Kultni švicarski proizvođač satova u utrci s vremenom zbog Trumpovih carina
Marx.ba Za 240 godina starog švicarskog proizvođača satova DuBois et fils, kompanije je žurila s isporukom satova prije nego što je u četvrtak stupila na snagu iznenađujuća carinska stopa predsjednika Trumpa od 39% na Švicarsku. Za izvršnog direktora DuBoisa, Thomasa Steinemanna, i njegovu kompaniju, bila je to utrka s vremenom da isporuče pet vrhunskih satova u SAD prije nego što su blokirali narudžbe na svojoj američkoj web stranici. Sveukupno, SAD čini 17% švicarskog izvoza satova. Od aprila, roba iz te zemlje suočavala se sa znatno nižom carinskom stopom od 10%. DuBois et fils, osnovan 1785. godine, ubrzao je u ponedjeljak isporuke iz svoje tvornice u Muttenzu, blizu Basela, kako bi prošao carinu prije nego što je stupila na snagu američka carina na uvoz iz Švicarske. – Za industriju satova to je ogromna katastrofa“, rekao je Steinemann, koji je objasnio da je blokirao američke narudžbe jer bi cijene trebalo preračunati kako bi se uzele u obzir carine. – Kompanija neće podnijeti udarac. SAD je bio veliki pokretač u posljednje dvije godine. Sada ovo ubija puno posla, dodao je. Kako je rekao američke cijene će rasti. Sat DuBois DBF008, na primjer, vjerovatno će porasti na 14.500 dolara, s 10.800 dolara. Sjedinjene Države čine oko 15% globalne prodaje DuBoisa, koji prodaje direktno američkim potrošačima. Šira švicarska industrija satova osjeća pritisak, planira povećanje cijena, pauzira američke narudžbe i traži alternativna tržišta za svoje skupe, ručno izrađene satove. U zemlji se nalaze brendovi kao što su Rolex, Patek Philippe, Tag Heuer u vlasništvu LVMH-a, Omega u vlasništvu Swatcha i IWC Schaffhausen, u vlasništvu Richemonta.
SAD uvodi carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma
Marx.ba SAD je uveo carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma, što prijeti preokrenuti globalno tržište zlata i zadati novi udarac Švicarskoj, najvećem svjetskom rafinerijskom centru. Agencija za carinsku zaštitu granica (CBP) izjavila je da bi zlatne poluge od jednog kilograma i 100 unci trebale biti klasificirane pod carinskim kodom podložnim nametima, prema takozvanom pismu odluke od 31. septembra, koje je vidio Financial Times. Pisma odluke SAD koristi za pojašnjenje svoje trgovinske politike. Odluka CBP-a u oštroj je suprotnosti s prethodnim očekivanjima industrije da bi se ove vrste zlatnih poluga trebale klasificirati pomoću drugog carinskog koda koji je izuzet od Trumpovih nacionalnih carina. Plugovi od jednog kilograma najčešći su oblik kojim se trguje na Comexu, najvećem svjetskom tržištu terminskih ugovora za zlato, i čine većinu švicarskog izvoza zlata u SAD. Odnosi između Washingtona i Berna pogoršali su se nakon što su SAD prošli tjedan najavile carinu od 39 posto na uvoz iz te zemlje. Zlato je jedan od najvećih švicarskih izvoznih proizvoda u SAD, pokazuju carinski podaci. Carinska odluka zadala je “još jedan udarac” švicarskoj trgovini zlatom sa SAD, rekao je Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima. Wild je dodao da će carina na zlato otežati zadovoljavanje potražnje za žutim metalom.
Trumpove carine stupile na snagu: Za proizvode iz BiH 30 posto
Marx.ba Carine koje je uveo aktuelni predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump, stupile su sinoć u ponoć na snagu zahvativši više od 70 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Potvrdio je to američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth. – Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slivaju u SAD, poručio je Trump. Carine na robe iz naše zemlje iznosit će 30 posto. Iako su se u proteklim sedmicama vodili intenzivni diplomatski pokušaji da se dođe do dogovora s američkom administracijom, očigledno nije postignut nikakav kompromis. Trump je ostao pri odluci koju je prvobitno najavio 7. jula u pismu upućenom Predsjedništvu BiH.
