Air Serbia planira letove za Mostar tokom cijele godine
Marx.ba Marko Đuzel, sirektor Aerodroma Mostar rekao je da će Air Serbia održavati svoje usluge iz Beograda tokom predstojeće zimske sezone, piše EX YU aviation. Srpski avioprevoznik je u aprilu pokrenuo tri sedmična leta između dva grada sa avionom Bulgaria Air Embraer E190 iz mokrog zakupa. Aviokompanija je do sada zakazala letove i pustila karte u prodaju do kraja ljetne sezone 2024. krajem oktobra. Prijevoznik je primatelj subvencija od strane lokalnih vlasti u Mostaru za održavanje trase,a prema riječima Đuzela, i Air Serbia i Croatia Airlines će zadržati svoje letove za Mostar tokom zimskih mjeseci. Air Serbia je nedavno saopštila da razmatra uvođenje novih regionalnih linija u svoju mrežu ove zime i proširenje odabranih sezonskih destinacija tokom cele godine.
Wizz Air povećava broj letova Sarajevo – London, u Mostaru pregovaraju sa Ryanairom
Marx.ba Kompanija Wizz Air povećat liniju Sarajevo-London iduće zime sa dva na četiri leta sedmično, piše Zamaaero. Kompanija će letjeti utorkom četvrtkom, subotom i nedjeljom. Uz to već je poznato da Wizz Air od 29. oktobra uvodi i letove iz Sarajeva za Rim sa tri sedmičnba leta (utorkom, četvrtkom i subotom). Wizz Air je prošle zime letio samo dva sedmićna leta iz Sarajeva za London. Ovime će Wizz Air u Sarajevu ove zime imati isti broj letova kao i ovog ljeta, a što je pet letova sedmično više nego prošle godine. Inače, prema pisanju Zamaaero, direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel je rekao da ima 6 legacy linija u ovom momentu, koje planira povećati na 10 iduće godine. Đuzel smatra da je LCC ekstremno bitan za Mostar i strateški mu je bitno da dobije bar jednog prijevoznika sa bar 2-3 linije. Mostar je prije Covida-19 ima dvije sezonske linije Eurowingsa. No, ovaj puta cilj Mostara nije ponovno dovesti Eurowings, niti Wizz Air sa kojim su pregovarali, nego žele na aerodrom dovesti Ryanair. To je i logično Ryanair je najveća kompanija u Italiji, Irskoj i jedan od najvećih u Poljskoj, a sva tri ova tržišta su primarna tržišta za Mostar zbog međugorskih hodočasnika. Đuzel je rekao da Mostar doslovce pregovara sa Ryanairom i drugim LCC po načelu „što traže će i dobiti“. Zato je Đuzel uvjeren da će vrlo skoro dobiti LCC u Mostaru. LCC, konkretno Ryanair, su glavni cilj Mostara. No Mostar ima problema sa LCC jer mu je geografska lokacija takva da ima posebno teške prilaze aerodromu radi čega piloti moraju prolaziti posebnu edukaciju na simulatoru. LCC nemaju volje posebno educirati pilote i imati ograničenja broja pilota koje mogu stavljati na takvu liniju (rosteri, operacijski problemi, odlazak educiranih pilota i potreba školovanja novih, bolovanja…). Stoga Mostar sa Agencijom radi na novim procedurama koje bi trebale ukinuti ovu potrebu dodatnog školovanja, piše Zamaaero.
