Cijene nafte jučer skliznule ispod 82 dolara
Marx.ba Cijene nafte kliznule su jučer na međunarodnim tržištima ispod 82 dolara budući da trgovci strahuju od produbljivanja krize u kineskom sektoru nekretnina i posustajanja potražnje za naftom u najvećem svjetskom potrošaču. Na londonskom je tržištu nakon podneva cijena barela s rokom isporuke u martu bila niža za 52 centa nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 81,88 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 1,15 dolara. Aktivnije se juler u Londonu trgovalo barelima s rokom isporuke u aprilu, po 50 centi nižoj cijeni, od 81,33 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio za 29 centi, na 76,49 dolara. Na početku sedmice tržišta je poljuljala odluka suda u Hong Kongu o likvidaciji prezaduženog kineskog nekretninskog diva Evergrandea. Ni nakon jasnih naloga kompanija nije dostavila plan o restrukturiranju dugova, obrazložila je sutkinja Linda Chan. Sektor nekretnina koči kineski ekonomski rast, s obzirom na 25 posto udjela u BDP-u, pa ulagači strahuju za potražnju za energentima. – Očekivane posljedice mogućeg kolapsa u kineskom sektoru nekretnina poništavaju sve državne poticaje i pokrenut će vrlo negativne globalne šokove, rekao je analitičar PVM-a John Evans. Značajniji pad cijena zakočila je eskalacija sukoba na Bliskom istoku. SAD je najavio da će učiniti “sve što treba” kako bi zaštitio svoje vojnike nakon napada dronom u Jordanu, u kojem je poginulo troje američkih vojnika, a ranjeno ih je 40. Američki predsjednik Joe Biden upro je prstom u “skupine povezane s Iranom”, raspirivši strahovanja od sukoba s Teheranom. – Eskalacija napetosti između SAD i Irana, posebno kroz izravan sukob, pojačala bi rizik negativnih posljedica po opskrbu iranskom naftom. Izvoz iranske nafte vjerovatno je najranjiviji na moguću postroženu provedbu sankcija, objašnjava Vivek Dhar iz Commonwealth Bank of Australia. Iran je tokom većeg dijela 2023. izvozio 1,2 miliona do 1,6 miliona barela nafte dnevno, što odgovara 1,0 do 1,5 posto globalne ponude nafte, dodao je Dhar. – Procjenjujemo da je cijena barela na londonskom tržištu od 82 dolara samo oko četiri dolara viša od tržišne vrijednosti, a dva dolara (tog iznosa) otpada na više troškove prijevoza, napisao je jučer JP Morgan. Ostatak čini premija na geopolitički rizik, dodaju. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njenih članica u ponedjeljak poskupio 1,19 dolara, na 84,19 dolara.
Je li bitcoin ušao u zonu medvjeda i šta to znači
Marx.ba Cijena Bitcoina pala je za 6,8 posto između 11. i 12. januara, potvrđujući medvjeđu teoriju o događaju u stilu prodaje vijesti koji se dogodio nakon odobrenja promptnog Bitcoin berzovnog fonda (ETF). Dugo iščekivani događaj uslijedio je nakon porasta od 75% u 90 dana koji su doveli do početnog trgovanja 11. januara. To djelomično objašnjava nedostatak uzbuđenja i kasniju korekciju cijene na 43.180 dolara. Trgovci se sada pitaju postaju li ulagači medvjeđe raspoloženi nakon višestrukih neuspjelih pokušaja probijanja iznad 47.000 dolara u prošloj sedmici. S jedne strane, postoji neko obrazloženje iza straha, što znači da bi kreatori tržišta i kitovi koji su pokušali prednjačiti kod spot izdavatelja ETF-a kupovinom prije lansiranja mogli biti prisiljeni prodavati s gubitkom – ako je ova hipoteza valjana. Nadalje, Bitcoin rudari bi se mogli osjećati pod pritiskom da prodaju neke od svojih posjeda s obzirom na to da prepolovljenje stiže za manje od 100 dana, piše Cointelegraph. Bez obzira na to koliko je profitabilna operacija rudarenja Bitcoina, smanjenje subvencije za blok od 50% značajno će utjecati na marže. Prema Bitcoin Newsu, odljev rudara dosegao je šestogodišnji maksimum jer je BTC u vrijednosti od 1 milijarde dolara poslano na berze. Međutim, kao što pokazuju podaci CryptoQuanta, nekolicina drugih vrhunaca u prijenosima BTC-a od rudara poklopila se s najnižim cijenama u junu 2022., novembru 2022., martu 