Stellantis kupuje udio u kineskoj kompaniji za proizvodnju električnih vozila
Marx.ba Nizozemski Stellantis saopštio je danas da će kupiti 21 posto udjela u kineskoj kompaniji koja proizvodi električna vozila (EV) Lipmotor za oko 1,5 milijardi eura. Stellantis i Lipmotor će formirati zajedničko preduzeće koje će nizozemskoj kompaniji dati ekskluzivna prava za proizvodnju, izvoz i prodaju vozila ovog kineskog brenda van Kine, a prvi cilj je evropsko tržište. Stellantis će kontrolisati zajedničko preduzeće sa 51 posto udjela, dok će Lipmotor preuzeti 49 posto. Očekuje se da će novo preduzeće početi sa isporukom automobila u drugoj polovini 2024. godine. Na osnovu ovog dogovora će Stellantis moći da iskoristi “isplativi EV ekosistem” kineskog startapa za sopstvene ciljeve, pošto se obavezala da će do 2030. godine izbaciti na tržište više od 75 modela električnih automobila. Kineski brendovi privlače sve veću pažnju etabliranih proizvođača automobila zbog njihove sposobnosti da proizvode električna vozila velikom brzinom po nižoj cijeni. Rezutat je niža konačna cijena za potrošače. Inače, Stellantis, četvrti proizvođač automobila u svijetu nastao je spajanjem italijansko-američkog Fiat-Chryslera i francuske grupe PSA, najavio je više od 30 milijardi dolara ulaganja u elektrifikaciju modela do 2025. godine. Svih 14 brendova Stellantisa, uključujući Peugeot, Jeep, Ram, Fiat i Opel, ponudit će kupcima potpuno električne modele, a u planu je i elektrifikacija komercijalnih vozila i kombiji s pogonom na vodikove gorive ćelije do kraja ove godine, objavila je ranije kompanija.
Odličan rezultat: Huawei prodao je 1,6 miliona Mate60 Pro telefona za šest sedmica
Marx.ba Kompanija Huawei prodala je 1,6 miliona svojih Mate60 Pro telefona za šest sedmica, dok kineski tehnološki gigant prkosi usporavanju prodaje pametnih telefona uživajući u velikoj potražnji svog novog modela vrhunskog telefona, saopćila je istraživačka kuća Counterpoint Research. Prema njenim podacima, Huawei Technologies prodao je više od 400.000 komada za dvije sedmice u periodu kada je kompanija Apple predstavila svoj novi i-Phone 15, prenosi Reuters. U prvih 17 dana prodaja modela i-Phone 15 opala je za 4,5 posto u poređenju sa prodajom modela i-Phone 14. Huawei je iznenada lansirao svoj vrhunski telefon Mate60 Pro, za koji mnogi analitičari kažu da koristi čip domaće proizvodnje i predstavlja napredak u suočavanju sa višegodišnjim američkim tehnološkim sankcijama. Od početka prodaje vladala je velika potražnja za novim modelom pametnog telefona kineske kompanije, a dostupne zalihe brzo su rasprodate. Ukupno globalno tržište pametnih telefona smanjilo se za osam posto, dostižući u trećem kvartalu najniži nivo u posljednjih 10 godina. Huawei, Honor i Transsion Group bili su jedini brendovi koji su zabilležili međugodišnji rast u tom periodu. Ukupne isporuke pametnih telefona u Kini ostale su stabilne, odnosno porasle su za 0,03 posto na 18,99 miliona telefona, prema podacima Kineske akademije za informacije i komunikacije.