Održan Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je Festival Vinske ceste Hercegovine u Mostaru. Na Festivalu je sudjelovalo više od dvadeset izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Projekt Vinska cesta Hercegovine je izuzetno značajan za turističku ponudu i bh. gospodarstvo. Ovaj Festival predstavlja izuzetnu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i cjelokupne turističke ponude. Komora će i dalje nastaviti provoditi edukativne, promotivne i sve ostale aktivnosti koje će doprinijeti, kroz ovaj projekt, afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, rekao je predsjednik VTK/STK BH dr. sc. Vjekoslav Vuković. Na Festivalu su održane radionice o autohtonim sortama vina i povezivanju vina i umjetnosti te panel o trendovima u vinskom turizmu. -Ovaj projekt ujedinjuje Hercegovinu kao regiju i radimo na tome da organiziramo što više manifestacija koje će promovirati turizam. Ulazak Vinske ceste u Iter vitis i proglašenje Mostara evropskim gradom vina su mnogo pomogli, jer je ova vinska cesta u regionu najaktivnija u zadnje vrijeme i sigurno je da ćemo imati sve veći broj turistički posjeta, istakao je predsjednik Vijeća Vinske ceste Hercegovine Radovan Vukoje. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka, Vinarije su najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
Ulaganjem u digitalne tehnologije preduzeća postaju agilnija i inovativnija
Marx.ba Tokom druženja s novinarima u mostarskom INTERA Tehnološkom parku danas su javnosti predstavljeni rezultati projekta ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”, kao i neke od brojnih uspješnih preduzeća koji su kroz projekte Boost i DigiMet digitalizovali svoje procese. Projekat kojeg sa 6,1 milion eura sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u BiH, ima za cilj stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Kompanije iz BiH posluju za globalne partnere i u tom smislu digitalna rješenja jako puno pomažu, a također predstavljaju i preduslov za partnerske odnose. U tu svrhu malim i srednjim preduzećima potrebne su inovacije, odnosno digitalna rješenja, međutim ne znaju kako to raditi sami. Stoga je jedna od ključnih aktivnosti bila podizanje svijesti, odnosno obuka za kompanije. U okviru aktivnosti koje smo proveli tokom projekta, više od 700 kompanija je imalo priliku da nauči nešto o digitalnim rješenjima, da ista sprovedu i postanu konkurentniji na tržištu, kazala je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a. Tehnološki park INTERA imao je zadatak pomoći kompanijama iz Hercegovine da digitaliziraju svoje procese i uvedu inovacije. Vedran Šimunović, direktor INTERA Tehnoločkog parka ističe da je INTERA kroz projekte unutar programa ‘Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME’ sarađivala sa Sveučilištem u Mostaru, dok su kroz Boost projekat za oko 70 kompanija obezbijeđeni vaučeri za uvođenje digitalizacije. – To su izvanredni projekti jer direktno povezuju akademsku zajednicu s realnim sektorom. Koncept je zasnovan tako da kompanije dobivaju vaučer, a taj vaučer mogu iskoristiti tako što angažiraju eksperte iz akademske zajednice digitalnih inovacijskih hubova (DIH) koji su osnovani od strane GIZ-a. Implementacija tog vaučera znači da će eksperti iz DIH-ova i akademskog sektora provesti određene inovacije u tim kompanijama. Imali smo odličnih primjera inovacija, a kada su kompanije shvatile koliko će im to donijeti dobrobiti uložile su i vlastita novčana sredstva. Boost projekat je doslovce opravdao svoje ime jer je dao neki početak poduzećima koja su sudjelovala u okviru ovog projekta, pojasnio je Šimunović. Predstavnici kompanije Emerus iz Širokog Brijega podijelili su svoja iskustva digitalizacije, pojasnili šta im je bio cilj te koje su benefite ostvarili. Ova kompanija broji 300 uposlenika i digitalizacija nije smanjila njihov broj. – Bavimo se proizvodnjom aluminijskih profila. U saradnja sa Sveučilištem koji su izradili softverske alate unaprijedili smo poslovanje u smislu predviđanja kvarova, a ne da čekamo da do njih dođe i zaustave proces proizvodnje. Također, radimo na digitalizaciji skladišta ulazne sirovine. Cilj nije smanjivanje broja radnih mjesta, već olakšavanje dosadnih, zamornih poslova. Što se tiče daljih koraka, nastavljamo s digitalizacijom u smislu da jednim klikom miša imamo bolji uvid u podatke. Na taj način konkurentniji smo na tržištu. U suštini, 90 posto smo okrenuti tržištu EU i još jedan od naših projekata je dekarbonizacija, gdje ćemo razvijati održive izvore energije, kazao je Josip Tomić, predstavnik kompanije. Kompanija