Skok cijena nafte nakon sankcija Rosneftu i Lukoilu
Marx.ba Cijene nafte skočile su za oko 3 posto u srijedu navečer nakon što je Trumpova administracija uvela daljnje sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, navodeći Moskvin “nedostatak ozbiljne predanosti mirovnom procesu za okončanje rata u Ukrajini”. Globalna referentna cijena Brenta porasla je za 1,83 dolara, odnosno 2,92%, na 64,42 dolara po barelu do 20:18 sati po istočnom vremenu. Američka sirova nafta porasla je za 1,74 dolara, odnosno 2,97%, na 60,24 dolara po barelu. Tokom redovnog trgovanja u srijedu, Brent je dobio 2% i zatvorio se na 62,59 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla za 2,2% i zaključila se na 58,50 dolara. Inače, cijene američke sirove nafte pale su za 16% ove godine, a Brent je pao za gotovo 14%. OPEC+, predvođen Saudijskom Arabijom i Rusijom, mjesecima povećava proizvodnju. Trgovinske napetosti uzrokovane Trumpovim tarifama, u međuvremenu, također su izazvale zabrinutost na tržištu nafte da će se gospodarski rast usporiti i naštetiti potražnji za sirovom naftom.
Zlato dostiže rekordnu cijenu zbog očekivanog smanjenja američkih kamatnih stopa
Marx.ba Cijene zlata porasle su na rekordni nivo u utorak, iznad 4.100 dolara, podstaknute očekivanim smanjenjem kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi, dok su obnovljene trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine povećale potražnju za sigurnim investicijama, uključujući srebro, koje je također dostiglo historijski maksimum. Spot zlato poraslo je za 1,7 posto na rekordnih 4.179,48 dolara po unci. Američki terminski ugovori za isporuku zlata u decembru porasli su za 1,3 posto na 4.187,50 dolara. Zlato je od početka godine poraslo za 57 posto, prvi put probivši ključni prag od 4.100 dolara. Cijene su poduprte geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima, očekivanjima smanjenja kamatnih stopa, snažnim kupovinama centralnih banaka i velikim prilivima u fondove kojima se trguje na berzi. Bank of America i Societe Generale sada predviđaju da će zlato dostići 5.000 dolara do 2026. godine, dok je Standard Chartered podigao svoju prognozu za narednu godinu na 4.488 dolara. Spot srebro skočilo je za 2,2 posto na 53,60 dolara, potaknuto istim faktorima koji podržavaju zlato, kao i ograničenom ponudom na tržištu. – Trgovinske napetosti nisu glavni pokretač današnjeg rasta, već sve veće opklade da će Fed nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa, što smanjuje dugoročne troškove finansiranja i time smanjuje oportunitetne troškove – rekao je Kelvin Wong, viši tržišni analitičar iz OANDA-e, javlja Reuters. Šefica Federalnih rezervi iz Philadelphije Anna Paulson, izjavila je da rastući rizici za tržište rada dodatno opravdavaju daljnje smanjenje kamatnih stopa u SAD-u. Investitori sada iščekuju govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na godišnjem sastanku NABE-a u utorak, kako bi dobili dodatne uvide u budući pravac monetarne politike. Trgovci procjenjuju 99 posto vjerovatnoću smanjenja kamatne stope za 25 baznih poena u oktobru i 94 posto u decembru. Zlato, koje ne donosi prinose, obično bilježi rast u okruženju niskih kamatnih stopa. U međuvremenu, predsjednik SAD-a Donald Trump ostaje na putu da se krajem oktobra sastane s kineskim liderom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji, rekao je u ponedjeljak američki ministar finansija Scott Bessent. Najnovije napetosti uslijedile su nakon što je Kina u četvrtak najavila proširenje kontrole izvoza rijetkih zemnih metala, na što je Trump odgovorio prijetnjom, carinama od 100 posto na kinesku robu i kontrolama izvoza ključnog američkog softvera, koje stupaju na snagu 1. novembra. Bessent je dodao da trenutna obustava rada američke savezne vlade, koja traje već 13 dana, počinje utjecati na ekonomiju zemlje. Platina je porasla za 1,9 posto na 1.677,00 dolara, dok je paladijum dobio 2,1 posto i dostigao 1.505,75 dolara.
