to ono što se vjeruje da je posljednji ekser u lijes za fudbalsku ligu koja je nekada prijetila da preuzme azijsko, kao i globalno tržište u cjelini. Sada „liga za veliku potrošnju“ kako su već nazvali elitni rangu fudbala u Saudijskoj Arabiji nastoji izbjeći propalu kinesku kocku kada su uložene milijarde, a nije se dobilo ama baš ništa. Stručnjaci kažu da plan transfera može izgledati slično na površini, ali postoji dublja strategija u Rijadu koja bi mogla uzdrmati postojeći poredak i fudbalski i ekonomski. Ova saudijska potrošnja dio je šire nacionalne strategije koju je osmislio princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman koja ima za cilj da uspostavi zemlju kao globalno sportsko središte, s industrijom ključnim dijelom diversifikovane ekonomije koja se više ne oslanja na naftu. Istovremeno, pomoći će da se Saudijska Arabija projektuje domaćoj i stranoj publici kao moderna, dinamična i inovativna poslovna, rekreaciona i turistička destinacija, dok će usput ohrabrivati svoju sve gojazniju populaciju da igra i gleda sport. Fudbalska liga će igrati ulogu u tim velikim ambicijama, predvođena velikom četvorkom: Al-Nassrom i Al-Hilalom u Rijadu i divovima iz Džede Al-Ittihad i Al-Ahli. Oni će dobiti većinu zvijezda i, nakon što ih preuzme Državni investicijski fond (PIF), koji posjeduje Newcastle United i sada veliki dio golfa, većinu odgovornosti za uvlačenje lige u 10 svjetskih najboljih u smislu prihoda do 2030. godine. Nikako ne treba zaboraviti da Saudijska Arabija želi biti organizator Svjetskog prvenstva, a dovođenje velikih zvijezda na svoj teren bi im u tome moglo biti do velike koristi. Novac, ionako nije problem. Sa druge strane, Saudijska Arabija je bolje pozicionirana od Kine i to ne samo zato što ima mnogo više novca. U fudbalu je već kontinentalna sila koja pobjeđuje Kinu sa 6:1 u nastupima na Svjetskom prvenstvu, 2:0 u titulama Azijskog kupa i 6:3 u Azijskim Ligama prvaka. Čak i prije ovog novog priliva, liga je imala najbolje strane igrače od svih u Aziji. Što se tiče međunarodne izloženosti, to također nije konkurencija. Poznati igrači otišli su u Kinu i praktično nestali s druge strane zida. Primjera radi, Cristiano Ronaldo koji sada igra u Saudijskoj Arabiji, vrhunski je influenser, koji svojih 600 miliona pratilaca na Instagramu u potpunosti obavještava o tome šta on i njegova porodica rade. Ostale zvijezde će učiniti isto, a i to su Saudijci imali na umu. Taj vid marketinga im itekako može koristiti. Naravno, to ne znači da je sve bilo ružičasto. Klubovi iz Saudijske Arabije su često bili loše vođeni. Situacija s dugom je postala toliko loša 2018. godine da Al-Nassr i Al-Ittihad nisu smjeli igrati u tamošnjoj Ligi prvaka, a klubovi su bili u kolektivnom minusu u iznosu od 300 miliona funti. Prijestolonasljednik je intervenirao i svi dugovi su podmireni, a ne treba zaboraviti da je u to vrijeme bilo 107 prijavljenih slučajeva neisplaćenih plaća i sporova u FIFA. Takve epizode su prošle nezapaženo na međunarodnom nivou, ali si postale prošlost i sada je novac tu, koliko god treba jer radi se o državnom projektu. Ostaje da se vidi koliko će ljudi širom svijeta gledati utakmice, ali skoro svi u fudbalu će čekati da vide hoće li liga Saudijske Arabije doživjeti kinesku krizu ili će se uspostaviti kao glavni igrač u godinama koje dolaze. Neke indicije već postoje, dovoljno je vidjeti samo opremu klubova, možda baš kluba za koji igra Ronaldo. Kada je stigao igrali su pod robnom markom koju baš rijetki na fudbalskom nebu poznaju, a već sada nose dresove kompanije za koju samo rijetki nisu čuli. Interes je probuđen, to niko ne može poreći.
Foxconn započeo proizvodnju iPhonea 15 u Indiji
Š.M. Iphone 15 kompanije Apple Inc. planira se proizvoditi u Tamil Nadu, kako bi se dodatno suzila jaz između svojih operacija u Indiji i glavne proizvodne baze u Kini. Tvornica Foxconn Technology Group u Sriperumbuduru priprema se isporučiti najnovije uređaje samo nekoliko tjedana nakon što počnu izlaziti iz tvornica u Kini, jer kompanija želi brzo povećati količinu novih iPhonea proizvedenih u Indiji, rekli su upućeni izvori. Kompanija sa sjedištem u Cupertino, Kalifornija, provodi višegodišnji projekt diverzificiranja proizvodnog procesa izvan Kine, kako bi smanjila rizik u lancu opskrbe svojih najvažnijih proizvoda uslijed napetosti između Washingtona i Pekinga koje čini trgovinu manje predvidljivom. Indija, pod vodstvom premijera Narendre Modija, pokušava izgraditi bliže veze s Sjedinjenim Američkim Državama i postati središte za proizvodnju, navodi Bloomberg Adria. Prije iPhonea 14, Apple je imao samo manji dio svoje proizvodnje iPhonea u Indiji, koji je zaostajao za proizvodnjom u Kini za šest do devet mjeseci. Taj je zaostatak znatno smanjen prošle godine, a Apple je do kraja ožujka proizveo sedam posto svojih iPhonea u Indiji. Cilj ove godine je približiti se paritetu u vremenu isporuke između Indije i Kine, iako dobavljači još nisu sigurni hoće li to postići, rekli su izvori koji nisu željeli biti imenovani jer informacija nije javna. “Veća proizvodnja Applea u Indiji dovest će do većeg dijela njegovog lanca opskrbe u toj zemlji”, rekla je Shilpi Jain, starija analitičarka u istraživačkoj tvrtki Counterpoint Research. “Iako je za Apple još uvijek rano u Indiji, vjerujem da vlada ima vrlo jasnu ambiciju podizanja vrijednosti u lancu elektroničke proizvodnje. I Appleov poticaj svakako pomaže.” Obim indijske proizvodnje za iPhone 15 ovisit će o dostupnosti komponenti, koje se uglavnom uvoze, i glatkom pokretanju proizvodnih linija u tvornici Foxconn izvan Chennaija. Novi iPhone, vjerojatno će biti najavljen 12. septembar, obećava najveću nadogradnju uređaja u posljednje tri godine.