SIK d.o.o. Mostar se bavi proizvodnjom metalnih sklopova po tehničkim crtežima kupac, te je kroz projekat njihov cilj bio unaprijediti provjere na rotacijskim dijelovima i uređajima te dijagnostiku kako bi spriječili kvarove i preventivno djelovali na zastoje. – Kroz program koji je trajao pola godine postavljena su četiri senzora koja provjeravaju način rada strojeva. Time je značajno povećana i učinkovitost radnika. U planu nam je i uvođenje dva robota, s obzirom na visok udio fizičke radne snage, rekla je Sanja Jedvaj, predstavnica kompanije SIK d.o.o. ističući da im je podrška projekta kojeg implementira GIZ značajno pomogla. OMV INDOIL iz Čapljine proizvodi ventile za industrijsku namjenu. Digitalizacija im, između ostalog, pomaže da imaju uvid da li nešto rade valjano ili pogrešno. – Koristimo sustav za praćenje realnih događaja u proizvodnji i povezujemo ih s radnim nalozima. Bio nam je cilj da digitaliziramo praćenje radnih naloga – kada je izdan, potom ide na prvo radno mjesto, radnik dobije digitalni uređaj gdje skenira radni nalog čime potvrđuje da je počeo s radom. Mi tako pratimo stvarni utrošak vremena rada, kazao je Krešimir Miličević iz ove kompanije. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Vanjaskotrgovinska komora organizira Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira Festival Vinske ceste Hercegovine, koji će biti održan 4. jula 2024. godine u Ljetnikovcu Radobolja u Mostaru. Na Festivalu će se predstaviti dvadesetak izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Festival Vinske ceste Hercegovine predstavlja savršenu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i turističke ponude. Ponosni smo što možemo okupiti toliko značajnih partnera i sponzora kako bismo osigurali uspjeh ovog događaja. Očekujemo da će festival privući mnogobrojne posjetitelje i medije te doprinijeti daljnjoj afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, izjavio je Darko Pehar, tajnik Grupacije za turizam i ugostiteljstvo BiH u VTK/STK BiH i tajnik Vijeća Vinske ceste Hercegovine. Cjelodnevni program uključuje kurseve, panele i radionice, s naglaskom na potencijal vinskog turizma i povezivanje vinske industrije s drugim granama umjetnosti i turizma te zabavni program u večernjem dijelu. Festival je komercijalnog karaktera, ulaz i edukacijski sadržaj su besplatni, dok se degustacija vina i hrane plaća po konzumaciji, po promotivnim cijenama. Festival se organizira uz podršku Vlade Hercegovačko–neretvanskog kantona, Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko – neretvanskog kantona, Turističke zajednice Hercegovačko–neretvanskog kantona, Turističke zajednice grada Mostara, Grada Mostara i USAID Turizam. Festival su podržale i kompanije HT Eronet, MediaWin, Anetika, Mercedes Benz – Auto Lijanović, Croatia osiguranje, Jana voda, Sarajevski kiseljak te Radio Arena i Bljesak.info. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka te mnoge međunarodne vinske sorte. Vinarije su najvidljivi dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
Aerodrom Mostar u maju višestruko povećao broj putnika
Marx.ba Aerodrom Mostar je u maju ove godine ostvario 4.767 putnika (1.320 u maju 2023). Mostar je imao 2540 dolaznih i 2223 odlazna putnika, piše Zamaaro. Ovo je ogromnih 196,7 posto putnika iz istog mjeseca 2019. (2.423). Aerodrom je u maju mjesecu ostvario 185 operacija (70 u maju 2023.), od čega 140 aviona na redovnim letovima i 45 aviona generalne avijacije. Od početka godine Mostar je ostvario 9.119 putnika i 347 operacija. Podsjetimo, prošla godina predstavljala je važan korak naprijed za Aerodrom Mostar, koji je uspio preokrenuti negativan trend i ostvariti značajan rast u broju putnika. Uvođenjem nove linije s Croatia Airlinesom, dodatnim charter letovima, postignuto je gotovo dvostruko povećanje u broju putnika u odnosu na prethodnu godinu, dosežući impresivnih 20.500 putnika, putnika što je skoro 100 posto povećanje u odnosu na 2022. Ključni planovi za razvoj aerodroma Mostar u nadolazećim godinama usmjereni su na implementaciju projekata koji će omogućiti proširenje kapaciteta i poboljšanje infrastrukture. – Kako nisu rađeni nikakvi projekti mi smo drugu polovicu prošle godine iskoristili za izradu projektne dokumentacije. Uradili smo projekte širenja voznih staza, projekt instalacije centralnih svjetala na uzletno sletnoj stazi i projekt širenja komercijalnog parkinga. Sada imamo završene projekte ca cca 2 mil eura. Sijedi nam potraga za sredstvima kako bi mogli krenuti sa realizacijom, izjavio je ranije Marko Đuzel, direktor Mostarskog aerodroma.