Izvoz oružja iz BiH obara rekorde: SAD i Češka najveći kupci
Marx.ba Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište. Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM. Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM. – Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju, kazali su iz UIO BiH. Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM. Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih. – Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije, kazao je Ristić, pišu Nezavisne. Dodao je da domaće kompanije, kako u RS, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni. – Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno, pojasnio je Ristić. Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države. – Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije, poručio je Ristić. Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom augusta, i za BiH određena stopa od 30 posto. – Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike, kazao je Ristić. Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica. – Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u Famosu i Rudiju Čajavcu, remonta avionskih motora u Orlu itd. , kazao je Gavran. Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.
Evropa ove godine kupuje rekordne količine američkog ukapljenog plina
Marx.ba Evropske zemlje će ove zime morati kupiti do 160 dodatnih narudžbi ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD, zbog manjih količina u evropskim skladištima, i zbog smanjenja dotoka plina preko plinovoda iz Rusije i Alžira, kažu analitičari iz te industrije, i napominju da će se time povećati evropska ovisnost o američkom plinu. Uvoz ukapljenog plina će tako skočiti na 820 tankera, u odnosu na 660 prošle godine, što predstavlja 48 posto ukupne potrošnje plina u EU. Analitičari predviđaju da će ove zime Evropi biti potrebno oko 16 milijardi kubičnih metara (bcm) plina. Savremeni tankeri za LNG obično imaju kapacitet od oko 0,1 bcm. Prije desetak godina američki ukapljeni plin je pokrivao samo 10 posto evropskih potreba, a do 2021. taj je udio iznosio 23 posto, prije ruske invazije na Ukrajinu i potom prekida uvoza plina putem ruskih plinovoda. Uvoz ukapljenog plina iz SAD spasio je Evropu od dublje plinske krize 2022. godine, ali ta sve veća ovisnost postage neugodna, budući da je Trumpova vlada ove godine svojim trgovinskim partnerima uvela brojne carine – a Evropi je u sklopu novog trgovinskog sporazuma uvjetovala i garantiranu kupovinu energenata. U periodu od 2026. do 2029. SAD će snabdijevati oko 70 posto evropske potrošnje ukapljenog plina, u odnosu na sadašnjih 58 posto, budući da EU namjerava potpuno zabraniti uvoz ruskog ukapljenog plina od 2027. godine, te sav uvoz plina iz Rusije do 2028. Istovremeno, američka proizvodnja i izvozni kapaciteti bilježe velik rast, dok će istovremeno ponuda drugih dobavljača biti ograničena, kažu analitičari iz konsultantske kuće Energy Aspects. Uvoz iz Alžira je u padu, a najveći evropski proizvođač Norveška također smanjuje proizvodnju. Cijene dugoročnih ugovora za uvoz plina preko plinovoda općenito su manje volatilne od cijena ukapljenog plina koje su ovisnije o stanju na tržištu i ponudi i potražnji. To znači i da evropsko planiranje plinske opskrbe sve više oblikuju vanjski rizici i promjene, poput kineske potražnje za ukapljenim plinom, koji onda mogu dovesti do naglih promjena nabavnih cijena, što smanjuje stvaranje zaliha, kaže Arne Lohmann Rasmussen, analitičar pri investicijskoj kompaniji Global Risk Management. Skladišta plina u EU su 4. oktobra bila na 82,75 posto popunjenosti, odnosno na 944 teravatsati (TWh), što je pad u odnosu na 94,32 posto na isti datum prošle godine, i najniži nivo za ovo doba godine od 2021., pokazuju podaci iz sektorskog udruženja Gas Infrastructure Evrope. U martu 2025. skladišta su bila na samo 35 posto popunjenosti, što je najniži zabilježeni nivo još od 2022. Smanjenje dotoka plina preko plinovoda i veća ovisnost o ukapljenom plinu znače i da će u budućnosti biti naglih povlačenja i deponiranja količina na skladišta, kaže Florence Schmit, analitičarka za energetiku pri Rabobanku. Do kraja ovog zimskog perioda, u martu 2026., volumen uskladištenog plina mogao bi pasti na tek 29 posto kapaciteta, po podacima platforme Kpler – što bi bio najniži nivo u posljednjih sedam godina. A time bi se na evropske cijene plina u 2026. godini dodala značajna premija na rizik, kažu stručnjaci iz Energy Aspects.