Pripremaju se novi potezi SAD: Šta čeka kineske tehnološke kompanije
Marx.ba Administracija Joea Bidena razmišlja o zatvaranju rupe u zakonu koja kineskim firmama omogućuje pristup američkim čipovima za umjetnu inteligenciju (AI) putem kineskih jedinica i podružnica smještenih u inozemstvu. Sjedinjene Države su prošle godine narušile odnose s Pekingom kada su obznanile nova ograničenja na isporuke AI čipova i alata za izradu čipova u Kinu, nastojeći osujetiti njen vojni napredak. Ta će se pravila sljedećih dana još dodatno pooštriti. U početnom krugu ograničenja, Bidenova administracija ostavila je prekomorskim podružnicama kineskih kompanija nesmetan pristup poluvodičima, što znači da bi ih se lako moglo prokrijumčariti nazad u Kinu, piše Reuters. Isti medij je u junu izvijestio da se isti čipovi koji su zabranjeni američkim propisima mogu kupiti od prodavača u poznatom elektroničkom području Huaqiangbei u južnom kineskom gradu Shenzhenu. Zbog toga, u Washingtonu razmišljaju kako da zatvore i tu rupu u zakonu jer Bidenova administracija i dalje želi odsjeći Kinu od vrhunske AI tehnologije, ali dok su sankcije na trenutnim razinama, to čito neće biti moguće. – Apsolutno je istinito da kineske firme kupuju čipove za korištenje u podatkovnim centrima u inozemstvu – rekao je Greg Allen, direktor Centra za strateške i međunarodne studije, ističući da je Singapur veliki centar za računarstvo u oblaku. Ministarstvo trgovine odbilo je komentirati ove navode za Reuters, a ni predstavnik kineskog veleposlanstva u Washingtonu nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Kinesko ministarstvo trgovine prethodno je optužilo SAD za zlopotrebu kontrole izvoza i pozvalo ga da “prestane s nerazumnim potiskivanjem kineskih firmi”. Iako bi prema američkom zakonu bilo protivzakonito slati te AI čipove u kontinentalnu Kinu, Sjedinjenim Državama je vrlo teško nadzirati te transakcije, rekli su stručnjaci, ističući da zaposlenici u Kini mogu legalno pristupiti čipovima koji se nalaze u stranim podružnicama “na daljinu”, prenosi Lider. – Zapravo ne znamo koliko je to velik problem, rekla je Hanna Dohmen, istraživačka analitičarka pri Centru za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Univerziteta Georgetown. Sjedinjene Države nastoje zaustaviti porast sposobnosti kineske umjetne inteligencije, koja pomaže njenoj vojsci u razvoju bespilotnih borbenih sistema, prema izvještaju u The International Affairs Reviewa. Kineska AI sposobnost ovisi o njezinom pristupu američkim čipovima. CSET je u izvještaju iz juna 2022. otkrio da su od 97 pojedinačnih AI čipova nabavljenih putem kineskih vojnih kurseva u razdoblju od 8 mjeseci 2020., gotovo sve njih dizajnirale američke firme Nvidia, Xilinx, Intel i Microsemi. Washington je u avgustu rekao Nvidiji i AMD-u da ograniče isporuke AI čipova izvan Kine u druge regije, uključujući neke zemlje na Bliskom istoku. Izvori kažu da će nova pravila o AI čipovima koja se očekuju ovog mjeseca vjerovatno primijeniti ta ista ograničenja šire na sve firme na tržištu. Manje je jasno kako bi američka vlada mogla zatvoriti rupu u zakonu koja kineskim stranama omogućuje pristup američkim pružateljima usluga oblaka poput Amazon Web Services, koji svojim klijentima daju pristup istim mogućnostima umjetne inteligencije. Ali izvori kažu da se Bidenova administracija također bori s tim problemom. – Kinezi mogu potpuno legalno pristupiti istim čipovima s bilo kojeg mjesta u svijetu. Ne postoje pravila o tome kako im se može pristupiti, rekao je Timothy Fist, saradnik u think tanku Center for a New American Security sa sjedištem u Washingtonu.