Aerodrom Mostar ima odličnu popunjenost letova kompanije Air Serbia
Marx.ba Aerodrom Mostar ima load faktor na letovima Croatie Airlines od oko 50, a Air Serbia fascinantnih oko 80 posto. Kako piše Zamaaero to je podtaka za sve pohvale, obzirom da Air Serbia, na ovoj liniji leti sa bitno većim avionom, Embraer E190 koji ima 108 sjedala, dok Croatia Dash 8-400 ima 32 sjedala manje, tj. 76 sjedala. Obije kompanije imaju po tri sedmična leta leta. Inače, Aerodrom Mostar je u aprilu ostvario 1.762 putnika (874 u aprilu 2023). Od toga je imao 1.753 međunarodna i 9 domaćih putnika, piše Zamaaero. Odlaznih putnika je bilo 846, a dolaznih 916. Aerodrom je ostario 58 operacija, od čega 52 na redovnim putničkim avionima i 6 na avionima generalne avijacije (36 u aprilu 2023). Ukupno je od početka godine Mostar ostvario 4.352 putnika i 162 operacije. Podsjetimo, prošla godina predstavljala je važan korak naprijed za Aerodrom Mostar, koji je uspio preokrenuti negativan trend i ostvariti značajan rast u broju putnika. Uvođenjem nove linije s Croatia Airlinesom, dodatnim charter letovima, postignuto je gotovo dvostruko povećanje u broju putnika u odnosu na prethodnu godinu, dosežući impresivnih 20.500 putnika, putnika što je skoro 100 posto povećanje u odnosu na 2022. Ključni planovi za razvoj aerodroma Mostar u nadolazećim godinama usmjereni su na implementaciju projekata koji će omogućiti proširenje kapaciteta i poboljšanje infrastrukture.
Bh. kompanije spremne za ulazak u CBAM sistem
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s Agencijom za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Sveučilištem u Mostaru, u sklopu 25. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar organizirala je poslovni forum pod nazivom: ”Spremni za CBAM i proces dekarbonizacije gospodarstva?” VTK/STK BiH se još od potpisivanja Sofijske deklaracije 2020. godine, aktivno uključila u ove procese tranzicije bh. ekonomije prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutrašnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta. – Samo u posljednjih nekoliko mjeseci organizirali smo sedam edukacija i četiri konferencije radi upoznavanja gospodarske zajednice o značaju ulaska u CBAM sistem. Određene direktive Evropske unije nisu još prihvaćene i implementirane u BiH, a mi nastojimo da podignemo svijest predstavnika institucija o ovoj temi, jer su bh. kompanije, prema našoj analizi, pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM i izvještavanje, a neke su čak i deponirale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Ukoliko ne uđemo u sustav CBAM-a, godišnje ćemo gubiti 300 miliona KM izvoza, rekao je predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković. Forum je okupio predstavnike bh. institucija, ključnih međunarodnih organizacija, industrije, akademske zajednice i civilnog društva koji su govorili o izazovima i prilikama povezanim s mehanizmom prekograničnog oporezivanja ugljika (CBAM).
Sajam u Mostaru: Održana konferencija “EU perspektive za BiH – Iskustva Republike Hrvatske”
Marx.ba U sklopu Trećeg mostarskog ekonomskog foruma na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2024., upriličena je danas međunarodna konferencija ”EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – Iskustva Republike Hrvatske”. Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo kazao je kako je ovaj današnji forum jedna izvrsna prilika za razmjenu ideja, mišljenja i iskustava, a s ciljem unaprjeđenja ekonomskih odnosa između Hrvatske i BiH. – Upravo javne banke mogu imati veliku ulogu i doprinos u tim procesima. Konkretno HBOR je u posljednjih 10 godina podržao izvozne projekte u BiH u vrijednosti od 126 miliona eura što govori da je saradnja dobra, ali isto tako i da ima značajnog prostora za napredak, poručio je Čuvalo. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Marija Šćulac govorila je o održivosti, održivom poslovanju, o poslovanju koje nije izazov i nije teret nego prilika za gospodarski rast i razvoj. Istakla je kako se puno toga zadnjih godina događa u EU po pitanju održivosti, održivog poslovanja. Navela je tako ESG model izvještavanja o okolišnim, društvenim i upravljačkim faktorima, koje kompanije ugrađuju u svoje poslovanje da bi bile kvalitetnije i konkurentnije, da bi manje onečišćivale okoliš i da bi bile puno bolje prema svojim zaposlenicima, ali i lokalnoj zajednici u kojoj posluju. Šćulac je kazala kako s kompanijama iz BiH jako dobro sarađuju te da imaju jako dobrih primjera gdje firme iz BiH izrađuju ESG izvještaje, a koje još nemaju nikakvu obavezu da usklađuju svoje poslovanje s održivim poslovanjem. Tako je navela kompaniju TT kablovi iz BiH koja je već prošle godine izradila ESG izvještaj za 2022. godinu. – Postavila je ciljeve da će biti klimatski neutralna do 2050. godine, kao i ciljeve smanjenje emisija u svojim proizvodima, a sve to kako bi bili konkurentni na evropskom tržištu, pogotovo na tržištu skandinavskih zemalja, pojasnila je Šćulac. Potpredsjednik Gospodarske Komore Federacije BiH i Predsjednik Organizacijskog odbora Mostarskog Ekonomskog Foruma Marko Šantić smatra kako će tvrtke u BiH koje budu imale sistem ESG zasigurno zadržati svoju poziciju na evropskom tržištu, a oni koji ne budu da će otpasti. Inače, međunarodna konferencija ”EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – Iskustva Republike Hrvatske” odvijala se kroz tri panela. Kroz prvi panel, kako navodi Šantić, vidjeli smo koji su to benefiti koje je Hrvatska imala ulaskom u EU i što to sve BiH očekuje. – U drugom panelu predstavnici HBOR-a su govorili o saradnji i s našim kompanijama iz BiH i s kompanijama koje rade i na prostoru BiH i Hrvatske. Teći panel je u biti ESG i to je jedan model izvještavanja unutrašnje i vanjske javnosti gdje to postaje standard i obaveza u EU i naše fiorme to pomalo usvajaju, kazao je Šantić.