Cijene zlata na rekordnim nivoima nakon zatvaranja američke vlade
Marx.ba Cijena zlata porasla je šesti put zaredom i dosegla novi rekord od 3895 dolara po unci, jer je zatvaranje američke vlade potaknulo potražnju investitora za sigurnim utočištima. Na skok cijene utjecali su i relativno loši podaci o zaposlenosti, koji su pojačali očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi (FED), izvijestio je Trading Economics. Zatvaranje vlade također prijeti odgodom ključnih ekonomskih objava, uključujući podatke o zaposlenosti, izvorno zakazane za petak. Osim toga, objava o inflaciji potrošačkih cijena, zakazana za 15. oktobra, mogla bi se produžiti, što bi moglo ostaviti Fed s ograničenim podacima prije nadolazećih odluka o politici. Zaposlenost u privatnom sektoru u Sjedinjenim Državama neočekivano je pala u septembru, prema najnovijem izvještaju ADP-a, što je potaknulo trgovce da uračunaju dva smanjenja kamatnih stopa od 25 postotnih bodova prije kraja godine. Cijena zlata sada je porasla za gotovo 50 posto od početka godine, što je njen najjači godišnji učinak od 1979. godine.
Trump potpisao naredbu o prodaji TikToka, procijenjena na oko 14 milijardi dolara
Marx.ba Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se proglašava da će njegov plan prodaje američkih operacija kineske platforme TikTok američkim i globalnim investitorima, riješiti zahtjeve nacionalne sigurnosti u zakonu iz 2024. godine. Nova američka kompanija bit će procijenjena na oko 14 milijardi dolara, rekao je potpredsjednik JD Vance, čime je cijena popularne aplikacije za kratke video zapise znatno niža od procjena nekih analitičara, piše Reuters. Trump je u četvrtak odgodio do 20. januara primjenu zakona kojim se zabranjuje aplikacija, osim ako je njeni kineski vlasnici ne prodaju, usred napora da se TikTokova američka imovina izvuče s globalne platforme, privuku američki i drugi investitori i dobiju odobrenje kineske vlade. Objavljivanje izvršne naredbe pokazuje da Trump napreduje u prodaji američke imovine TikTok-a, ali brojni detalji trebaju biti razrađeni, uključujući i to kako bi američki entitet koristio najvažniju imovinu TikTok-a, njegov algoritam za preporuke. “Bilo je određenog otpora s kineske strane, ali osnovna stvar koju smo željeli postići je da smo željeli da TikTok nastavi s radom, ali smo također željeli osigurati zaštitu privatnosti podataka Amerikanaca kako to zahtijeva zakon – rekao je Vance novinarima na brifingu u Ovalnom uredu. Trumpova naredba navodi da će algoritam nadzirati sigurnosni partneri američke kompanije, a rad algoritma bit će pod kontrolom nove zajedničke kompanije.
Cijene nafte ponovno pale, ulagači zabrinuti zbog situacije u američkoj ekonomiji
Marx.ba Cijene nafte pale su drugi dan zaredom, nakon što je Fed snizio kamatne stope, a trgovci su zabrinuti zbog situacije u američkoj ekonomiji i viška zaliha. Terminski ugovori sirove nafte Brent pali su za 13 centi, odnosno 0,19 posto, na 67,82 dolara po barelu. Terminski ugovori američke nafte West Texas Intermediate pali su za 18 centi, odnosno 0,28 posto, na 63,87 dolara. Fed je u srijedu smanjio svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda i naznačio da će postupno smanjivati troškove zaduživanja tokom ostatka godine, reagirajući na slabljenje tržišta rada. “Manji troškovi zaduživanja obično potiču potražnju za naftom i povećavaju cijene. Ali najnovije smanjenje kamata i nagovještaj da bi mogla biti još dva smanjenja ove godine već su bili uračunati u cijenu”, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi. “Naznaka daljnjih smanjenja kamatnih stopa od strane FED-a znači da smatraju da je nezaposlenost veći rizik za ekonomiju nego inflacija”, kazao je Claudio Galimberti, glavni ekonomist i globalni direktor analize tržišta u Rystad Energyju. Stalna prekomjerna ponuda i slaba potražnja za gorivom u SAD, najvećem svjetskom potrošaču nafte, također su utjecali na tržište, prenosi Reuters. Zalihe sirove nafte u SAD naglo su pale prošle sedmice, jer je neto uvoz bio na rekordno niskom nivou, dok je izvoz porastao na gotovo dvogodišnji maksimum, pokazali su podaci američke Uprave za energetske informacije. Međutim, porast zaliha destilata u SAD za četiri miliona barela, unatoč tržišnim očekivanjima da će biti veći za samo milion barela, izazvao je zabrinutost zbog potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte, što je utjecalo na cijene.
