Marx.ba

Živimo u svijetu nepravednosti i nejednakosti, piše Žene i novac. Korporacije danas značajan prostor udjeljuju jednakosti i jednakim mogućnostima na radnom mjestu. Zaposlenike je primjerice nužno redovno podsjećati na stavke ugovora kojeg su pri stupanju na radno mjesto potpisali. Jedna od tih stavki je da su svi zaposlenici jednaki bez obzira na spol, rasu, boju, jezik, vjeru, političko mišljenje te imaju jednaka prava i jednake mogućnosti za napredovanje.

Muškarci i žene će za isti rad imati iste plaće, a na određenim pozicijama će prednosti u zapošljavanju imati onaj spol koji na određenom mjestu nedostaje tj. onaj koji je u manjini.

Nije novost utvrditi da muškarci i žene različito razmišljaju, a ta različitost, pokazalo se, kad se zajedno sretno spoji i ujedini, donosi najkreativnije odluke i rezultate i u konačnici podiže profit.

Istospolni ekspertni paneli, radne grupe ili odlučivačka tijela su postali nepristojni i percipiraju se kao fundamentalni propusti. Ne želimo da nam primjerice deset žena odlučuje o reproduktivnim pravima ako u reprodukciji sudjeluju i muškarci. Ne želimo niti da nam deset muškaraca odlučuje o reproduktivnoj politici, ako ona odlučuje i sudbinu žena.

Nadišli su stereotipi da o ratu i ekonomiji govore isključivo muškarci, a o odgoju djece žene. Uostalom, zar ratovima i ekonomskom situacijom nismo pogođeni i jedni i drugi? Zaslužujemo li jednako pravo u kreiranju svih tih politika?

Jednako je i kada se odlučuje o državnom budžetu tj. kome tačno u odnosu na različite ljudske kategorije – muškarce, žene, djecu ili starije osobe – će otići javni novac. Javna sredstva je potrebno rasporediti što pravednije, napokon: kada se odlučuje o državnom budžetu, odlučuje se i o rasporedu društvenih pozicija moći. Hoće li, u konačnici, konkretni zakon pridonijeti većoj jednakosti ili nejednakosti društva?

Analiziranje različitih potreba muškaraca i žena u određenom društvu je osnova donošenja rodno odgovornog budžeta. Slično kao i u porodicama gdje roditelji raspoređuju budžet vodeći računa o različitim potrebama svojih članova, i kćeri koja studira i sinu koji svira instrument i onom djetetu koje primjerice boluje od dijabetesa s ciljem da svako dobije upravo ono što mu je potrebno.

Za razliku od spomenutih javnih panela gdje je očito sjede li u njemu muškarci ili žene, za kreiranje rodno osviještenog budžeta je potrebno prikupiti informacije ko će biti zahvaćen određenim pravilima tj. ko će, u konačnici, biti beneficijer državnog novca.

Neke zemlje ustavom garantiraju da će se rodne analize zakona i državnih mjera i politika, uključujući budžet, provoditi sistematski kao preduslov za stvaranje ravnopravnijeg i pravednijeg društva. Zakoni u izgradnji se klasificiraju po tzv. rodnom indexu ovisno o tome u kolikoj mjeri je rodno osjetljiv tj. u kolikoj mjeri će njegova primjena utjecati na muškarce i žene u konkretnom segmentu.

Ono što neke zemlje uvode u Ustav kako bi najvišim zakonodavnim aktom utvrdili važnost rodnog elementa u primjeni pravila i zakona, vlasnicima stoke ne treba puno objašnjavati. Planiranje peradarskog stada, ishrana, ispaša, reprodukcija te konačna ekonomska računica biti će sasvim drugačija, ako se stado sastoji od primjerice hičjadu pijetlova ili od hiljadu koka nosilica. Jednako je i s ljudima.

Kontinuirano sakupljanje statistike razvrstane po spolu te rodna analiza su temelj rodno odgovornog proračuna.