2023. i avvgustu 2023. Ovi bi podaci mogli uliti povjerenje u bikove, ali bi mogli biti i slučajnost. Nema obrazloženja za odnos između neto tokova Bitcoin rudara i kratkoročne cijene BTC-a, a isti grafikon također prikazuje višestruke slučajeve velikih prijenosa bez značajnog utjecaja na cijenu. Da bismo shvatili okreću li trgovci medvjeđi pad, treba analizirati bitcoinove derivate. Za početak, ukupni otvoreni interes za terminske ugovore porastao je za 14% na 446 500 BTC sa 392 130, 5. januara, što znači da interes ulagača za pozicije poluge nije izblijedio, niti je na njega negativno utjecala likvidacija. Vrijedno je napomenuti da je CME apsolutni lider sa 135,480 BTC ugovora, 30% tržišnog udjela. Zatim treba analizirati jesu li maloprodajni trgovci koji koriste polugu utjecali na akciju cijene. Trajni ugovori, također poznati kao inverzni swapovi, uključuju ugrađenu stopu koja se obično ponovno izračunava svakih osam sati. Pozitivna stopa finansiranja ukazuje na povećanu potražnju za polugom među dugim (kupovnim) pozicijama. Podaci pokazuju da se stopa finansiranja BTC fjučersa stabilizirala na samo 0,2% sedmično od 4. januara, što ukazuje na uravnoteženu potražnju za polugom između dugih i kratkih transakcija (prodaja). U suštini, nedavnu rasprodaju nisu uzrokovali trgovci na malo koji su koristili prekomjernu polugu, niti se ti ulagači klade na pad cijene. Trgovci također mogu procijeniti tržišno raspoloženje mjerenjem ide li više aktivnosti kroz pozivne (kupovne) opcije ili putne (prodajne) opcije. Omjer put-to-call od 0,70 ukazuje na to da otvorene kamate na put opciju zaostaju za više bikovskim pozivima i stoga su bikovske. Nasuprot tome, pokazatelj od 1,40 favorizira put opcije, što se može smatrati medvjeđim, piše Seebiz.
Cijene nafte pale ispod 78 dolara: Smanjen strah od poremećaja u snabdijevanju
Marx.ba Cijene nafte pale su u ponedeljak na međunarodnim tržištima ispod 78 dolara budući da se stišao strah od poremećaja u snabdijevanju zbog sukoba na Bliskom istoku, potaknuvši talas prodaje. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 69 centi nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice i iznosila je 77,60 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 71,97 dolara. Trgovci s pažnjom prate eskalaciju sukoba na Bliskom istoku zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju naftom. Prošli petak nekoliko je tankera zaobišlo Crveno more nakon što su SAD i Britanija napali Jemen uz obrazloženje da žele zaštititi plovidbu od napada postrojbi pokreta Ansar Allah na brodove povezane s Izraelom. Jemenski pokret tim akcijama iskazuje solidarnost s palestinskim Hamasom u sukobu s izraelskim snagama u okupiranom Pojasu Gaze. U nedjelju najavili su “snažan i efikasan odgovor” nakon još jednog američkog napada na ciljeve u Jemenu. Glavni jemenski pregovarač upozorio je u ponedeljak da će se napadi na brodove na putu u Izrael nastaviti, a američka vojska objavila je na X-u da je projketil Huta pogodio kontejnerski brod u američkom vlasništvu i pod zastavom Maršalovih otoka. Sukob je zaprečio tranzit najmanje četiri tankera s ukapljenim prirodnim plinom kroz Crveno more.
Evropske berze jutros u padu: Pale i cijene nafte i pšenice
Marx.ba Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9 sati pao na 16.594,21 poen, londonski FTSE 100 na 7.689,61 poen, a francuski CAC 40 na 7.413,57 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 37.466,11 poena, kao i vrijednost indeksa S&P 500 na 4.697,24 poena i vrijednost indeksa Nasdaq na 14.524,07 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 73,135 dolara, kao i cijena nafte Brent na 78,168 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 34 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.031,61 dolar za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice na 6,1064 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,09379, što je otprilike isto kao u petak.
