Cijene nafte pale zbog mogućeg nuklearnog sporazuma SAD i Irana
Marx.ba Cijene nafte pale su za više od jednog dolara tokom trgovanja u četvrtak zbog očekivanja mogućeg nuklearnog sporazuma između SAD i Irana, dok je neočekivani porast zaliha sirove nafte u SAD prošle sedmice povećao zabrinutost ulagača zbog prekomjerne ponude. Terminski ugovori za Brent naftu pali su za 1,49 dolara, odnosno 2,3 posto, na 64,60 dolara po barelu, a oni za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) za 1,46 dolara, također 2,3 posto, na 61,69 dolara. Oba referentna indeksa pala su za oko 0,8 posto u srijedu. Iran je spreman pristati na sporazum sa Sjedinjenim Državama u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija, izjavio je iranski dužnosnik za NBC News u intervjuu objavljenom u srijedu. – Nova prodaja bila je potaknuta očekivanjima da bi nuklearni sporazum između SAD i Irana mogao ublažiti nedavno pooštrene američke sankcije prema Iranu, što bi potencijalno moglo narušiti ravnotežu između globalne ponude i potražnje za sirovom naftom, rekao je Yuki Takashima, ekonomist u Nomura Securities, prenose Financije. Saudijska Arabija, piše Reuters, u potpunosti podržava nuklearne pregovore između SAD i Irana i nada se pozitivnim ishodima, izjavio je tamošnji ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan Al-Saud. Washington je u srijedu uveo sankcije s ciljem da se zaustave iranski napori za domaću proizvodnju komponenti za balističke projektile, objavilo je američko Ministarstvo finansija, nakon što su dan ranije uvedene i sankcije protiv dvadesetak kompanija u mreži za koju je rečeno da već dugo šalje iransku naftu u Kinu. Sankcije su uvedene nakon četvrte runde pregovora između SAD i Irana u Omanu, usmjerenih na rješavanje sporova oko iranskog nuklearnog programa. Iznenađujući porast američkih zaliha preko noći također vrši pritisak na cijene, kao i realizacija profita nakon što je cijena sirove nafte porasla prema gornjoj granici svog nedavnog raspona od 55 do 65 dolara po barelu, rekao je Tony Sycamore, analitičar u IG-u. Podaci Uprave za energetske informacije (EIA) pokazali su da su zalihe sirove nafte porasle za 3,5 miliona barela, na ukupno 441,8 miliona barela u sedmici koji je završio 9. maja, u usporedbi s očekivanjima analitičara iz ankete Reutersa koji su predviđali pad zaliha od 1,1 milion barela. VEZANO Cijene nafte pale nakon privremenog smanjivanja carina
Deeskalacija: Prvi detalji dogovora SAD i Kine o smanjenju carina
Marx.ba SAD i Kina dogovorili su značajno smanjenje carina na međusobnu robu na period od 90 dana, nakon pregovora održanih prošlog vikenda. Govoreći u Ženevi, američki ministar financija Scott Bessent rekao je da će “obje strane smanjiti svoje carine za 115 postop”, nakon što su se dogovorile o 90-dnevnoj pauzi. To je značajna deeskalacija trgovinskog rata koji je eskalirao prošlog mjeseca. Prije današnjeg dogovora SAD je povećao carine na kinesku robu na 145% (uključujući dodatnih 20% uvedenih radi suzbijanja uvoza fentanila u SAD), dok je Peking uzvratio carinama od 125% na američki uvoz. Bessent je novinarima izjavio da su “obje strane pokazale veliko poštovanje” tokom razgovora i da “obje strane žele uravnoteženu trgovinu”. VEZANO Cijene nafte rastu dok trgovinski pregovori SAD i Kine umiruju tržišta
Cijene nafte rastu dok trgovinski pregovori SAD i Kine umiruju tržišta
