Bloomberg Adria
Privreda Bosne i Hercegovine (BiH) će u 2024. rasti istim tempom kao i privreda Hrvatske, pa će bruto domaći proizvod biti uvećan za 2,8 posto. Analitički tim Bloomberg Adrije u svom novom kvartalnom izvještaju o makroekonomskim kretanjima donosi nešto optimističniji pogled na privredni rast u regionu, pa su blago podignute projekcije bruto domaćeg proizvoda Sjeverne Makedonije u 2024. godini, Srbije u 2025. i Hrvatske u obje godine.
Istovremeno, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine na 1,7 posto. Imajući u vidu kako su industrijska proizvodnja i izvoz i u januaru 2024. nastavili značajan pad aktivnosti na godišnjem nivou, dodaju da je izvjestan nastavak skromne ekonomske aktivnosti u BiH u prvom kvartalu.
Nadu u poboljšanje ekonomske aktivnosti budi i podatak da je industrijska proizvodnja u BiH u prva dva mjeseca ove godine zabilježila mjesečni rast koji je podstaknut većom proizvodnjom baznih metala.
Međutim, nije ohrabrujuće što je u februaru zabilježen rast cijena u BiH. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast od 0,5 posto. Mjesečni rast cijena podstaknut je rastom cijena u hotelima i restoranima.
Rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andreas Tudyka bio je gost emisije Strat na Bloomberg Adria TV, rekao je da je rast BDP-a BiH opao s preko četiri posto u 2022. na manje od dva posto prošle godine, što predstavlja značajan pad, ali i dalje može biti posmatran kao otporan, imajući u vidu ukupno teško okruženje.
Što se tiče aktuelnosti u bankarskom sektoru, Nijemci i Nizozemci izašli su iz vlasništva MF banke. Naime, MF grupa je, kroz milionske transakcije u posljednjem periodu, preuzela udio koji su u MF banci imali njemački i nizozemski investitori i objaviće ponudu za preuzimanje preostalih oko 5,2 posto akcija.
Iz Sparkasse Bank BiH kazali su da će se izlazna cijena kredita zadržati na sadašnjem nivou.
– Nalazimo načine da iz pozicije reagovanja na kreditnu tražnju prelazimo u poziciju kreiranja te tražnje, kazao je dr. sci. Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH.
Skupština ASA Banke Sarajevo donijela je Odluku o isplati dividende dioničarima iz ostvarene dobiti za 2023. godinu. Visina dividende za jednu redovnu dionicu za 2023. godinu iznosi 7,01 KM.
Jedan od najbogatijih srpskih biznismena Miodrag Kostić putem svoje kompanije Agri Europe Cyprus želi kupiti manjinski udio u Addiko Bank AG-u. Time bi dodatno ojačao poziciju vodećeg dioničara i došao do gotovo 30 posto udjela.
Kada se radi o aerodromima i turizmu, izgradnja aerodroma u Bihaću, prema trenutnim procjenama, iznosiće 130 miliona KM. Do sada je izdvojeno nešto više od 17,7 miliona iz Budžeta FBiH za realizaciju projekta izgradnje aerodroma Bihać. Logika iza ove investicije nije jasna.
Dok se taj aerodrom ne izgradi, dio turista u BiH dolazi i odlazi preko drugih aerodroma, a Ryanair je povećao frekvencije i proširio operacije na po jedno od svojih novih odredišta iz Sarajeva i Zagreba. Tako je nova sezonska linija između Soluna i Sarajeva, koja počinje 3. jula, produžena za mjesec dana i sada će prometovati dva puta sedmično do 29. septembra, umjesto, kako je prvobitno bilo planirano, do 28. avgusta.
Iako je nedostajalo snijega za uspješniju zimsku sezonu na planinama, to se nije previše odrazilo na dolaske turista u februaru u Republiku Srpsku. Registrovana su 31.664 dolaska turista, što je u odnosu na januar ove godine rast za 18,8 posto.
Istovremeno, od turističke sezone u Hrvatskoj se puno očekuje, a prema procjenama, ove godine trebaće oko 70.000 radnika na primorju. Pored hotela, u potrazi za radnicima su i privatni ugostiteljski objekti i pružaoci smještaja. Za sezonski rad u Hrvatskoj sprema se i veliki broj ugostiteljskih radnika iz Bosne i Hercegovine. Kako kažu, osnovni razlog odlaska su plate, koje u BiH ne bi mogli zaraditi, te bolji uslovi.
Što se tiče Evropljana, oni će ove godine fokus staviti na putovanja i iskustva, a s obzirom na to da će Evropa biti domaćin nekoliko globalnih sportskih događaja, velikih muzičkih turneja i međunarodnih filmskih festivala, većina njih će u ovu svrhu potrošiti više nego u 2023. godine
Otvaranje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez sumnje ima pozitivne ekonomske uticaje, međutim ključno pitanje je koliko će ti uticaji biti značajni, odnosno da li će domaći akteri iskoristiti potencijal navedenih, smatra Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar. Pojašnjava da, prije svega, ovo znači daljnju konvergenciju bosanskohercegovačke ekonomije spram EU.
