N. DEMIROVIĆ

Mateja Angelina Kramar je velika zagovornica održivosti i zaštite okoliša. Njena predanost tim ciljevima, u kombinaciji s njenom poduzetničkom vizijom, prošle godine donijela joj je priznanje “utjecajna žena u Hrvatskoj”.

Ona je CEO Green Fusiona, prve burze za ekološka i socijalna ulaganja u Hrvatskoj, ali i u regiji. Ova poduzetnica govorila je za Marx.ba.

Šta je Green Fusion?

– Green Fusion odnosno Zelena Burza je posredničko centralizirani mehanizam, specijaliziran za prikupljanje sredstava za projekte održivog razvoja. Dakle, mi javno indeksiramo projektne koncepte koje nam prijavljuju tražitelji finansija, kako bismo za njih pronašli kompanije investitore, u cilju realizacije projekta. Finansiranje je namijenjeno isključivo za nature-based solutions (NBS) i community-based solutions (CBS) projekte, odnosno projekte koji se fokusiraju na okoliš, društvo, društveno odgovorno poslovanje, zelenu i društvenu tranziciju, te permakulturu.

Prije nekoliko godina u samim počecima karijere impresionirala su me tri načela permakulture i u njima sam vidjela određenu stratešku dubinu. Prvo načelo je briga o Zemlji i kaže da se svi živi sistemi trebaju održati i umnožiti. Bez zdrave zemlje, ljudi ne mogu opstati. Drugo načelo je briga da ljudi imaju pristup resursima neophodnim za njihovo življenje. Treće načelo definira pravedno korištenje resursa, u ovom slučaju finansijskih sredstava kako bi se osiguralo ispunjenje prvog i drugog načela. Umjesto gomilanja takvih korporativnih viškova, kroz Zelenu Burzu pravednijom raspodjelom osigurava se kružni tok vrijednosti za sve. Jednostavno rečeno, omogućujemo “prelijevanje viškova” finansijskih resursa iz privatnog sektora u projekte koji stvarno mijenjaju svijet na bolje. Kroz dostupni EROI i primarni SROI model na Zelenoj Burzi, potičemo kompanije da razmišljaju šire od finansijskog profita i da doprinesu društvenom i ekološkom napretku.

Kako je došlo do toga da se bavite ovim poslom?

– Godinama sam bila aktivistica za očuvanje okoliša i održivi razvoj. Javnosti je dobro poznat moj nacionalni projekt sadnje stabala “Zasadi stablo, ne budi panj!” koji sam osnovala 2019. godine. Uz to samohrana sam majka četvero djece, borac sam protiv bilo kakvog nasilja, pa tako i protiv nasilja nad Majkom Zemljom. Sa sedam godina iskustva u vođenju održivih projekata, specijalizirala sam se za eko menadžment, finansiranje i provedbu zelenih projekata, te održivi razvoj. U saradnji sa mnogim tuzemnim i inozemnim kompanijama investitorima, stekla sam iskustvo u lobiranju, pronalasku i osiguravanju finansija, jer sam i sama vodila takve projekte koji su zahtijevali značajna financijska sredstva i potražnju za njima, pa sam se tu dobro istrenirala. Sve to je doprinijelo stvaranju današnje karijere, i vještini da svaki projekt mogu stručno procijeniti da li je adekvatan i realan za finansiranje, te javnu indeksaciju ili je potrebno još akceleratorskog elaboriranja prije provedbe, pa sam tako postala istaknuti lider zelenih projekata, kaže javnost.

Na međunarodnoj razini pod palicom mog vodstva posađeno je više od 400.000 stabala u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, za što su bile potrebne investicije u iznosu od 3.2 miliona eura, sa sve ukupno više od 75.000 sudionika. Svaki korak je pomno popraćen javnošću, pa sam tako za dosadašnja osobna i profesionalna postignuća u 2024. nagrađena za jednu od 26. utjecajnijih žena u Hrvatskoj, a projektni napori prepoznati su i nagrađeni 1. mjestom National geographica za održiv razvoj, znanost i obrazovanje, te nagradama za promicanje društvene i ekološke odgovornosti i promociju održivog koncepta življenja i korištenja prirodnih resursa. Moja strast prema održivom razvoju i ekološkim inicijativama oduvijek je bila snažna. Svaka učinjena greška u prijašnjim projektima me navela da osnujem Zelenu Burzu kao kvalitetniju ekstenziju.

Koliko se po Vama isplati investirati u ekološke projekte?

– Na Zelenoj Burzi ne koristimo standardni konvencionalni ROI model jer smo usmjereni na dublje, dugoročnije vrijednosti kroz prethodno spomenuti EROI model (kružni ekonomski povrat na investiciju) i onaj primarni SROI model (društveni povrat na investiciju). Filozofija nam se temelji na permakulturi, interdisciplinarnoj znanosti koja se bavi ljudima, prirodom i pravednom raspodjelom resursa – što čini osnovu našeg pristupa. Za razliku od agendi, vjerujem da odluke o podršci projektima moraju ostati dobrovoljne, proizašle iz moralnog i društvenog osjećaja odgovornosti. Ne podržavam ideju da se ovi potezi nameću kompanijama kao obveza. Na Zelenoj Burzi potičemo autentičnu predanost, a ne prisilu. Misija nam je stvoriti ekosustav u kojem kompanije svojevoljno ulažu u projekte koji čine svijet boljim, vodeći se etičkim načelima, a ne zakonskim obavezama.