Vlasnik TikTok-a otkupljuje dionice od svojih američkih zaposlenika
Marx.ba Kineska kompanija ByteDance otkupljuje dionice od svojih američkih zaposlenika u dogovoru koji procjenjuje vrijednost matične firme TikToka na 223,5 milijardi dolara, što je otprilike 26 posto manje u odnosu na prošlu godinu, doznaje Reuters. Otkup dionica za zaposlenike omogućuje ostvarivanje pravo vlasništva bez čekanja da firma bude izlistana na berzi. Prošle godine, ByteDance je bio procijenjen na 300 milijardi dolara u programu otkupa dionica ponuđenom neameričkim zaposlenicima. Od tada su njihove američke operacije ukinule pravilo koje je zahtijevalo “likvidacijski događaj”, poput IPO-a ili prodaje firme, kao uvjet za ostvarivanje prava na vlasništvo. Pravilo je postojalo iz niza poreznih razloga. ByteDance planira otkupiti barem 300 miliona dolara vrijedne dionice od sadašnjih i bivših američkih zaposlenika po cijeni od 160 dolara po dionici, rekao je Reutersov izvor. Dogovor dolazi u vrijeme kada se TikTok suočava s pozivima nekih američkih zakonodavaca za nacionalnom zabranom zbog zabrinutosti oko potencijalnog utjecaja kineske vlade na tu popularnu društvenu platformu. ByteDance je demantirao te optužbe. CEO TikToka-a Shou Zi Chew bio je prisutan na kongresnom saslušanju u martu, gdje su američki zakonodavci izrazili zabrinutost zbog utjecaja sadržaja na platformi na mentalno zdravlje djece. The Wall Street Journal je objavio jučer kako je ByteDance ostvario operativnu dobit od gotovo 6 milijardi dolara u prvom kvartalu 2023., što je gotovo dvostruko više u isto vremensko razdoblje prošle godine.
Italijanska vlada ima plan kako odvratiti građane od kupovine jeftinih kineskih automobila
Marx.ba Italija razmatra nove poticaje za kupovinu automobila koji bi uzimali u obzir emisiju ugljika u procesu proizvodnje i distribucije, izjavili su upućeni izvori, dodajući da bi mjere trebale zaštititi italijanske kompanije od jeftine kineske konkurencije. Poticaji bi mogli odvratiti Italijane od kupovine električnih automobila proizvedenih u Kini i popularnih u Evropi zahvaljujući nižim cijenama, a slijedili bi francuski model. Rim drži da je francuski okvir poticaja “razuman” i razmatra takvu opciju, rekao je jedan od izvora u ponedjeljak. Italija je zainteresirana za francuski pristup, potvrdio je drugi izvor. Kriteriji za dodjelu poticaja obično se temelje na emisiji vozila, a Francuska planira dodjeljivati bodove prema količini energije potrošene u proizvodnji njihovih materijala, te u montaži i transportu do tržišta, kao i prema vrsti baterija. Propisi o tržišnom takmičenju u EU ne dopuštaju preferiranje domaćih proizvođača, ali francuski kriteriji vjerovatno će diskvalificirati kineske automobile iz programa poticaja budući da kineska industrija uglavnom koristi struju iz termoelektrana na ugljen i doprema automobile brodom. Pariz tvrdi da su kriteriji u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja, kako tvrdi, dopušta izuzetke iz bog zdravstvenih i ekoloških razloga. Rim želi sastaviti široki, dugoročni plan za domaću automobilsku industriju u dogovoru s relevantnim firmama, uključujući proizvođača Fiata Stellantisa, kako bi vratio proizvodnju na nekadašnjih milion vozila godišnje. Razgovori uključuju i nove poticaje i očekuje se da će trajati do kraja godine. Ministar industrije Adolfo Urso rekao je u septembru da su Italijani iskoristili 80 posto poticaja za kupovinu vozila proizvedenih u inozemstvu i da bi izmjena okvira poticaja trebala podržati prijelaz na ekološki prihvatljivija vozila i domaću proizvodnju automobila.