Marx.ba Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su obje strane u trgovinskim pregovorima između SAD i Kine tokom vikenda istakle napredak, što je podiglo raspoloženje na tržištu u očekivanju da bi dvije najveće svjetske potrošačice sirove nafte mogle biti na putu prema rješavanju svog trgovinskog spora. Terminski ugovori za naftu Brent skuplji su za 43 centa te se s njima trguje po cijeni od 64,34 američka dolara (59,61 eura) po barelu. Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) trgovali su se po 61,50 dolara (56,99 eura) po barelu, što je 48 centi više u odnosu na zatvaranje u petak. Oba su pokazatelja u petak porasla za više od dolara te su prošle sedmice završili s rastom od preko četiri posto, podsjeća Reuters, ostvarivši prvi sedmični dobitak od sredine aprila, nakon što je trgovinski sporazum SAD i Velike Britanije potaknuo optimizam među ulagačima da bi se mogli izbjeći ekonomski poremećaji izazvani američkim carinama na trgovinske partnere, pišu Financije. Sjedinjene Države i Kina završile su pregovore u nedjelju pozitivnim tonom – američki su dužnosnici govorili o “sporazumu” za smanjenje američkog trgovinskog deficita, dok su kineski dužnosnici izjavili da su obje strane postigle “važan konsenzus”. Ipak, nijedna strana nije objavila detalje pregovora, a kineski potpredsjednik vlade He Lifeng rekao je da će zajednička izjava biti objavljena tokom dana. Pozitivni pregovori između dvije najveće svjetske ekonomije mogli bi pomoći povećanju potražnje za sirovom naftom, budući da bi se trgovina – koja je trenutno poremećena visokim carinama koje su obje zemlje uvele – mogla normalizirati. – Optimizam zbog konstruktivnih pregovora između SAD i Kine podupro je tržišno raspoloženje, ali su ograničeni detalji i plan OPEC-a o povećanju proizvodnje ograničili dobitke, rekao je Toshitaka Tazawa, analitičar iz Fujitomi Securitiesa. Tazawa se referirao na planove Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, poznatih pod nazivom OPEC+, da u maju i junu ubrzaju povećanje proizvodnje, čime bi na tržište došlo više nafte. Međutim, Reutersovo istraživanje pokazalo je da je OPEC-ova proizvodnja nafte u aprilu blago pala. Dodatno, pregovori između američkih i iranskih dužnosnika u vezi s iranskim nuklearnim programom završili su u nedjelju u Omanu bez konačnog rješenja, a dogovoreno je nastavak pregovora. Iran je javno poručio da insistira na nastavku obogaćivanja uranija. Mogući nuklearni sporazum između SAD i Irana mogao bi umanjiti zabrinutost zbog smanjene globalne opskrbe naftom, što bi također moglo izvršiti pritisak na cijene nafte. VEZANO Zašto je Ethereum u mjesec dana porastao 70 posto
Očekivanje trgovinskih pregovora SAD i Kine i dalje utječu na cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte porasle su u četvrtak, nakon što su dan ranije pale za više od jednog dolara, a podršku su dobile zbog očekivanja u predstojećim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine – dva najveća svjetska potrošača nafte. Terminski ugovori za Brent naftu skuplji su za deset centi i iznose 61,22 američka dolara (56,47 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja za 13 centi. Njom se trguje po cijeni od 58,20 dolara (53,69 eura) po barelu. – Optimizam oko trgovinskih pregovora SAD i Kine ovog vikenda glavni je faktor koji podržava oporavak na tržištu nafte. Znakovi smirivanja trgovinskog rata poboljšali su tržišni sentiment, što je pokrenulo oporavak cijena nafte na tržištu koje je prethodno bilo preprodano, izjavila je neovisna analitičarka tržišta Tina Teng, prenose Financije. Američki ministar finansija Scott Bessent sastat će se 10. maja u Švicarskoj s glavnim kineskim ekonomskim dužnosnikom kako bi razgovarali o trgovinskom sukobu koji remeti globalnu ekonomiju, navodi Reuters. Budući da su SAD i Kina najveće svjetske ekonomije, poremećaji izazvani njihovim trgovinskim sporom vjerovatno će usporiti rast potrošnje sirove nafte. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je izjavio da je Kina pokrenula trgovinske razgovore, ali je dodao da nije spreman smanjiti američke carine na kinesku robu kako bi doveo Peking za pregovarački stol. Bessent je izjavio kako predstojeći pregovori predstavljaju tek početak, a ne „napredne“ razgovore. Zabrinutost zbog slabe potražnje ograničila je rast cijena nafte nakon što je američka centralna banka (Fed) zadržala kamatne stope nepromijenjenima, ali je upozorila na povećane ekonomske neizvjesnosti. – Fed je signalizirao da će kamatne stope vjerovatno ostati na čekanju dok ne postane jasnije kako carine utječu na ekonomiju. To je ojačalo američki dolar, što je dodatno opteretilo šire tržište roba, naveli su analitičari ING-a u izvještaju u četvrtak. Jači američki dolar čini naftu denominiranu u dolarima skupljom za kupce koji koriste druge valute, što smanjuje potražnju. Dodatne zabrinutosti izazvane su i porastom zaliha benzina u SAD prošle sedmice, što je navelo analitičare na zaključak da potrošnja ne raste očekivanom dinamikom, iako SAD uskoro ulazi u ljetnu sezonu povećane potražnje. Istovremeno, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici – poznati kao OPEC+ – planiraju povećati proizvodnju nafte, što će dodatno vršiti pritisak na cijene. VEZANO Oštar sedmični pad cijena nafte
Evropa spremna Trumpu ponuditi sporazum vrijedan 50 milijardi dolara kako bi izbjegla carine
Marx.ba Europska unija spremna je povećati kupovinu američke robe za 50 milijardi dolara kako bi izbjegla trgovinski rat, odnosno stupanje na snagu carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, otkrio je Maroš Šefčovič, povjerenik EU za trgovinu. Kako je Šefčovič istakao u izjavi za Financial Times, ovaj sporazum bi bio važeći samo ako Trump odustane od uvođenja carina koje je najavio na robu uvezenu u SAD iz EU. Šefčovič je rekao da je ključni argument koji je predstavio američkom trgovinskom predstavniku Jamiesonu Greeru i ministru trgovine Howardu Lutnicku bio uzimanje u obzir američkog izvoza usluga u EU, što bi smanjilo ukupni trgovinski deficit s Evropom na samo oko 50 milijardi eura. To bi se, rekao je, moglo brzo zaključiti dogovorima o kupovini više američkog plina i poljoprivrednih proizvoda. – Ako ono što vidimo kao problem je deficit od 50 milijardi eura, vjerujem da taj problem zaista možemo vrlo brzo riješiti kupnjom LNG-a, nekih poljoprivrednih proizvoda poput soje ili u drugim područjima, rekao je Šefčovič. Međutim, upozorio je da će biti “vrlo teško” postići dogovor koji bi bio “jasno dobar i prihvatljiv za naše države članice i za Evropski parlament”. – što je vrlo važno jest da se, mislim, sada malo bolje razumijemo – kakva je njihova pozicija, odakle kreću. I mislim da nas sada malo bolje razumiju. Mislim da sada imamo malo više razumijevanja kada su u pitanju brojke, dodao je. Šefčovič je rekao da su potencijalne kombinirane tarife kojima je Trump prijetio EU “astronomske brojke” i da je blok “jasno rekao SAD da je to nepravedno i nepravedno”. Na pitanje bi li prihvatio carinu od 10 posto kao početnu tačku u trgovinskim pregovorima, Šefčovič je rekao da EU smatra da je to “vrlo visoka stopa”, sugerirajući da blok neće pristati na sporazum koji bi zadržao carine na tom nivou. VEZANO Nafta pred najvećim mjesečnim gubitkom u tri godine
Stigle brojke o turizmu: SAD na putu prema slomu, mogao bi profitirati i Mediteran
Marx.ba Trumpova računica s trgovinskim ratom urušava se iz sata u sat, a hrpi loših vijesti pridružile su se i statistike o padu međunarodnih turističkih dolazaka u martu, što se direktno povezuje s najavom recipročnih carina i imigracijskih kontrola. Nacionalni ured za putovanja i turizam (NTTO), agencija unutar američkog Ministarstva trgovine koja prati statistiku turizma, izbrojala je da je samo u martu SAD posjetilo čak 17 posto manje zapadnih Evropljana u odnosu na mart prošle godine, što uključuje i poslovne i odmorišne goste. Globalno, u usporedbi s 2024. godinom, ukupan broj međunarodnih posjetitelja SAD smanjio se za 3,3 posto na nivou prva tri mjeseca te za 11,6 posto u ožujku. Najviše ih treba zabrinuti pad s dva najveća evropska tržišta koji je dramatičan. Tako je iz Ujedinjenog Kraljevstva u SAD ovog martu putovalo 14,3 posto manje ljudi, a Njemačka je imala pad od čak 28,2 posto u odnosu na lanjski mart, što ne čudi nakon što su vlade