Huawei na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru: Inovacije za inteligentniji svijet
Marx.ba Huawei, globalna tehnološka kompanija, predstavila je najnovije tehnologije na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. Već tradicionalno, stručnjaci ove kompanije posjetiteljima sajma predstavljaju načine na koje grade bolje povezani, inteligentniji svijet. Inovacija je srž poslovanja kompanije Huawei još od osnivanja. Tome svjedoči zahtjev kompanije za 5.071 patent u 2023. godini. Na nedavnom održanom sajmu industrije mobilnih komunikacija, MWC Barcelona, Huawei je predstavio osam 5.5G inovacijskih praksi kako bi pomogao operaterima u izgradnji 5.5G mreža. Istaknuto je da će ovaj standard dodatno otključati potencijal mobilnih mreža i stvoriti nove prilike za rast telekomunikacijske industrije. – Nastavljamo ulagati u inovacije i poticati tehnološki napredak, ističući politiku upravljanja kvalitetom. Fokusirani na otvorenost i saradnju, usmjeravamo se na razvoj temeljnih ICT tehnologija i kompleksnih softverskih i hardverskih platformi. Osim toga, kontinuirano radimo na tome da svakoj kompaniji, bez obzira na njenu veličinu, omogućimo održivije i pouzdanije poslovanje na svakom koraku i u svakom trenutku. To potvrđujemo novim načinom na koji digitalizujemo obrazovanje, zdravstvo, ali i sve druge industrije, izjavio je Zećir Kasumić, direktor odjela za odnose sa javnošću i komunikacije Huawei BIH. Mladi lokalni talenti su budućnost ove industrije, a program kompanije Huawei Seeds for the Future posvećen je društvenoj odgovornosti koji ima za cilj njegovati ITC talente i mlade lidere, te promicati razvoj digitalnih zajednice. Zahvaljujući ovom programu, studenti tijekom osmodnevnog programa imaju priliku učiti od vrhunskih stručnjaka o naprednim tehnologijama, umjetnoj inteligneciji, kao i 5G mreži. U kompaniji Huawei vjeruju da je tehnologija opće dobro, te kao takva treba biti dostupna svima, a rast i razvoj ne smije štetiti okolišu. Zbog toga kompanija poduzima ozbiljne korake u zaštiti okoliša poput ekološkog dizajna, smanjenja ambalaže, ispisa s bojama na bazi soje, recikliranja proizvoda i smanjenja utjecaja proizvodnje. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru jedna je od najznačajnijih privrednih manifestacija u regiji, koja pruža odličnu priliku za poslovne partnere, kupce i stručnjake da se upoznaju s Huawei proizvodima, uslugama i tehnološkim inovacijama. Huawei je multinacionalna kompanija koja je prisutna na tržištu Bosne i Hercegovine posljednjih 14 godina. Broji više od 200.000 zaposlenika i u potpunosti je privatna kompanija koja je u vlasništvu svojih zaposlenika. Huawei je poznat po tome što je posljednjih deset godina uložio 100 milijardi američkih dolara u istraživanje i razvoj tokom posljednih 10 godina, a od 200.000 radnika, čak 50% njih radi upravo u tom sektoru.