Kako će evropske carine na uvoz solarnih ploča utjecati na zelenu tranziciju
Marx.ba Evropske carine na uvoz solarnih ploča ozbiljno bi narušile kapacitete za brzi prijelaz na “zelenu” energiju, upozorilo je udruženje proizvođača i kupaca, predlažući vladama da umjesto toga podupru domaću proizvodnju. Evropska komisija i vlade evropskih zemalja razmatraju stroža ograničenja uvoza kako bi pojačale domaću proizvodnju čistih tehnologija i smanjile ovisnost o Kini. Bruxelles je u septembru pokrenuo istragu kako bi utvrdio treba li uvesti carine radi zaštite evropskih proizvođače električnih automobila od jeftinije kineske konkurencije koja, kako tvrde, uživa prednost državnih subvencija. Njemačka pak razmatra opcije koje bi trebale zaštititi proizvođače solarne energije od pada globalnih cijena, pokazuje vladin dokument koji je Reuters dobio na uvid. – Carine nisu dobar odgovor na aktuelne izazove u evropskoj solarnoj industriji. Time ćemo stvoriti uvjete za nesmetano i kontinuirano uvođenje solarne energije i za paralelan stabilan razvoj evropske solarne proizvodnje – upozorio je Gunter Erfurt, direktor upravnog odbora udruge SolarPower Europe, čiji članovi uključuju proizvođače, velike kupce i kompanije uključene u postupak instalacije ploča. Trgovinske barijere za solarnu energiju naškodile bi svima, smatraju u SolarPower Europeu, predlažući da Evropa umjesto toga pomogne domaćim proizvođačima mjerama poput ublažavanja uvjeta za državnu podršku u EU. – Umjesto sankcioniranja cijelog sektora carinama moramo poticati instalaciju solarnih postrojenja iz otporne evropske solarne proizvodnje – naglašava izvršni direktor švicarskog proizvođača solarnih ćelija Meyer Burger. EU uvozi iz Kine više od 90 posto ingota i pločica za solarne ploče, prema podacima Evropske komisije. Evropski proizvođači žale se da je tržište preplavljeno kineskim solarnim modulima čije su cijene niže od troškova proizvodnje i prisiljavaju ih da drže korak s kompanijama iz azijskog diva. No, sektor ujedno strahuje od reprize prilika na tržištu u razdoblju od 2013. do 2018. godine, kada se blago slabljenje potražnje za solarnim instalacijama u Evropi poklopilo s ograničenjima bescarinskog uvoza kineskih solarnih ploča i ćelija. EU je prošle godine instalirao rekordnih 40 gigavata kapaciteta solarne energije, napominje Reuters.
Grad rekorder po broju dostavljenih paketa: Zbog 15 miliona pošiljki, uvode metro dostavu
Marx.ba U Pekingu je počeo probni projekat za transport ekspresnih paketa metroom, van špica. Projekat je namijenjen smanjenju zagušenja u saobraćaju i smanjenju emisije ugljenika u kineskoj prijestonici, prenosi Međunarodni kineski radio. Da bi se obezbijedio bezbjedan i uredan rad pilot-linija, Pekinška opštinska komisija za transport je odredila da roba koja se prevozi mora da se uskladi sa bezbjednosnim protokolima i da prođe bezbjednosne provjere. U Pekingu se dostavi oko 15 miliona paketa svakog dana, a većina te robe se već niz godina dostavlja vozilima. Inače, Peking je drugi po veličini kineski grad iza Šangaja i ima 17,4 miliona stanovnika, pa je jasno da Kinezi žele učiniti sve što je moguće na smanjenju saobraćajnih gužvi, ali da je cilj pokiušati smanjiti onečišćenje vazduha. U Pekingu je indeks primarnog zagađenja vazduha pao za 20 posto na godišnjem nivou u prošloj godini, pokazali su zvanični podaci. Lokalne vlasti u gradu ove godine su preduzele brojne mjere za borbu protiv zagađenja vazduha, uključujući pojačanu inspekciju izvora zagađenja.