obje zemlje upozorile svoje građane na rizike putovanja u SAD zbog mogućnosti pritvora sa strane američkih saveznih imigracijskih vlasti. Budući da je turistička potrošnja jedna od najvećih izvoznih usluga za SAD, međunarodne posjete ključne su za ravnotežu trgovinskog deficita, a brojke o finansijskim gubicima mogle bi biti zastrašujuće. Naime, prema zadnjim objavljenim podacima Američke putničke asocijacije (U.S. Travel Association), SAD je u 2023. godini imao otprilike 66,5 mililona međunarodnih posjetitelja, i ti su posjetitelji ostvarili 155 milijardi dolara potrošnje, pri čemu su mnogi u prosjeku potrošili više od 4.000 dolara po posjeti, piše Jutarnji. Prije ove eskapade američkog predsjednika prema nekim analizama predviđao se godišnji rast od bar 9 posto u turističkom prometu, o čemu sad mogu samo sanjati. Ako u jednačinu stavimo poznate brojke, grubom računicom možemo doći do finansijske štete veće od 620 miliona dolara, koju su Amerikanci pretrpjeli samo u jednom mjesecu od pada turističkog tržišta zapadne Evrope. A udio zapadnih Evropljana u ukupnom broju međunarodnih posjetitelja u martu bio je visokih 38 posto, navodi se u tablicama NTTO-a. Volumen dolaznog turizma u martu također je pao u odnosu na prethodnu godinu iz Kariba (-26%), Srednje Amerike (-24%), Južne Amerike (-11%), Afrike (-10%), Okeanije (-8%) i Azije (-1%). Jedina dva regionalna tržišta koja su poslala više turista u SAD nego prošle godine bila su Bliski istok (porast od 21%) i istočna Evropa (porast od 2%), koji zajedno čine otprilike 7 posto ukupnog broja dolaznih posjetitelja u SAD. Dolasci iz Meksika zračnim putem smanjeni su za 5 posto u februaru i 23 posto u martuu odnosu na prethodnu godinu, dok podaci NTTO-a o dolascima automobilima još nisu dostupni. Bitno je pritom reći da se ovaj dramatičan pad još uvijek zadržava na odmorišnim gostima, dok je broj poslovnih posjetitelja u martu rastao iz svih krajeva svijeta uključujući Evropu. No, Ameriku je kao odredište za odmor ovog marta posjetilo čak 36 posto Nijemaca manje nego lani, 45 posto manje Iraca, 25 posto manje Švicaraca, 12 posto manje Francuza, 31 posto manje Austrijanaca. Ukupno je pad za zapadnu Evropu 24 posto za odmorišne goste. Kako piše Jutarnji, kako je ljetna turistička sezona pred vratima, bit će zanimljivo vidjeti kamo će se preliti rezervacije putnika koji će eventualno odustati od prekookeanskog odmora i skrasiti se na odmoru u Evropi, odnosno Mediteranu. VEZANO Aerodrom Sarajevo i za maj ima snažan rast kapaciteta
Bh. kompanije u posjeti Međunarodnom sajmu namještaja HIGH POINT MARKET
Marx.ba U periodu od 25. do 28. 4. 2025. godine, Vanjskotrgovinska/ komora Bosne i Hercegovine organizira posjetu bh. kompanija Međunarodnom sajmu namještaja HIGH POINT MARKET, Sjeverna Karolina, Sjedinjene Američke Države. Bh. delegacija okuplja predstavnike pet kompanija i brendova namještaja: APTHA FURNITURE d.o.o. (brend GoEs) Sarajevo, YIELD d.o.o. (brend GAZZDA) Sarajevo, STANDARD d.o.o. (brend STANDARD IDEA) Prnjavor, BOSNIAN BEECH BOARD d.o.o. Visoko te DIVAN d.o.o. Vitez. Posjeta se realizira u partnerstvu s Mobello Furniture USA, zastupnikom bh. brenda Mobello koji redovno izlaže na sajmu High Pont Market i bavi se uvozom i distribucijom visokokvalitetnog namještaja iz Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope na tržište SAD. – Cilj aktivnosti je podrška bh. kompanijama iz oblasti proizvodnje namještaja da ostvare direktne kontakte s potencijalnim kupcima i upoznaju se s poslovnim prilikama na tržištu SAD. Dodatna pogodnost je mogućnost izlaganja uzoraka pomenutih firmi na štandu brenda Mobello, kako bi se testirala potražnja i dobile smjernice za dalji razvoj proizvoda i prodaje na američkom tržištu, istakao je direktor Agencije za promociju izvoza BiH u VTK BiH Enes Ališković. High Point Market jedan je od najvećih i najutjecajnijih sajmova namještaja u svijetu i nezaobilazna stanica za ponuđače i brendove koji se žele predstaviti i prodavati na sjevernoameričkom tržištu. Održava se dva puta godišnje, u aprilu i oktobru, i baštini jedinstven koncept u kojem cijeli grad High Point postaje sajmište sa oko 180 lokacija na kojima se izlaže namještaj proizvođača iz cijelog svijeta. VEZANO Sajam solarne energije SolarEX u Turskoj, prilika i za bh. kompanije