Cijene nafte ostale stabilne unatoč slabijoj potražnji u SAD
Marx.ba Cijene nafte u četvrtak su ostale stabilne, smirujući se nakon prethodne sjednice, budući da su slaba potražnja u Sjedinjenim Državama i široki rizici od prekomjerne ponude neutralizirali zabrinutost zbog napada na Bliskom istoku i rata Rusije u Ukrajini. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu porasli su za cent, te se njima trguje po cijeni 67,50 američki dolar (62,97 eura) po barelu, dok su terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) sirovu naftu poskupjeli dva centa. Njima se trgovalo po cijeni od 63,69 dolara (59,40 eura). Referentni ugovori u srijedu su porasli za više od dolara (0,93 eura) nakon što je Izrael izveo napad na vodstvo Hamasa u Kataru dan ranije, navodi Reuters, dok je Poljska aktivirala vlastitu i NATO-ovu protuzračnu obranu kako bi oborila sumnjive ruske dronove koji su zalutali u njen zračni prostor tijekom napada na zapadnu Ukrajinu.
Cleantehnica: Energija kojoj nisu otvorena vrata u SAD, dobrodošla u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Rat američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv energije vjetra ubija hiljade radnih mjesta kod kuće, dok suparnička supersila Kina s veseljem vodi svoju industriju vjetra na put kako bi osvojila zrele ciljeve u istočnim dijelovima Evrope, između ostalih područja. Najnoviji primjer je balkanska država Bosna i Hercegovina, gdje je nova vjetroelektrana od 84 megavata počela proizvoditi čiste kilovate ranije ove godine, piše Cleantehnica. Balkanski poluotok je matična žila potencijala obnovljive energije, uključujući hidroenergiju, biomasu, geotermalnu i solarnu energiju, kao i energiju vjetra, a to uključuje i Bosnu i Hercegovinu (BIH). Investitori su već na tom slučaju. Ranije ove godine, Neovisni operator sistema u BiH izračunao je brojke i došao do ukupno 3,8 gigavata u novim vjetroelektranama u razvoju do 2035., zajedno s 12,5 gigavata solarne energije. Kako su rekli, u ovu mješavinu ulazi POWERCHINA, kineska korporacija za izgradnju električne energije. Dana 1. septembra, kineska državna novinska organizacija CRI skrenula je pažnju na projekt kompanije za vjetroelektranu Ivovik s 20 turbina i 84 megavata u Bosni i Hercegovini, koji je započeo probni rad u januaru. Nova vjetroelektrana nadopunjuje novi projekt hidroelektrane Ulog, također smješten u Bosni i Hercegovini. – Dva projekta „predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi“, napomenuo je CRI u objavi za javnost, dodajući da projekti „također odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima“. Proizvodni kapacitet od 84 megavata prilično je skroman prema današnjim standardima, ali projekt Ivovik će preuzeti titulu najvećeg projekta obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini do sada, s godišnjom proizvodnjom od 259 miliona kilovat-sati. – Prema podacima projekta, ta bi proizvodnja mogla istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljičnog dioksida (CO₂) godišnje, naveo je CRI, prenosi Indikator. CRI je također iskoristio priliku kako bi istakao da će nova vjetroelektrana imati ogroman utjecaj na kineski otisak u globalnoj industriji energije vjetra, u Evropi i šire. – Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski pothvat u Bosni i Hercegovini i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji predvodi kineska kompanija, naglasio je CRI.
Nakon carina SAD: Je li rješenje preusmjeravanje izvoza
Marx.ba Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je da se negativni efekti američkih carina od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine mogu izbjeći ukoliko se bh. izvoznici preusmjere na alternativna tržišta, što je, smatra, sada najrealniji scenario. Odluka o uvođenju carina od 30 posto na proizvode iz BiH koji se uvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stupila je na snagu 7. augusta. Vrijednost izvoza iz BiH u SAD u prošloj godini iznosila je više od 230 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 190 miliona KM. Odlukom SAD-a najviše je pogođena namjenska industrija jer ova oblast čini više od 60 posto ukupnog bh. izvoza, odnosno 135 miliona KM. Međutim, namjenska industrija, po Gavranovom mišljenju, može plasirati svoje proizvode na alternativna tržišta, imajući u fokusu Evropsku uniju (EU), jer je u cijelom svijetu potražnja za oružjem i municijom u porastu. – Proizvodi namjenske industrije su kao prodaja vode u pustinji. Danas je u svijetu tolika potražnja za oružjem i municijom da će bh. firme lako prodati negdje drugo ono što ne mogu prodati SAD, pojašnjava Gavran.