Bloomberg Adria

Eurobor je od ovog doba prošle godine porastao za više od 60 odsto, ali od prošle sedmice je počeo da pada i prvi put od sredine septembra pao je ispod četiri posto. Pad je rezultat sve većeg broja prognoza da će zvaničnici popustiti monetarnu politiku.

Kamatna stopa koja služi bankama u njihovim transakcijama i koja je osnova za kreiranje bankarske kamate imala je najveće vrijednosti 18. oktobra, kada je iznosila 4,143 posto, što je preko 65 posto više u odnosu na najnižu vrijednost od 7. decembra prošle godine (2,442 posto).

Sastanak Evropske centralne banke (ECB) je danas, a nakon njega će biti jasno ko će pobijediti – jastrebovi ili golubovi (engl. ‘hawks’ ili ‘doves’), odnosno krilo koje smatra da treba nastaviti zaoštravanje monetarne politike ili ono koje vjeruje da ne bi trebalo.

I tržišta doljevaju ulje na vatru. Do prošle sedmice trgovci su se kladili da će prvo smanjenje kamatne stope uslijediti početkom druge polovine sljedeće godine, a sada se klade da će se to dogoditi već u aprilu.

U takvoj situaciji ECB kalkuliše koji rizik da preuzme – da li da prerano olabavi politiku, pa da inflacija možda ponovo poraste, ili da zakasni s popuštanjem (kao što je kasnila s pooštravanjem politike, u poređenju s američkim Fedom), pa da se rast privrede najstarijeg kontinenta dodatno uspori.

Inflacija u eurozoni u oktobru je usporila iznad svih očekivanja i iznosila je 2,4 odsto, a pritisci cijena su nastavili da se smanjuju u gotovo svim kategorijama i na najnižem su nivou u posljednje dvije godine. ECB je ranije prognozirala prosječnu inflaciju od 3,2 posto sljedeće godine i povratak na cilj od dva posto u drugoj polovini 2025. godine.

Ovaj podatak podgrijao je nadu da će ECB do kraja 2024. sniziti kamatnu stopu na 2,75 odsto ili na nivo iz januara ove godine. Tržišta procjenjuju skoro 90 odsto šanse da će Evropska centralna banka početi da smanjuje stope u prvom kvartalu sljedeće godine.

Ali Isabel Schnabel iz ECB-a, koja je dio krila jastrebova, upozorava da je prerano isključiti mogućnost daljnjih poskupljenja. Na istoj liniji sa Schnabel, predstavnikom jastrebova, nalazi se i predsjednik Bundesbanke Joakim Nigel, koji smatra da je rano govoriti o smanjenjima.

Glavni razlog za oprez je očekivanje da će prije pada na cilj od dva posto inflacija ponovo ubrzati. Predsjednica Christine Lagarde upozorila je da bi rast cijena mogao “malo da se ubrza” u narednim mjesecima, a Bloomberg Economics predviđa 3,2 posto za decembar.

I tako se jastrebovi i golubovi sudaraju u ECB. Za razliku od jastrebova, koji misle da problem inflacije nije riješen, golubovi su veoma zabrinuti zbog ekonomskog rasta u monetarnoj uniji.

Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik grupe Unicredit, slaže se da je vrijeme za promjenu na tržištu i vjeruje da čak i ako dođe do novog povećanja potrošačkih cijena, to neće dugo trajati.

– To povećanje neće podstaći inflatorna očekivanja niti rast plata, rekao je on.

– Ako je to ono što žele da ubiju, onda dobro došli na groblje, dodao je.

Guverner Banke Portugala Mário Centeno, jedan od golubova ECB-a i laburistički ekonomista, ponovio je to u članku ove semice.

– Ukidanje radnih mjesta i zamrzavanje zapošljavanja su konzistentnije u recesijama nego tokom ekonomskog procvata. Trebale su tri godine da se uhvati korak s trendom zapošljavanja prije pandemije, biće potrebno manje vremena da se ti istorijski dobici preokrenu, rekao je.

Guverner Banke Italije Fabio Panetta upozorio je ECB da ne nanosi nepotrebnu štetu privredi.

– Usporavanje inflacije je u toku. Moramo izbjeći nepotrebnu štetu po ekonomsku aktivnost i rizike po finansijsku stabilnost, što bi na kraju ugrozilo stabilnost cijena, rekao je on u Rimu.