Marx.ba

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale jer centralne banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta ekonomije, a time i potražnje za “crnim zlatom”.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1,8 posto, na 82,08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 78,01 dolar. Tako su cijene izgubile velik dio dobitaka od ranije, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.

U izvještaju Kongresu o ekonomskoj situaciji predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanom nivou od dva posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.

Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u junu, kasnije nego što se očekivalo.

A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetske ekonomije, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.

Čelnici Evropske centralne banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim nivoima, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u junu mogli početi smanjivati kamate.

Značajniji pad cijena nafte spriječili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, što je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo sedam, a na američkom gotovo osam posto, nakon što su prošle godine pale oko deset posto.

Na evropskim su berzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, izgubivši dio prošlosedmičnih dobitaka, pri čemu je pod najvećim pritiskom tehnološki sektor.

STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, nakon prošlosedmičnog rasta.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,07 posto, na 7.665 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,59 posto, na 17.710 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 8.005 bodova.

Pritom su najviše pale cijene dionica u tehnološkom sektoru, više od dva posto, kao i na Wall Streetu u petak.

I na većini azijskih berzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je u petak dosegnuo najvišu razinu u osam mjeseci.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,8 i 1,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,7 i 1,4 posto.

Rast kineskih berzovnih indeksa zahvaljuje se podatku da je u februaru inflacija u Kini porasla na 0,7 posto, što je potaknulo nadu u ubrzanje oporavka drugog po veličini svjetske ekonomije.

No, trguje se oprezno jer su proizvođačke cijene i dalje u području deflacije.

U Japanu je, pak, Nikkei indeks oštro pao s rekordnih novoa jer je sve jasnije da će centralna banka uskoro ukinuti negativne kamatne stope i početi normalizirati monetarnu politiku, nakon što je godinama vodila izuzetno poticajnu monetarnu politiku.

Ulagače nije ohrabrio ni revidirani podatak, prema kojem je u posljednjem lanjskom kvartalu japanska ekonomija porasla 0,4 posto, a ne pala, kako je pokazivala prva procjena, pa proizlazi da je četvrta po veličini svjetska ekonomija izbjegla recesiju.

Ostale azijske burze prate pad Wall Streeta u petak, zbog čega su svi najvažniji indeksi – Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – tjedan završili u minusu.

To je uglavnom bila posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, ponajviše proizvođača čipova, nakon snažnog rasta prethodnih sedmica. 

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošle sedmice oštro pala, dok je euro ojačao nakon poruka iz američke i evropske centralne banke da bi uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,1 posto, na 102,74 boda.

Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti pala 0,9 posto, pa je cijena eura dosegla 1,0940 dolara. Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 2,1 posto, pa je njegov kurs skliznuo na 147,05 jena.