Manja i potražnja: Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer opskrba s Bliskog istoka nije narušena, a potražnja bi mogla pasti zbog slabosti najvećih svjetskih ekonomija. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 6,2 posto, na 84,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,9 posto, na 80,50 dolara. Premda zaoštren, sukob između palestinske organizacije Hamas i Izraela zasad nije narušio opskrbu naftom s Bliskog istoka. – Tržište nafte pažljivo će pratiti hoće li se pojaviti nagovještaji eskalacije napetosti na Bliskom istoku, posebno na libanonskoj granici, s obzirom na učestale napade Hezbollaha, rekla je Fiona Cincotta iz City Indexa. Ako se sukob proširi u toj regiji, opskrba naftom mogla bi biti narušena. No, to zasad nije slučaj. – Tržištu je taj sukob trenutno u drugom planu jer nije značajnije utjecao ni ni na potražnju, ni na narušavanje opskrbe, kaže John Kilduff, partner u kompaniji Again Capital. U fokusu trgovaca prošle sedmice je bila monetarna politika. Nakon agresivnog povećanja kamata u posljednjih godinu i po dana, američka centralna banka Fed, kao i britanska ostavile su prošle sedmice kamate nepromijenjene. S obzirom da inflacija u zemljama zapada postupno popušta, na tržištima je prevladala teza da je ciklus povećanja kamata završen. To je polovicom sedmice podržalo rast cijena nafte, ali kasnije su cijene pale jer je niz podataka pokazao da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”. Tako je izvještaj, objavljeno u petak, pokazao da je zapošljavanje u SAD-u u oktobru posustalo, dok su plaće porasle slabije nego u septembru, što najavljuje slabljenje potražnje. To najavljuju i podaci koji ukazuju na usporavanje rasta ekonomije eurozone. Trgovce je zabrinuo i neočekivani pad aktivnosti u kineskoj industriji u oktobru. I niz drugih podataka pokazao je da kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, raste sporije nego što se procjenjivalo.
Nastavak trenda posljednjih dana: Cijene nafte u kontinuiranom padu
Marx.ba Cijene nafte nastavile su u srijedu ujutro pad od prethodna dva dana, usljed talasa slabih podataka i neizvjesnosti oko rata između palestinskog Hamasa i Izraela. Podaci iz Njemačke i Velike Britanije predstavili su lošu ekonomsku sliku za koju se očekuje da će utjecati na potražnju za naftom. Nakon što su cijene nafte u ponedjeljak oslabile za više od dva posto, a u utorak oko 0,5 posto, u srijedu prije podne cijene nafte pale su za dodatnih 0,5 posto. Cijena referentne nafte Brent spustila se na oko 87,60 dolara za barel, dok se američkom sirovom naftom WTI trgovalo po cijeni od 83,25 dolara za barel, prema podacima specijalizovanog portala OilPrice. Trend pada cijena nafte pokrenut je kao odgovor na, za sada, nedovoljne diplomatske napore na Bliskom istoku u cilju obuzdavanja sukoba između Izraela i Hamasa, a Bliski istok je najveći svjetski region za snabdijevanje naftom. Indeks menadžera nabavke (PMI) u eurozoni pao je na 46,5 ovog mueseca, sa 47,2 posto u septembru. Ovi podaci ponovo su podstakli strah od recesije. Analitičari ocjenjuju da je pad cijena nafte u vezi sa ovim podacima, jer su utjecali na smanjenje potražnje za naftom, prenosi Reuters. Američki institut za naftu (API) izvijestio je o smanjenju komercijalnih zaliha u SAD. Vijest o smanjenju zaliha u najvećoj ekonomiji svijeta obično dovodi do rasta cijena nafte, ali u ovom slučaju prevladala je kontinuirana ekonomska zabrinutost, kao i eskalacija na Bliskom istoku.
Pozitivne vijesti: Cijene nafte na svjetskom tržištu u slobodnom padu
Marx.ba Cijene nafte pale su u četvrtak za oko dva posto, produžavajući gubitke od prethodnog dana od skoro šest posto, jer su zabrinutosti oko potražnje za gorivom nadmašile odluku OPEC+ da održi smanjenje proizvodnje nafte do kraja godine. Fjučersi flobalno referentne nafte Brent i američke sirove nafte WTI oslabili su za oko 10 dolara po barelu za manje od 10 dana, nakon što su se njihove vrijednosti približile sumi od 100 dolara po barelu, prenosi Reuters. Ukupni pad cijena u posljednja dva dana bio je procentualno najveći od maja. Cijena fjučersa nafte Brent pala je za 2,03 posto na 84,07 dolara po barelu, a cijena fjučersa nafte WTI oslabila je za 2,3 posto na 82,31 dolar. Pad cijena nastavljen je u petak ujutro, kada je cijena nafte Brent pala ispod 84 dolara za barel, a cijena nafte WTI na 82,15 dolara po barelu, prema podacima specijalizovanog portala OilPrice. Osnovni razlog za pad cijena je zabrinutost investitora da je prošla sezona najveće potražnje. Podaci američke vlade pokazali su u srijedu da je nastupio nagli pad potražnje za benzinom u SAD, do najnižeg nivoa u tekućoj godini.