Forto: Starlink dolazi u Bosnu i Hercegovinu
Marx.ba Starlink je spreman za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine kao provajder satelitskog interneta, potvrđeno je na sastanku ministra komunikacija i prometa Edina Forte s Rebeccom Hunter, direktoricom Starlinka za ulazak na nova tržišta, i Prakulom Kapoorom, menadžerom ove kompanije. Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje Starlink usluga, odnosno njihovog satelitskog interneta u Bosni i Hercegovini. Također, nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za saradnju u oblastima e-uprave, unapređenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sistema brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda. Sastanak je održan u Vašingtonu, u okviru Proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem ministar Forto učestvuje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci. VEZANO Evropske telekom kompanije spremne na signal iz Bruxellesa za konsolidaciju sektora
Nenadana prilika: Trumpove carine dižu Evropu, svima je postala poželjna
Marx.ba Evropska unija je u naletu po pitanju pregovora i postizanja trgovinskih sporazuma s brojnim zemljama i trgovinskim savezima. U Bruxellesu se osjeti promjena stajališta o trgovinskoj politici koja sve više naginje saradnji s drugima, umjesto protekcionizma i čuvanja odnosa sa SAD, najvećim evropskim trgovinskim partnerom. Iako američki predsjednik Donald Trump podizanjem carina nastoji, kako sam kaže, ojačati tamošnju proizvodnju te smanjiti američki vanjskotrgovinski deficit, vjerovatno nije svjestan toga da tim potezom potiče druge zemlje da nadoknade potencijalne gubitke u izvozu. Evropska unija koristila je u proteklih pet godina trgovinsku politiku za projiciranje vrijednosti poput ljudskih prava, zelenih tehnologija i održivosti, čime je od sebe udaljila Indiju, Indoneziju, pa čak i južnoamerički trgovinski blok Mercosur. No u jeku Trumpovih uvedenih, a potom za 90 dana prolongiranih carina, EU se promiče kao glavni liberalni trgovinski blok, otvoren svim stranama za poslovanje. To je potvrdila i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da im se mnoge zemlje obraćaju kao pouzdanom partneru koji se neće “predomisliti preko noći”. – U sve nepredvidljivijem globalnom okruženju zemlje staju u red za saradnju s nama, poručila je za Politico, prenosi Tportal. Odbacivanje protekcionizma Mijenja se i slika unutar EU. Naime protekcionistički nastrojena Francuska više nema povjerenje država koje su balansirale između slobodne trgovine i protekcionizma. – Imamo slobodne trgovce, Švedsku, nordijske, baltičke zemlje. Imamo neke protekcionističke zemlje. A onda imamo neke swing države u sredini. I mnoge od tih swing država zapravo se kreću u našem smjeru. Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da moramo otvoriti nove trgovinske rute, moramo potpisati nove sporazume o slobodnoj trgovini, rekao je nedavno švedski ministar trgovine Benjamin Dousa. Naime, očekuje se da će Trumpove carine od 10 posto na uvoz iz većine zemalja, 25 posto na uvoz čelika, aluminija i automobila te 145 posto za Kinu srušiti globalnu trgovinu robom za tri posto. Pritom u računicu ne ulaze recipročne carine od 10 do 50 posto za većinu svjetskih zemalja, pri čemu bi na uvoz iz EU one iznosile 20 posto. Trump je njih ionako odgodio da bi imao vremena za postizanje trgovinskih sporazuma. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) procjenjuje da bi globalna trgovina mogla pasti za 0,2 posto, a stupanjem na snagu potencijalnih “recipročnih” carina taj bi pad mogao iznositi 1,5 posto. Razvoj trgovinskih odnosa Netom prije Trumpovih poteza službeni Bruxelles dovršio je desetljećima duge pregovore s Mercosurom (Južnoamerički trgovinski blok), ali i s Meksikom i Švicarskom. Uz to, ponovno su aktivirani razgovori s Malezijom, a krenuli su i pregovori s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Von der Leyen je za ovu godinu obećala potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom, a u planu je i bliža saradnja sa Sveobuhvatnim i progresivnim sporazumom o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), trgovinskom zajednicom desetak indopacifičkih zemalja i Velike Britanije. Ovisno o ishodima izbora 3. maja u Australiji, nije isključeno da će EU pokušati ponovno dogovoriti trgovinski sporazum i s njima. – Trumpova će politika navesti sve da pristanu razvijati trgovinske odnose s ostatkom svijeta i stoga povećati broj sporazuma o slobodnoj trgovini, smatra Jean-Luc Demarty, bivši čelnik odjeljenja za trgovinu Evropske komisije tokom Trumpovog prvog mandata. Koliko se stvari mijenjaju unutar EU, najbolje je vidjeti na primjeru Francuske, države koja je smatrala da je trgovinski sporazum između EU i Mercosura politički i ekonomski toksičan, da bi na kraju poručili kako je on ipak “dogovaran u dobrim uvjetima” te da “moramo promijeniti način razmišljanja, inače ćemo propustiti napredak svijeta”. Zasad ništa od sporazuma Inače, ukupna trgovina između EU i SAD iznosi 1,6 bilijoa eura te su jedni drugima najznačajniji trgovinski partneri. Iako je Kina pozvala EU na zbližavanje po ekonomskim pitanjima, njihov trgovinski sporazum nije izvjestan, što navodi Uniju da širi svoju mrežu drugdje. – Od trenutka u kojem je Trump postao vrlo neprijateljski nastrojen prema trgovini, oni koji su bili puno manje oduševljeni trgovinom zbog neprijateljstva prema Trumpu skloni su ublažiti svoje stajalište, dodao je Demarty. Unatoč promjenama raspoloženja u Uniji, pitanje je hoće li put do potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini postati lakši. Naime postoji bojazan da bi Trumpove carine mogle prouzrokovati preusmjeravanje kineskog izvoza u Evropu. Zbog toga se čuju i vapaji o zaštiti jedinstvenog tržišta EU. No brojni su dužnosnici pozvali na postizanje “nultih carina” u trgovini sa SAD. Posjeta italijanske premijeri Giorgie Meloni Washingtonu trasirao je put prema potencijalnom sretnom završetku, iako sporazum nije na vidiku. Čak je i izgledni budući njemački kancelar Friedrich Merz poručio da bi to bila “najbolja stvar za Evropu”, piše Tportal. VEZANO Nastavak trenda: Zlato dostiglo nove rekordne vrijednost
Bh. kompanije u SAD na jednom od najvećih svjetskih sajmova namještaja
Marx.ba U periodu od 25. do 28. aprila 2025. godine, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira posjetu bh. kompanija Međunarodnom sajmu namještaja HIGH POINT MARKET, Sjeverna Karolina, Sjedinjene Američke Države. Ovo je jedan od najvećih i najutjecajnijih sajmova namještaja u svijetu i nezaobilazna stanica za ponuđače i brendove koji se žele predstaviti i prodavati na sjevernoameričkom tržištu. Bh. delegacija okuplja predstavnike 5 kompanija i brendova namještaja: APTHA FURNITURE d.o.o. (brend GoEs) Sarajevo, YIELD d.o.o. (brend GAZZDA) Sarajevo, STANDARD d.o.o. (brend STANDARD IDEA) Prnjavor, BOSNIAN BEECH BOARD d.o.o. Visoko te DIVAN d.o.o. Vitez. Posjeta se realizira u partnerstvu sa Mobello Furniture USA, zastupnikom bh. brenda Mobello koji redovno izlaže na sajmu High Pont Market i bavi se uvozom i distribucijom visokokvalitetnog namještaja iz Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope na tržište SAD. VTK BiH je, radi boljeg predstavljanja bh. kompanija, pripremila i Katalog BH. delegacije u posjeti sajmu High Point 2025. VEZANO Sajam solarne energije SolarEX u Turskoj, prilika i za bh. kompanije