Centralna banka BiH: Blagi pad inflacije u ovoj godini
Marx.ba Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima iz decembra 2023. koju provodi Centralna banka BiH (CBBiH) ukazuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu, te se smatra da će dalji pad inflacije uticati na poboljšanje privrede uopšte. Očekivana agregirana inflacija za tekuću godinu iznosi 5,8 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su učesnici, prema septembarskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju 7,90 posto. Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,50 posto, što navodi na zaključak da se očekuje i dalji pad inflacije, s obzirom da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navode iz CBBiH, da na kretanja inflacije utiču interni i eksterni faktori, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi, već i među državama uopće. Inflacija kao makroekonomski indikator i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, finansijskih institucija, države i ostalih učesnika makroekonomskog sistema. S tim u vezi, CBBiH, kao važan segment komunikacijske strategije redovno, provodi anketu o inflacijskim očekivanjima, sa ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacijskih očekivanja ekonomskih subjekata. Učesnici ankete su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.
Nafta ove godine pojeftinila 10 posto, prvi put od pandemije
Marx.ba Unatoč geopolitičkim napetostima, čak i ratu vrlo blizu najnaftonosnijeg područja na svijetu te ograničenja proizvodnje najvećih izvoznika, cijena nafte ove je godine pala za čak 10 posto. Štaviše, ovo je prvi godišnji pad vrijednosti barela od izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine. Kako prenosi Reuters, u petak prijepodne, zadnjeg trgovinskog dana u ovoj godini, terminski ugovori na Brent naftu iznosili su 77,48 dolara, odnosno 0,4 posto više nego dan ranije. Za barel WTI nafte trebalo je dati 71,97 dolara, 0,3 posto više. Inače, cijene nafte u petak su se stabilizirale nakon što su u četvrtak potonule više od tri posto nakon vijesti da se sve više brodara priprema da opet usmjeri svoje brodove na rutu kroz Crveno more. Podsjetimo, tokom decembra većina velikih brodarskih kompanija prekinula je plovidbu tim dijelom svijeta zbog napada jemenskih Huta na brodove. Oba mjerila ovu će godinu zaključiti na najnižim nivoima od 2020. godine kada je izbijanje pandemije srezalo potražnju za gorivom i stropoštalo cijene nafte. Štaviše, u odnosu na najvišu cjenovni nivo postignut ove godine, i Brent i WTI nafta trenutno su jeftiniji za 20 posto. To samo pokazuje koliko je neučinkovita odluka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i Rusije (OPEC+) da smanjenjem proizvodnih kvota podignu cijene na svjetskom tržištu. Prema navodima Reutersa, inozemni analitičari smatraju da očekivano smanjenje kamatnih stopa, koje bi moglo dovesti do pada troškova zaduživanja u dijelovima svijeta koji su najveći globalni potrošači nafte, mogli potaknuti potražnju tokom 2024. godine. Jedna od posljedica pada kamatnih stopa trebao bi biti i slabiji dolar, što će pojeftiniti uvoz nafte. Reutersova anketa među 30 ekonomista pokazala je da bi se prosječna cijena barela Brent nafte tokom 2024. mogla kretati na 84,4 dolara. Za usporedbu, ove je godine prosječna cijena iznosila 80 dolara, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu početkom 2022. godine cijena je jurnula i iznad stotinu dolara, piše Lider.
Zaustavljen trend pada cijene: Nafta poskupjela na kraju sedmice
Marx.ba Nafta je u današnjem azijskom trgovanju blago porasla. Nafta raste zbog znatno slabijeg dolara, što je posljedica izgleda za smanjenje ključne kamatne stope u SAD-u. Budući da se sirovom naftom trguje u američkoj valuti, potražnja za crnim zlatom izvan zone dolara često se povećava kada vrijednost dolara padne. Barel West Texas Intermediate nafte od 159 litara za isporuku u januaru trgovao se za 71,77 dolara do poslijepodneva po singapurskom vremenu, 19 centi više nego u četvrtak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u februaru poskupila je 23 centa na 76,84 dolara. Moguće labavljenje monetarne politike u SAD također bi moglo pogodovati tamošnjoj ekonomiji i povećati potražnju za naftom, benzinom i dizelom, javlja njemačka novinska agencija dpa. Unatoč tome što je cijena nafte porasla, njene cijene ostaju blizu najniže vrijednosti u posljednjih šest mjeseci. Od strane dobavljača nafte i dalje postoji skepsa prema proizvodnoj politici zemalja članica naftne udruge Opec+, a tržište nafte sumnja da će do prognoziranog smanjenja proizvodnje doista doći. S druge strane, povećava se ponuda iz drugih naftom bogatih zemalja, poput SAD.