Huawei i pored ograničenja napravio novi veliki iskorak
Marx.ba Kineski dobavljač Huawei Technologiesa isporučuje klijentima nove čipove za nadzorne kamere domaće proizvodnje, rekla su dva izvora, signalizirajući da tehnološki div pronalazi načina da zaobiđe ograničenja američkog izvoza. Od početka godine čipove proizvođačima nadzornih kamera isporučuje tvrtka HiSilicon, Huaweijeva samostalna podružnica, tvrde dva izvora. Jedan od njih upućen je u situaciju u nabavnim lancima u tom sektoru. Grupa kupaca uključuje i kineske firme, navodi jedan od izvora. – Čipove za nadzorne kamere relativno je lako proizvesti, za razliku od procesora za pametne telefone, rekao je izvor upoznat s opskrbnim lancem industrije nadzornih kamera, dodajući da bi povratak HiSilicona izazvao potres na tržištu. Presudilo je to što je firma, po svemu sudeći, zaobišla američka ograničenja izvoza softvera za projektiranje čipova. U martu Huawei je objavio da je postigao napredak u razvoju alata za čipove starije generacije, od 14 i više nanometara. Ta je tehnologija starija, ali predstavlja napredak za firmu, tumači Reuters. Sva tri izvora insistirala su na anonimnosti zbog osjetljive teme, a Huawei je odbio komentirati. Huawei je HiSilicon utemeljio 1991. godine, povjerivši mu posao projektiranja čipova. Od 2004. kompanija ima status samostalne podružnice u Huaweijevom vlasništvu. HiSilicon uglavnom isporučuje čipove za Huaweijevu opremu, ali njegovi kupci uključuju i Dahua Technology i Hikvision. Do 2019. bio je dominantan dobavljač čipova za sektor nadzornih kamera, s udjelom u globalnom tržištu od 60 posto, po brokerskoj kući Southwest Securities. Do 2021. godine spustio se na samo 3,9 posto, prema podacima konzultantske firme Frost & Sullivan. Prije desetak dana Huawei je javnosti predstavio i novi model pametnog telefona koji koristi sofisticirane čipove kineske proizvodnje, prema tvrdnjama analitičara, a korisnici na društvenim mrežama ustvrdili da razvija brzinu po standardima 5G. Kineski državni mediji i javnost ustvrdili su da Mate 60 Pro označava povratak Huaweijevog poslovanja s pametnim telefonima, nakon zastoja koji su izazvale američke sankcije. Istraživačka kompanija TechInsights testirala je Huaweijev novi mobitel i zaključila da ga pokreće novi čip Kirin 9000S, koji je po njihovoj procjeni proizveo kineski Semiconductor Manufacturing International Corp (SMIC). Huawei nije komentirao 5G mogućnosti telefona niti je naveo kako je proizveo novi, sofisticirani čip. Seriju Kirin projektirao je HiSilicon, koji ga je prije američkih sankcija Huaweiju proizvodio u suradnji s tajvanskim TSMC-om. SAD nema dokaza da Huawei može u velikim količinama proizvoditi pametne telefone sa sofisticiranim čipovima, izjavila je u utorak američka ministrica trgovine Gina Raimondo.
Studija “Najbolje zemlje”: Ovo je 10 najmoćnijih država na svijetu
Marx.ba Prema aktuelnim podacima “US News & World Report”, u ovoj godini na listi najjačih država svijeta Sjedinjene Države i dalje zauzimaju prvo mjesto. Kako je rečeno SAD te su poziciju rže neprikosnoveno. Na ljestvici, koja je dio studije “Najbolje zemlje”, ispitano je 17.000 ljudi o njihovim razmišljanjima o 87 različitih nacija, drugo mjesto zauzima Kina, dok je treća Rusija. Poredak, naime, procjenjuje utjecaj jedne zemlje na osnovu percepcije ispitanika o faktorima poput političke, ekonomske i vojne moći. Na 4. mjestu našla se Njemačka, a potom i Ujedinjeno Kraljevstvo, Južna Koreja, Francuska, Japan, Saudijska Arabija i UAE. SAD dominiraju u tehnologiji, Kina ima brz rast, ali i problem sa zagađenjem. Njemačkoj, iako je najmnogoljudnija nacija unutar EU, “zamjera” se visok procenat starog stanovništva, u odnosu na mlađe naraštaje. Južna Koreja ima snažnu vojsku, a Francuska turizam i izvoz oružja, navedeno je.
