Marx.ba

Da je tačna ona stara narodna izreka da „zdravlje nema cijenu“ govori podatak da je širom Evropske unije, sve veći broj proizvođača organske hrane, uprkos činjenici da je ona skuplja od konvencionalne – kako za proizvodnju, tako i kada se nađe na policama.

U današnjem svijetu, gdje se sve više govori o zdravom životnom stilu i očuvanju prirode, organska proizvodnja hrane postaje ne samo trend, već i neophodnost, koja je naročito došla do izražaja nakon početka pandemije korona virusa.

Površina koja se koristi za organsku poljoprivrednu proizvodnju u Evropskoj uniji nastavlja rasti i 2022. godine dostigla je 16,9 miliona hektara (ha), u odnosu na 15,9 miliona u 2021. i 14,7 miliona hektara 2020. godine, podaci su koje je objavio Eurostat. U 2022. godini površina koja se koristi za organsku poljoprivredu bila je ekvivalent do 10,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU.

Podaci Eurostata također govore i da se između 2012. i 2022. godine površina koja se koristi za organsku poljoprivredu povećala u skoro svim zemljama EU. Najveće stope ekspanzije u ovom periodu bile su u Hrvatskoj (+306 posto), Portugalu (278 posto) i Bugarskoj (182 posto).

Najveći udio površina za organsku poljoprivredu u ukupno korištenoj poljoprivrednoj površini bio je u Austriji (27 posto), Estoniji (23 posto) i Švedskoj (20 posto). Nasuprot tome, udio organske poljoprivrede bio je ispod pet posto u pet zemalja EU 2022. godine, sa najnižim udjelom na Malti – ispod jedan posto, Bugarskoj i Irskoj sa udjelom od dva posto.