Euribor počeo da pada: Kakve nas kamate očekuju 2024. godine?
Bloomberg Adria Eurobor je od ovog doba prošle godine porastao za više od 60 odsto, ali od prošle sedmice je počeo da pada i prvi put od sredine septembra pao je ispod četiri posto. Pad je rezultat sve većeg broja prognoza da će zvaničnici popustiti monetarnu politiku. Kamatna stopa koja služi bankama u njihovim transakcijama i koja je osnova za kreiranje bankarske kamate imala je najveće vrijednosti 18. oktobra, kada je iznosila 4,143 posto, što je preko 65 posto više u odnosu na najnižu vrijednost od 7. decembra prošle godine (2,442 posto). Sastanak Evropske centralne banke (ECB) je danas, a nakon njega će biti jasno ko će pobijediti – jastrebovi ili golubovi (engl. ‘hawks’ ili ‘doves’), odnosno krilo koje smatra da treba nastaviti zaoštravanje monetarne politike ili ono koje vjeruje da ne bi trebalo. I tržišta doljevaju ulje na vatru. Do prošle sedmice trgovci su se kladili da će prvo smanjenje kamatne stope uslijediti početkom druge polovine sljedeće godine, a sada se klade da će se to dogoditi već u aprilu. U takvoj situaciji ECB kalkuliše koji rizik da preuzme – da li da prerano olabavi politiku, pa da inflacija možda ponovo poraste, ili da zakasni s popuštanjem (kao što je kasnila s pooštravanjem politike, u poređenju s američkim Fedom), pa da se rast privrede najstarijeg kontinenta dodatno uspori. Inflacija u eurozoni u oktobru je usporila iznad svih očekivanja i iznosila je 2,4 odsto, a pritisci cijena su nastavili da se smanjuju u gotovo svim kategorijama i na najnižem su nivou u posljednje dvije godine. ECB je ranije prognozirala prosječnu inflaciju od 3,2 posto sljedeće godine i povratak na cilj od dva posto u drugoj polovini 2025. godine. Ovaj podatak podgrijao je nadu da će ECB do kraja 2024. sniziti kamatnu stopu na 2,75 odsto ili na nivo iz januara ove godine. Tržišta procjenjuju skoro 90 odsto šanse da će Evropska centralna banka početi da smanjuje stope u prvom kvartalu sljedeće godine. Ali Isabel Schnabel iz ECB-a, koja je dio krila jastrebova, upozorava da je prerano isključiti mogućnost daljnjih poskupljenja. Na istoj liniji sa Schnabel, predstavnikom jastrebova, nalazi se i predsjednik Bundesbanke Joakim Nigel, koji smatra da je rano govoriti o smanjenjima. Glavni razlog za oprez je očekivanje da će prije pada na cilj od dva posto inflacija ponovo ubrzati. Predsjednica Christine Lagarde upozorila je da bi rast cijena mogao “malo da se ubrza” u narednim mjesecima, a Bloomberg Economics predviđa 3,2 posto za decembar. I tako se jastrebovi i golubovi sudaraju u ECB. Za razliku od jastrebova, koji misle da problem inflacije nije riješen, golubovi su veoma zabrinuti zbog ekonomskog rasta u monetarnoj uniji. Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik grupe Unicredit, slaže se da je vrijeme za promjenu na tržištu i vjeruje da čak i ako dođe do novog povećanja potrošačkih cijena, to neće dugo trajati. – To povećanje neće podstaći inflatorna očekivanja niti rast plata, rekao je on. – Ako je to ono što žele da ubiju, onda dobro došli na groblje, dodao je. Guverner Banke Portugala Mário Centeno, jedan od golubova ECB-a i laburistički ekonomista, ponovio je to u članku ove semice. – Ukidanje radnih mjesta i zamrzavanje zapošljavanja su konzistentnije u recesijama nego tokom ekonomskog procvata. Trebale su tri godine da se uhvati korak s trendom zapošljavanja prije pandemije, biće potrebno manje vremena da se ti istorijski dobici preokrenu, rekao je. Guverner Banke Italije Fabio Panetta upozorio je ECB da ne nanosi nepotrebnu štetu privredi. – Usporavanje inflacije je u toku. Moramo izbjeći nepotrebnu štetu po ekonomsku aktivnost i rizike po finansijsku stabilnost, što bi na kraju ugrozilo stabilnost cijena, rekao je on u Rimu.