Stupile na snagu američke carine od 30 posto na proizvode iz BiH
Marx.ba Svi proizvodi iz BiH koji ulaze na američko tržište, od danas ć biti opterećeni carinom od 30 posto. Domaći stručnjaci ipak upozoravaju da bi ova odluka mogla biti veliki korak unazad za BiH. Najteže će biti pogođena namjenska industrija, ali i ukupni trgovinski bilans zemlje. Iako su najavljivane mjesecima, odluka je sada zvanična, kao i obrazloženje za nepostojanje uzajamnosti. Nezvanično, politička poruka onima koji su, kako kaže Trump, godinama koristili američko tržište, a nisu ništa vratili. Namjenska industrija je decenijama bila adut bh. izvoza, tehnološki razvijena, profitabilna i konkurentna. Sada, zbog izostanka diplomatskog odgovora i strategije, taj adut ispašta. Ipak, ekonomski analitičari spuštaju tenzije. Navode da BiH do sada nije imala značajan izvoz za SAD, zbog čega šteta neće biti razorna. Sjedinjene Države ovih dana potpisuju sporazume sa zemljama iz EU kako bi izbjegle udar carina. BiH, zasad – ostaje izvan tih dogovora. Istina, Trump je ponudio izuzeće, ali – samo onima koji ulažu u SAD.
Trumpov carinski udar ruši evropske berze, kako će odgovoriti Evropa
Marx.ba Na evropskim berzama su u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale jer je u subotu predsjednik SAD Donald Trump najavio carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9.30 sati u minusu 0,6 posto. Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,20 posto, na 8.958 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,78 posto, na 24.068 bodova, a pariški CAC 0,62 posto, na 7.780 bodova. Prošle sedmice su ti indeksi znatno porasli, zahvaljujući porukama iz Washingtona i Bruxellesa da bi se uskoro mogao postići trgovinski sporazum. Ipak u subotu je Trump najavio da će SAD od 1. avgusta naplaćivati carine od 30 posto na gotovo sav uvoz iz Evropske unije. Evropska komisija objavila je da bi mogla uzvratiti protivmjerama, ali da će s tim pričekati do početka avgusta. A to znači da će se trgovinski pregovori s Washingtonom nastaviti, premda njemački ministar finansija zagovara oštar odgovor, piše Poslovni dnevnik. Jutros je, pak, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani kazao da je EU već pripremio listu američkih proizvoda na koje bi uveo carine u vrijednosti od 21 milijarde eura, ako SAD i EU ne postignu sporazum.
Donald Trump Evropskoj uniji uvodi carine od 30 posto
Marxa.ba Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije, koje će početi od 1. avgusta. Nove carine objavljene su u pismu koje je Trump objavio na društvenoj mreži Truth Social. Evropska unija poručila je da je spremna odgovoriti. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da je EU i dalje spremna razgovarati sa SAD, ali i razmatra “primjerene protumjere”. – Poduzet ćemo sve potrebne korake kako bismo zaštitili interese Evropske unije. Carine od 30 posto na evropski izvoz poremetile bi ključne transatlantske opskrbne lance, što bi naštetilo kompoanijama, potrošačima i pacijentima s obje strane Atlantika, poručila je. Zaposlenicima Komisije naloženo je da prekinu vikend i hitno se jave na posao, dok su evropske prijestolnice odmah ušle u krizni režim kako bi procijenile sljedeće poteze, piše Politico. Pet diplomata potvrdilo je da će se veleposlanici država članica sastati u nedjelju u 15:30 na vanrednim konsultacijama, dan prije sastanka ministara trgovine u Bruxellesu. EU je pokušavala dogovoriti sporazum kojim bi se osigurala jednosmjerna osnovna carinska stopa od 10 posto na evropske proizvode koji se izvoze u SAD, uz posebne iznimke za sektore poput automobilske industrije, avijacije i alkoholnih pića.
