Marx.ba

U svijetu u kojem se svakodnevno oslanjamo na digitalne alate i komunikaciju, rijetko razmišljamo o tome koliko stvaramo digitalnog otpada koji postaje jedan od najvećih zagađivača današnjice. Naime, svaki stari e-mail, neiskorišten dokument, zaboravljeni file u oblaku doprinosi stvaranju digitalnog otpada koji, iako nevidljiv, ima vrlo negativan utjecaj na okoliš. Vladimir Milenković, senior IT specijalista kompanije Nestlé u razgovoru ističe važnost svjesnog upravljanja digitalnim sadržajima i zašto naše brisanje ima smisla.

Kako mislite da je danas svijest o digitalnom otpadu? Koliko su, prema vašem mišljenju, ljudi i kompanije svjesni utjecaja korištenja digitalnih uređaja, online komunikacije i pohrane podataka na naš okoliš?

– U današnje vrijeme, svijest o digitalnom otpadu postaje sve važnija tema, ali i dalje postoji značajan prostor za napredak. Mnogi pojedinci i kompanije počinju da shvataju utjecaj koji korištenje digitalnih uređaja, online komunikacije i skladištenje podataka ima na životnu sredinu. Na primjer, potrošnja energije potrebna za rad servera i digitalne infrastrukture može doprinijeti značajnim emisijama ugljičnog-dioksida. Iako se svijest o ovoj temi povećava, često je fokus na fizičkom otpadu mnogo veći nego na digitalnom. Digitalni otpad često djeluje kao “tihi zagađivač”, jer njegovi efekti nisu odmah vidljivi, ali dugoročno mogu imati ozbiljne posljedice. Važno je naglasiti da digitalni otpad, kao što su neiskorišteni podaci i stari e-mailovi, može imati dugoročne posljedice na našu planetu, te je neophodno da se svi angažiramo u smanjenju ovog otpada.

– Prošle godine u sklopu inicijative „Čista umjetnost“ oslobođeno je oko 46 TB podataka. Koliko je to značajno u smislu tehnologije te šta ta brojka znači iz vaše IT perspektive?

– 46 TB podataka koji su oslobođeni u okviru inicijative „Čista umjetnost“ predstavlja značajan korak u smanjenju digitalnog otpada. Ova brojka može izgledati apstraktno, ali kada je analiziramo iz IT perspektive, jasno je koliko je to važno. Oslobađanje ovako velike količine podataka oslobađa prostor na serverima te smanjuje troškove održavanja infrastrukture, uključujući troškove energije i hlađenja servera. Također, smanjenje količine podataka može poboljšati performanse sistema, jer manje podataka znači brže pretrage i lakši pristup relevantnim informacijama. Ne smijemo zanemariti generiranje digitalnog otpada na „cloud“ rješenjima, jer to na kraju ima direktan uticaj na infrastrukturu koja funkcionira u pozadini. U današnjem digitalnom okruženju, gdje se sve više oslanjamo na servise u „digitalnog oblaku“ i obradu podataka, poput SharePoint servisa, važno je razumjeti da svaki neiskorišteni ili nepotrebni podatak može povećati opterećenje na serverima i smanjiti efikasnost sistema. Ovaj digitalni otpad zahtjeva dodatne resurse za njegovo čuvanje, ali i može usporiti procese obrade podataka, što dovodi do dužih vremena odziva i smanjenja produktivnosti. Stoga je ključno da organizacije aktivno upravljaju svojim digitalnim resursima i redovno preispituju koje podatke zaista treba čuvati, kako bi se osigurala optimalna funkcionalnost infrastrukture. Ova inicijativa također može poslužiti kao inspiracija za sve kompanije da preispitaju svoje digitalne resurse i poduzmu slične korake.

– Koliko je važno redovno brisanje nepotrebnih podataka? Je li to samo pitanje neke urednosti ili zaista ima utjecaj na našu IT infrastrukturu?

– Redovno brisanje nepotrebnih podataka je ključno za održavanje efikasnosti i sigurnosti IT infrastrukture. Ovo nije samo pitanje urednosti ili organizacije, već ima direktan utjecaj na performanse sistema. Kada se količina podataka smanji, to može poboljšati brzinu rada servera i aplikacija, što automatski rezultira bržim i efikasnijim poslovnim procesima. Smanjenje količine podataka može smanjiti troškove skladištenja, jer manje podataka znači manje potrebnog prostora na serverima. Osim toga, može povećati sigurnost, jer manje podataka znači manje potencijalnih ranjivosti koje bi mogle biti iskorištene od strane hakerskih napadača. U tom smislu, redovno čišćenje podataka postaje preporuka, ali i nužnost za svaku organizaciju. Ne smijemo zaboraviti i na problem čuvanja (tako zvani „backup“) ovakvih podataka na kompanijskim serverima, jer ovakvo povećanje značajno utječe na ukupne troškove održavanja, kao i na povećanje kompleksnosti u situacijama kada se javljaju potrebe za vraćanjem (restorom) tih podataka sa backup medijuma.