Šta se događa na tržištu nafte: Cijene pale sedmu sedmicu zaredom
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, sedme zaredom, jer je zbog slabosti ekonomije moguć daljnji pad potražnje za “crnim zlatom”. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3,9 posto, na 75,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,8 posto, na 71,22 dolara. Pad cijena sedam sedmica zaredom nije zabilježen još od 2018. godine. U četvrtak su cijene nafte na oba tržišta pale na najniži nivo od kraja juna, ali u petak su skočile više od 2 posto, ublaživši gubitke na sedmičnom nivou. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili smanjiti proizvodnju u prvom tromjesečju iduće godine za otprilike 700 hiljada barela dnevno. No, to nije podržalo cijene nafte jer kompanije u SAD proizvode rekordne količine barela, a kineski uvoz nafte posustaje, što znači da je ponuda obilna, kaže Tamas Varga iz PVM-a. A takav bi se odnos ponude i potražnje mogao nastaviti, s obzirom da je rast najvećih svjetskih ekonomija usporen, dok zemlje koje nisu članice OPEC-a povećavaju proizvodnju nafte. Stoga rast cijena u petak Varga smatra “pukom korekcijom”, nakon oštrog pada prethodnih dana. Podršku cijenama trenutno pruža samo uvjerenje trgovaca da su središnje banke zapadnih zemalja završile ciklus povećanja kamata, s obzirom da inflacija popušta. No, ekonomije će vjerovatno stagnirati ili slabiti idućih mjeseci, a proći će još mjeseci prije nego što bi središnje banke mogle početi smanjivati kamate i tako potaknuti oporavak ekonomije. Zbog toga su cijene nafte na putu gubitaka u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela trenutno u minusu u odnosu na početak godine oko 11,7, a na američkom tržištu oko 11,3 posto.
Nova sedmica, trend stari: Cijene nafte nastavile padati
Marx:ba Cijene nafte nastavile su u ponedjeljak padati na međunarodnim tržištima te je cijena barela na londonskom tržištu pala za 45 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 78,43 dolara, dok se barelom na američkom tržištu trgovalo po 43 centa nižoj cijeni, od 73,64 dolara. Pad cijena u ponedjeljak nastavlja se na 2-postotni pad iz prošle sedmice, nakon smanjenja opskrbe koje su u četvrtak najavili Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici uključujući Rusiju, zajedno poznati kao grupa OPEC+. Rezovi OPEC+ su dobrovoljne prirode i izazivaju sumnju hoće li ih proizvođači u potpunosti provesti ili ne. Ni investitori nisu bili sigurni kako će to izgledati. Usporena svjetska proizvodna aktivnost također je pritisnula cijene. Novi podaci upućuju na snažne ekonomske teškoće koji povećavaju zabrinutost za rast naftne potražnje. Geopolitička razmatranja ponovno su u fokusu nakon nastavka borbe u Gazi. Tri komercijalna broda napadnuta su u međunarodnim vodama u južnom Crvenom moru, saopćila je u nedjelju američka vojska. U drugom dijelu svijeta, zapadne zemlje pojačavaju napore da provedu ograničenje cijene od 60 dolara po barelu za pomorske pošiljke ruske nafte koje su Moskvi uvedene kako bi se kaznila zbog rata u Ukrajini. OPEC je odvojeno izvijestio da je barel košarice nafte njegovih članica u petak pojeftinio 2,41 dolar, na 82,59 dolara, piše Seebiz.