Cijene nafte stabilne: Utjecala potražnja za benzinom u SAD
Marx.ba Cijene nafte danas su stabilne jer su ulagači razmatrali mogući utjecaj carina koje predlaže bivši američki predsjednik Donald Trump na globalni ekonomski rast, dok su istodobno slabiji američki dolar i znakovi snažne potražnje za benzinom u SAD podupirali cijene. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu veći su za četiri centa te iznose 70,23 američka dolara (64,87 eura) po barelu. Ugovori za WTI sirovu naftu niži su za cent, te se njima trguje 68,37 dolara (63,16 eura) po barelu. Na strani potražnje, makroekonomska neizvjesnost dovela je do opreznijeg okruženja za kupovinu, posebno u Aziji, navodi analitička kuća Kpler u bilješci klijentima, dodajući kako su se geopolitičke premije na rizik smanjile jer primirje između Izraela i Irana zasad ostaje na snazi. U srijedu je Trump zaprijetio Brazilu, najvećoj ekonomiji Latinske Amerike, kaznenom carinom od 50 posto na izvoz u SAD, nakon javnog sukoba s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom. Također je najavio planove za uvođenje carina na bakar, poluvodiče i farmaceutske proizvode, prenosi Reuters, a njegova administracija poslala je carinska pisma Filipinima, Iraku i drugim državama — čime se broj takvih pisama, uključujući i ona upućena glavnim američkim dobavljačima poput Južne Koreje i Japana, popeo na više od desetak u samo sedam dana. Dok kreatori monetarne politike i dalje izražavaju zabrinutost zbog inflacijskih pritisaka koji bi mogli proizaći iz Trumpovih carina, samo je „nekolicina” dužnosnika američkih Federalnih rezervi na sastanku 17. i 18. juna izjavila da smatra kako bi se kamatne stope mogle sniziti već ovog mjeseca, pokazuju zapisnici objavljeni u srijedu. Više kamatne stope poskupljuju zaduživanje i smanjuju potražnju za naftom, prenose Financije. S druge strane, slabiji američki dolar u današnjem azijskom trgovanju podupire cijene nafte, izjavio je viši analitičar OANDA-e Kelvin Wong. Slabiji dolar potiče cijene nafte čineći je jeftinijom za kupce koji raspolažu drugim valutama. Dodatnu podršku cijenama pružaju i podaci Američke uprave za energetske informacije (EIA), prema kojima su zalihe sirove nafte prošle sedmice porasle, dok su zalihe benzina i dizelskih goriva pale. Potrošnja benzina porasla je za šest posto, na 9,2 miliona barela dnevno, navodi EIA. Prema podacima JP Morgana, prosječan broj dnevnih letova na globalnom nivou u prvih osam dana jula dosegnuo je 107.600 — što je historijski rekord. Broj letova u Kini dosegnuo je petomjesečni vrhunac, a aktivnosti u lukama i teretnom prometu upućuju na „održano širenje“ trgovinske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. – Od početka godine, globalni rast potražnje za naftom u prosjeku iznosi 0,97 miliona barela dnevno, što je u skladu s našom prognozom od milion barela dnevno, navodi se u bilješci JP Morgana. Osim toga, postoji skepsa oko toga hoće li nedavno najavljeno povećanje proizvodnih kvota OPEC+ uistinu rezultirati većom proizvodnjom, jer neke članice već premašuju svoje kvote, izjavio je analitičar IG-a, Tony Sycamore. – Druge, poput Rusije, ne mogu ispuniti svoje ciljeve zbog oštećene naftne infrastrukture, dodao je Sycamore. OPEC+ proizvođači nafte trebali bi odobriti još jedno znatno povećanje proizvodnje za septembar, čime bi se dovršilo ukidanje dobrovoljnih smanjenja proizvodnje od strane osam članica te provedba novog, većeg proizvodnog ograničenja za Ujedinjene Arapske Emirate.
