Marx.ba

Tržišta dionica nesretno su ušla u drugo tromjesečje, uz rast “pogrešnih” stvari – cijena nafte i prinosa na državne obveznice. Razlog za uzbunu je očekivanje da će Sistem federalnih rezervi (FED) ove godine vrlo oprezno smanjivati ​​kamatne stope, javlja Anadolu.

Pad indeksa u ponedjeljak je na Wall Streetu ipak bio prilično blag, no u utorak je već bio značajniji jer su Dow Jones i S&P 500 izgubili oko postotak vrijednosti. Usred rastućih napetosti na Bliskom istoku, cijena američke lake nafte premašila je 85 dolara prvi put od oktobra. Federalne rezerve očito će imati puno posla oko smanjenja inflacije na ciljanu razinu od dva posto. Kako su objavljeni i neočekivano dobri makroekonomski podaci, Fedovo junsko snižavanje kamata, koje su tržišta već uvelike ugradila u cijene dionica, ugroženo je.

Ovosedmični pad vodećih berzanskih indeksa stoga ne čudi, tim više što smo u prvom tromjesečju (uz sve geopolitičke napetosti) zabilježili neočekivano visok rast – indeks S&P 500 porastao je deset posto.

U utorak su porasle samo vrijednosti dionica energetskih kompanija. Popularni iShares Global Energy ETF porastao je na najvišu razinu od septembra 2014. S negativne strane, Tesla je ponovno bio jako izložen. Nakon vijesti da je prodaja električnih vozila u prvom tromjesečju bila 8,5 posto manja nego u istom periodu 2022., dionica je poletjela prema dolje za više od pet posto.

Postavlja se pitanje gdje tražiti prilike za ulaganje nakon što su procjene u SAD postale historijski vrlo visoke, a višestruka zarada već je 30 posto iznad prosjeka.

Hedge fondovi su ove godine počeli dodavati više evropskih dionica (uglavnom informacijske tehnologije i poluvodiča) u svoje portfelje, dok su smanjili izloženost Sjevernoj Americi, prema podacima koje je objavio Morgan Stanley. U Evropi su vrednovanja niža, prosječni multiplikator očekivane dobiti je 14, a u SAD-u 21. Ipak, ove je godine indeks S&P 500 u prvom kvartalu “potukao” STOXX 600, nakon što mu je rast bio dvostruko veći od prošle godine.

Ako rizični fondovi vjeruju evropskim berzama, to je očito gore za evropsku ekonomiju, piše britanski The Economist u posljednjem broju.

Evropa se suočava s trostrukim šokom: prvo ju je pogodio energetski udar (nakon početka rata u Ukrajini), sada se bori s jeftinim kineskim uvozom (uglavnom proizvođači električnih vozila vrlo brzo osvajaju tržišne udjele), suočiti s još višim carinama na izvoz u SAD, ako Donald Trump bude izabran. Ekonomija je sve više na nogama.

Nakon 2019. stvarni ekonomski rast EU iznosio je četiri posto, što je polovica rasta SAD. Prognoze govore da će ovogodišnji rast biti manji od jedan posto. Njemačka je u recesiji, Francuska je objavila da je prošlogodišnji proračunski deficit iznosio 5,5 posto, što je znatno iznad očekivanja.

Ali, SAD ima i svojih problema. Istina je da je privredni rast neočekivano visok, ali sve više na račun alarmantne zaduženosti. Neovisni nadzorni organ američkog Kongresa čak upozorava da SAD riskira sličnu krizu na tržištu obveznica s kojom se Velika Britanija suočila prije godinu i po, kada je tadašnja premijerka Liz Truss nepromišljeno najavila smanjenje poreza, a britanske obveznice oštro pale kao proizlaziti.

Američki dug već sada iznosi 35 triliona, što je gotovo 130 posto BDP-a (u historiji su takva zaduženja uglavnom završavala bankrotom), a samo za kamate SAD bi 2026. godine trebao platiti bilion (hiljadu milijardi) dolara. Dođe li Trump u Bijelu kuću u novembru, nastavit će politiku smanjenja poreza, očekuje se da će smanjiti porez na dobit s 21 na 15 posto.

Čak i uz rast američkog duga bez presedana, neki ulagači traže sigurno utočište u zlatu, koje je ovih dana postavilo novi rekord. Cijena zlata je sada na 2.295,31 dolar za uncu (unca iznosi 28,35 grama). Bitcoin je osjetno pao i skliznuo ispod 65.000 dolara, tako da je ponovno više od deset posto udaljen od rekordne vrijednosti postignute sredinom marta (74.000 dolara).

Uzbuđenje koje je bilo tako očito nakon pokretanja američkih spot bitcoin ETF-ova u januaru jenjava. Ako je od tada došlo do priljeva od 12 milijardi dolara u ove novonastale instrumente, slika se posljednjih dana okrenula. U ponedjeljak su ti fondovi prijavili neto odljeve u ukupnom iznosu od 86 miliona dolara. Na tržište (kao i na dionice) također negativno utječe sve manja vjerovatnost da će Fed stvarno započeti ciklus smanjenja stopa u junu, piše Anadolija.