TikTok investira milijarde u povjerenje korisnika u Evropi
Marx.ba Bili fan trenutno najpopularnije društvene mreže ili ne, teško je ne skinuti kapu TikToku za popularnost koju je stekao posljednjih godina. No, popularnost, izgleda, nije dovoljna! Kineska društvena mreža, koja se bazira na video formatu, bori se s povjerenjem Zapadnih političara i to ju sve skuplje košta. Iako aplikacija ima oko 150 miliona korisnika u Evropi koji provode oko 90 minuta ili više na aplikaciji svaki dan, prema podacima same kompanije, prijetnja zabrane TikToku stalno “visi iznad glave”. Političarima se već zabranjuje povezivanje s aplikacijom, a TikTok sada ulaže milijarde kako bi utišao nervozu i pridobio povjerenje Zapada, ističe Wired. No, zašto je TikTok svima takav trn u oku? Što je razlog takve opreznosti diljem Evrope? Kratak odgovor je: Kina. Naime, ono što mnogima u Evropi i SAD smeta još od pojave TikToka je činjenica da je u vlasništvu ByteDancea. Firma je registrirana na Kajmanskim otocima, ali Uprava joj je smještena u Pekingu. A iako je aplikacija koja je dostupna na Zapadu potpuno odvojena od one dostupne u Kini, koja se zove Douyin, ključna je u svemu ta povezanost s Kinom i percipirani rizik da bi firma morala pristati na zahtjeve kineske države da dijeli podatke s vladom Komunističke partije. Upravo zbog sjedišta u Pekingu, kineski skeptici su zabrinutosti da bi telekomunikacijski zakoni te zemlje i zakoni o nacionalnoj sigurnosti mogli podrazumijevati da firma mora dopustiti vlastima da “vršljaju” podacima ako se to od nje zatraži. Pa iako predstavnici društvene mreže snažno negiraju takvu ideju, očito nisu dovoljno uvjerljivi. – TikTok predstavlja nekoliko neprihvatljivih rizika za evropske korisnike, uključujući pristup podacima od strane kineskih vlasti, cenzuru i praćenje novinara, istakao je Moritz Korner, njemački član Evropskog parlamenta. I u SAD-u postoji dvostranački konsenzus “da je Kina najveća prijetnja zemlji” zbog čega neki zagovaraju da se potpuno zabrani TikTok i druge tehnološke platforme u vlasništvu Kineza. Pa kako bi pokušala umiriti evropske vlade, društvena mreža trenutno troši 1,2 milijarde eura na izgradnju tri nova podatkovna centra, dva u Irskoj i jedan u Danskoj. Time će do kraja 2024. podaci korisnika iz EU neće napustiti evropsku nadležnost. Podatkovni centri dio su šire inicijative koja uključuje otvaranje evropskog “centra za transparentnost” koji će regulatori moći posjetiti kako bi saznali više o tome kako aplikacija funkcionira. TikTok je također angažirao vanjskog konsultanta, NCC Groupu koja se bavi osiguranjem informacija te ima sjedište u Manchesteru, kako bi dobili neovisnu procjenu kibernetičke sigurnosti društvene mreže. Plan, koji TikTok naziva “Project Clover”, iznimno je skup i pokazuje da firma želi dokazati da platforma ne krši zakone EU o prijenosu podataka niti da šalje osjetljive korisničke podatke u Kinu. I u SAD je TikTok je pokrenuo projekt Texas, koji je sličan Cloveru. Isto se temelji na otvaranju centra za transparentnost i imenovanje neovisnog revizora, no projekt je doveo do sporova oko toga ko može pomno ispitati algoritam aplikacije. Iz kompanije ipak ističu da niko do sada nije napravio tako nešto, no pitanje je hoće li i to biti dovoljno!