Koliko jedan prosječan uredski zaposlenik „nevidljivo“ generira digitalnog otpada – stari mailovi, duple datoteke itd?

– Prosječan uredski zaposlenik može generirati značajnu količinu digitalnog otpada tokom svakodnevnog rada. Ovaj otpad može uključivati stare e-mailove, duple datoteke, neiskorištene aplikacije i još mnogo toga. Naime, mnogi zaposlenici često ostavljaju stare e-mailove u svojim inboxima, misleći da će im možda zatrebati u budućnosti, dok u stvarnosti ti e-mailovi samo zauzimaju prostor i otežavaju pretragu važnih informacija. Osim toga, duplirani fajlove se često pojavljuju kada zaposleni preuzimaju ili kreiraju nove verzije dokumenata, a da nisu svjesni postojanja prethodnih verzija. Ova akumulacija digitalnog otpada može stvoriti velike probleme u dugoročnom upravljanju podacima, otežavajući pristup relevantnim informacijama i povećavajući troškove skladištenja podataka. To dodatno otežava posao nama IT stručnjacima, jer zahtijeva dodatno vrijeme, novac i opremu koja mora biti uložena kako bi čitav sistem mogao nastaviti nesmetano da funkcioniše.

Šta biste savjetovali zaposleniku koji želi doprinijeti digitalnom čišćenju, a ne zna odakle. Gdje je najlakše i najbrže osloboditi prostor?

– Zaposlenicima koji žele doprinijeti digitalnom čišćenju savjetujem da započnu brisanjem starih e-mailova i nepotrebnih dokumenata. Neka razmisle o tome zahtjeva li svaki proces digitalni „trag“ u obliku e-mail poruke. U današnjem digitalnom svijetu, često imamo naviku sve naše interakcije i odluke bilježiti putem e-maila, što može dovesti do preopterećenja informacijama i stvaranja nepotrebnog digitalnog otpada. Važno je postaviti pitanje je li svaki e-mail zaista neophodan ili može postojati efikasniji način dokumentiranja procesa. Na primjer, za manje važne odluke ili komunikacije, možda bi bilo bolje koristiti brže i jednostavnije alate za komunikaciju, kao što su instant poruke i drugi alati za kolaboraciju. Time bismo smanjili količinu podataka koje čuvamo i povećali efikasnost i jasnoću u našim komunikacijama. Ovo može biti prvi korak prema smanjenju digitalnog otpada. Osim toga, preporučujem da pregledaju i organiziraju foldere na svom računalu, kao i da identificiraju i obrišu duple dokumente. Postavljanje redovnih intervala za čišćenje može pomoći da se ovaj proces učini rutinom (jednom mjesečno). Korištenje alata za upravljanje podacima može pomoći u identifikaciji i brisanju nepotrebnih podataka . Jedan dobar primjer alata koji je dostupan IT stručnjacima je „File Server Resource Manager“, koji može pomoći u identifikaciji i čišćenju nepotrebnih podataka. Na kraju, važno je poticati kolege da sudjeluju u ovom procesu, jer zajednički napori mogu značajno smanjiti količinu digitalnog otpada u cijeloj organizaciji.

Kada biste mogli jednim klikom „počistiti“ samo jednu stvar kod svih zaposlenika, šta bi to bilo i zašto?

– Kada bih mogao jednim klikom „počistiti“ samo jednu stvar kod svih zaposlenih, to bi vjerovatno bili stari e-mailovi i dokumenti koji više nisu relevantni. Ovaj korak bi značajno smanjio količinu digitalnog otpada i omogućio zaposlenicima da se fokusiraju na važne informacije koje su im potrebne za obavljanje posla. Osim toga, oslobađanje prostora u inboxima može poboljšati efikasnost pretrage i olakšati komunikaciju unutar timova. U današnjem svijetu, gdje je informacija previše, važno je imati pristup samo onim podacima koji su relevantni i korisni, a ovaj hipotetički korak bi značajno doprinio tome cilju.