Veliki pad na Wall Streetu, azijske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu su cijene dionica znatno pale, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina od 1. avgusta na uvoz iz 14 zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. Dow Jones je pao 0,94 posto, na 44.406 bodova, S&P 500 0,79 posto, na 6.229 bodova, a Nasdaq indeks 0,91 posto, na 20.412 bodova. Nakon što su prošle sedmice dosegnuli rekordne nivoe, S&P 500 i Nasdaq indeks znatno su pali na početku ove sedmice, što je posljedica nesigurnosti u vezi carina. Tokom vikenda je Trump, zaprijetio posebnim 10-postotnim carinama svim državama koje se slažu s “antiameričkom politikom” BRICS skupine, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a jučer je poslao pisma o višim carinama na uvoz iz 14 zemalja. Tako će od 1. avgusta uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Južne Koreje, Japana, Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike te Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland te 40 posto na Laos i Mjanmar. U pismima se navodi da će sve carine koje druge zemlje uvedu biti dodane na već postojeću američku carinu od 25 posto. – Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti svoje carine, tada će se, bez obzira na iznos za koji ih odlučite povisiti, to dodati na 25 posto koje naplaćujemo, poručio je Trump u pismima Japanu i Južnoj Koreji. Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica porasle, premda je Wall Street jučer pao i premda je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina na uvoz iz niza azijskih zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u sedam sati u plusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Japanu, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto, U Australiji su, pak, blago pale.
Trumpovo pismo Predsjedništvu BiH: Uvodimo carine BiH od 30 posto
Marx.ba Predsjednik SAD Donald Trump najavio je u ponedeljak, 7. jula 2025. godine carine na uvoz iz Bosne i Hercegovine od 30 posto i one stupaju na snagu 1. avgusta. Trump je najavio carine i driugim državama u pismima liderima zemalja. U slučaju BiH trenutno pismo je stiglo predsedavajućoj predsjedništva BiH Željki Cvijanović. Pisma su ista, osim što se razlikuju po carinskoj stopi koja se uvodi pojedinačnim zemljama. Tramp pisma počinje navodeći da mu je “velika čast” da pošalje pismo koje demonstrira snagu i posvećenost trgovinskih odnosa SAD i date zemlje i “činjenicu da su SAD prisatale da nastave da rade” s tom zemljom, uprkos, kako je naveo “značajnom trgovinskom deficitu” SAD s tom zemljom. On dalje poziva lidera zemlje da ta zemlja učestvuje u “izvanrednoj ekonomiji SAD, tržištu koje je daleko broj jedan u svijetu”. Nakon toga, osvrnuo se na deficite u trgovini. – Godinama smo raspravljali o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita uzrokovanih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim barijerama Bosne i Hercegovine. Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog Počevši od 1. augusta 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 posto na sve proizvode poslane u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se pretovara radi izbjegavanja više carine bit će podvrgnuta toj višoj carini. Molimo vas da shvatite da je broj od 30 posto daleko manji od onoga što je potrebno za uklanjanje razlike u trgovinskom deficitu koju imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carine ako Bosna i Hercegovina ili firme u vašoj zemlji odluče graditi ili proizvoditi proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama i, zapravo, učinit ćemo sve što je moguće da brzo, profesionalno i rutinski dobijemo odobrenja koja su potrebna za njih. Drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica, naveo je u pismu i najavio da će u slučaju povećanja carina koje bi uvela BiH, iznos tog povećanja dodati na carine od 30 posto.
