Marx.ba
Vlade planiraju proizvesti dvostruko veću količinu fosilnih goriva do 2030. što nikako nije u skladu s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 stepeni Celzijusa, kako je dogovoreno Pariškim klimatskim sporazumom.
Prema izvještaju, koje su podržali Ujedinjeni narodi i koje je objavljeno ove sedmice, globalna proizvodnja ugljena nastavit će rasti do 2030., a proizvodnja nafte i plina najmanje do 2050.
– Smatramo da mnoge vlade promiču fosilni plin kao bitno “prijelazno” gorivo, ali bez očitih planova da se kasnije udalje od njega, rekao je Ploy Achakulwisut, koji je glavni autor izvještaja i naučnik na Stockholmskom institutu za okoliš, prenosi Lider.
Više od 80 istraživača s brojnih univerziteta, think-tankova i drugih istraživačkih organizacija u više od 30 zemalja doprinijelo je ovaj analizi. Njihovi nalazi pokazuju da proizvodnja ugljena, nafte i plina premašuje pariške granice za čak nevjerovatnih 460 posto. A razlika između klimatskih ciljeva i planova za vađenje fosilnih goriva ostala je uglavnom nepromijenjena od 2019., kada je prvi put kvantificirana.
– Vlade doslovno udvostručuju proizvodnju fosilnih goriva a to stvara dvostruku nevolju za ljude i planet – rekao je generalni sekretar UN Antonio Guterres.
Od 20 velikih proizvođača fosilnih goriva, samo tri pariške potpisnice, Norveška, Velika Britanija i Njemačka, planiraju smanjiti proizvodnju, dok se druge potpisnice još uvijek nisu izjasnile niti donijele odluke koje bi pokazale šta smjeraju. Također, nitko se nije obavezao smanjiti proizvodnju ugljena, nafte i plina u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 1,5°C.
– Ne možemo se pozabaviti klimatskom katastrofom bez rješavanja njenog temeljnog uzroka a to je ovisnosti o fosilnim gorivima, rekao je Guterres.
Za tri sedmice svjetski će se čelnici sastati u Dubaiju na 28. konferenciji Ujedinjenih naroda (COP 28) kako bi raspravljali o tome kako globalnu ekonomiju odviknuti od fosilnih goriva. Mnogi predstavnici zemalja, uključujući one iz ranjivih otočnih država, tražit će dogovor o postupnom ukidanju fosilnih goriva. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji će biti domaćini ovogodišnjeg summita o klimi i Evropska unija također pripadaju ovoj grupi, ali su signalizirali svoju podršku samo ako u dogovoru bude uključeno “nesmanjeno”. To znači da će planovi za dekarbonizaciju omogućiti široku primjenu hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), tehnologije koja, u teoriji, sigurno pohranjuje emisije, ali je trenutno komercijalno nedostupna i oštro je kritizirana kao neodrživa. Ova kritika ponovljena je i u ovom izvještaju.
Vladini klimatski putevi pretpostavljaju da će do sredine stoljeća 7,3 milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje biti “hvatano”, pohranjeno u šumama ili novim tehnologijama za smanjenje ugljičnog dioksida (CDR). No, izvještaj navodi da je 80 posto svih pilot projekata skladištenja ugljika u proteklih 30 godina bilo neuspješno, što iznosi samo 10 miliona tona uhvaćenog CO2, što čini nešto više od 0,1 posto navedenih ciljeva.
– S obzirom na rizike i neizvjesnosti sistema za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida i uklanjanja ugljičnog dioksida, zemlje bi trebale težiti gotovo potpunom postupnom ukidanju proizvodnje i upotrebe ugljena do 2040. i kombiniranom smanjenju proizvodnje i uporabe nafte i plina za tri četvrtine do 2050. najmanje na nivou 2020., napisali su autori izvješća.
Na summitu o klimi u Glasgowu (COP26) 2021., vlade su se obavezale ubrzati napore prema “postupnom smanjenju nesmanjene energije ugljena i postupnom ukidanju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva”, ali se nisu složile oko proizvodnje svih fosilnih goriva.
– COP28 bi mogao biti ključni trenutak u kojem se vlade konačno obavežu na postupno ukidanje svih fosilnih goriva, rekao je Michael Lazarus, glavni autor izvještaja i direktor SEI-ja.