Trenutak kada je kompas otkazao: Zlato diktira nova pravila
Marx.ba Četiri decenije profesionalni upravljači novcem mogli su da se oslanjaju na zakon: razlika između realnih desetogodišnjih prinosa američkih obveznica i cijene zlata se ponašala predvidivo – kada prinosi rastu, cijena zlata pada, i obrnuto. Taj zakon, međutim, izgleda da je prestao da važi 2021. godine. Od tada, cijena zlata je zabilježila 43 nova historijska maksimuma – više ih je bilo samo 1979. godine – dok su prinosi na obveznice nastavili da rastu. U protekle četiri godine vidjeli smo kako se žuti metal probija na nove visine u odnosu na državne obveznice, čak i dok kamatne stope rastu – jasan znak razdvajanja ovog odnosa.U normalnim tržišnim uslovima, cijena zlata i prinosi na obveznice su obrnuto proporcionalni. Kada prinosi rastu, investitori kupuju državne obveznice, naročito američke, jer se smatraju veoma sigurnim ulaganjem. To se obično dešava na štetu zlata, čija cijena tada opada. S druge strane, kada prinosi padaju, cijena zlata raste jer su oportunitetni troškovi držanja zlata niži. Međutim, ova pravila više ne važe. Ovo nije privremena anomalija, već promjena režima: obveznice, nekada oslonac tzv. „60/40“ portfolija (60% dionice, 40% obveznice), nisu izdržale test tokom inflatornog perioda od 2021. godine. Zlato, koje ne donosi prinos, po svim pravilima bi trebalo da gubi vrijednost kada rastu kamatne stope na druge investicije, ali to se nije desilo. Naprotiv, zlato se pokazalo kao jedina likvidna imovina koja je dostizala nove maksimume čak i poslije volatilnosti povodom „Dana oslobođenja” u aprilu 2025. Drugim riječima, tradicionalni investicioni kompas ne samo da je pogrešno pokazivao pravac, već je potpuno izgubio orijentaciju. Koji su glavni uzroci ovog razdvajanja? Centralne banke su samo tokom 2024. godine kupile više od 1.000 tona zlata, čime se udio zlata u globalnim deviznim rezervama stalno povećava. Od 2022. godine, potražnja centralnih banaka čini oko 25% ukupne globalne potražnje za zlatom. Dok zlatne rezerve rastu širom svijeta, istovremeno opada obim američkog duga u njihovom vlasništvu. Ta uporna potražnja za zlatom stvara cjenovni prag ispod kojeg zlato teško može pasti. Istovremeno, pošto se sve više američkih obveznica pojavljuje na sekundarnom tržištu, njihove cijene padaju – a kamatne stope rastu. Ovaj trend je posebno vidljiv u slučaju Narodne banke Kine, koja od 2018. godine postepeno smanjuje svoje vlasništvo nad američkim obveznicama. Istovremeno, postaje jedan od najvećih kupaca zlata posljednjih godina. Direktno učešće monetarnih vlasti na globalnim tržištima zlata i obveznica stvara distorziju kakvu trenutno posmatramo. Kako centralne banke povećavaju potražnju za zlatom, investitori pod pritiskom fenomena „strah da će nešto propustiti” (FOMO) ulaze na tržište nadajući se brzom profitu, što dodatno podiže cijenu zlata. U srži svega toga nalazi se strah – strah od značajnih gubitaka usljed ulaganja u američku imovinu. Posebno u kontekstu ekonomske i političke neizvjesnosti povezane s predsjednikom Donaldom Trampom, čije odluke izazivaju volatilnost na tržištima dionica i obveznica. Prodaja dugoročnih državnih obveznica više ne garantuje zaštitu tokom pada na berzi. Izvještaj kompanije Incrementum AG, jednog od vodećih istraživača tržišta plemenitih metala, pokazuje da je tokom svake recesione berze još od 1929. godine, zlato u prosjeku nadmašilo S&P 500 za više od 40 procentnih poena. Prema istom izvještaju, sadašnji modeli vrednovanja investicionog zlata više ne važe. Incrementum vjeruje da će u budućnosti cijena zlata zavisiti od fizičkih tokova i odluka o upravljanju rezervama, a ne od oportunitetnih troškova posjedovanja druge imovine. Zaključak: Od 2021. godine, zlato se otkačilo od korelacije sa realnim američkim prinosima. Investitori koji i dalje čekaju pad kamatnih stopa prije nego što povećaju izloženost zlatu, rizikuju da se oslanjaju na pokvaren barometar kao na vodič.