Sa time u skladu, svaka kompanija samostalno procjenjuje koliko je to njima isplativo, a sve prema njihovim internim korporativnim ciljevima. Oni će finansijski podržati neki projekt iz razloga što ili postaju obveznici CSRD izvještavanja pa im treba realno proveden projekt da dokažu svoju održivost, ili žele interno nešto iskomunicirati svojim zaposlenicima, ili se eksternom komunikacijom obraćaju javnosti i tržištu. Razlozi su mnogi! Ponekad je samo marketing u pitanju, a ponekad ni nemaju cilj, nego samo jednostavno – žele. Svaki od razloga je razumljiv i svačija sredstva se mogu iskoristiti za neko veće dobro, bez obzira na djelatnost kompanije. Smatram da već kad su spremni staviti na raspolaganje svoj “kapitalni višak”, jest potrebno to iskoristiti i naći adekvatan projekt, koji će ukoliko se finansije osiguraju baš za njega, doprinijeti razne benefite i društvu i okolišu i ekonomiji općenito.

Koji su projekti na kojima trenutno radite?

– Trenutno jedan od najvećih projekata na kojem radimo jest ona kompanija investitor kojem je osnivač Republika Hrvatska, no za sada bih još uvijek čuvala podatke o investitoru. Mogu reći da se radi o investicijskom portfelju usmjerenog na revitalizaciju okoliša, održivu poljoprivredu – tačnije agronomiju, sa primjesom projektnih aktivnosti koje će rezultirati društvenom inkluzijom. Projektnim konceptom obnoviti ćemo jednu lokaciju potresnog i zapuštenog područja u Hrvatskoj. U planu je sadnja 730 sadnica autohtonih sorti pravih domaćih i lokalnih proizvođača, sa svom popratnom opremom kako bi se jednom od OPG-a s tog područja u trajanju od 25 godina, dalo na besplatno korištenje kompletno zemljište i infrastruktura, a sve putem javnog poziva za dostavu strateškog plana korištenja zemljišta, zainteresiranih kandidata OPG-eva. Javni poziv se očekuje u desetom, a provedba već u jedanaestom mjesecu.

Kramar sa predsjednikom Hrvatske Milanovićem

Drugi projekt na kojem radimo je u saradnji sa restoranom Michelinove zvjezdice – Noel u Zagrebu, u vlasništvu Marija Mandarića. Noel je pred provedbom, zakazanom za 16.10. kada je svjetski Dan hrane. Kako Noel teži zero waste kuhinji, spojili smo ih sa varaždinskom gimnazijom koja na školskom imanju provodi projekt šumske pedagogije. Cilj je sadnja šume hrane od 260 sadnica, za iskustveno učenje pod krošnjama za učenike. Učenici će osim edukacije na otvorenom, voće koristiti za školsku kuhinju, dok će školska zadruga proizvesti džemove, sokove i slične nusprodukte kako bi napravila razmjenu vrijednost, i u obliku proizvoda, u zahvalu za investitorove finansije. Ovo je pravi primjer “exchange” modela Zelene Burze, odnosno EROI (Economic Return on Investment) koncepta gdje tražitelj sredstava, u ovom slučaju gimnazija, daje proizvode u protuvrijednosti ulaganja. Noel će proizvodima počastiti svoje goste direktno na tanjiru. Zamislite samo njihov osjećaj i ugodu kada saznaju koliko je tu truda i ljubavi bilo uloženo.
Možete primjetiti da se zalažemo da sva oprema, alati, ili sadni materijal budu pribavljeni od domaćih lokalnih proizvođača, jer na taj način želimo potaknuti povećanje domaće proizvodnje i smanjiti uvoz hibridnih sorti iz raznih zemalja. U Hrvatskoj postoji bezbroj subjekata koji proizvode ili uslužuju kvalitetno, iako po skupljoj cijeni. No, poznato je da svaka potražnja stvara potrebu na tržištu koju neko mora zadovoljiti, stoga uz postojeću domaću ponudu ne vidim razlog zašto bismo novac slali sjeverno preko granice.

Šta bi bila Vaša formula uspjeha?

– Formula uspjeha leži u okupljanju ljudi na pravom mjestu u pravo vrijeme. Važnost pravog “matchiranja” potrebe i ponude dvije strana ne može se podcijeniti. Ako sam u nečemu odlična od malih nogu, to je onda pamćenje svih pristiglih informacija. Tko, što, gdje radi i što planira. S druge strane, baš u pravo vrijeme kad takva informacija zatreba, vrlo lako ću je izmamiti iz nekih svojih umnih mapa, te strani koja traži ponuditi rješenje za koje već prethodno znam gdje je i kako riješiti situaciju. Sve što ostaje jest spojiti njihove potrebe i rješenja, povezati kontakte i naravno, kao i svaki poduzetnik, naplatiti uloženo vrijeme i vještine koje su pomogle premoštenju nečijih izazova. Formula uspjeha je za sva nas jednaka. Identificiraj gdje si najbolji > stavi vještinu, proizvod ili uslugu u opticaj > riješi nečiji izazov > naplati. Uz mapiranje informacija, životnom privatnom situacijom našla sam se u vrlo nezahvalnom položaju prilikom obiteljskih problema – recimo razvod. To je za mene tada bio ogroman izazov! No, opet sam uspjela krah i izazov pretvoriti u razvojnu priliku. Prilikom obiteljskog nasilja, utočišta sam pronalazila u voćnjaku iza kuće. Kad sam 2019. digla državu na noge i pokrenula nacionalni projekt sadnje stabala, malo ko je shvatio pozadinu osobne priče. Ja sam zapravo sadila sigurna zelena utočišta širom zemlje, ista kakva sam imala u svom voćnjaku. Nevjerovatno je da sam upravo na životnom izazovu sagradila kompletnu današnju karijeru. U punom smislu izazov sam pretvorila u razvojnu priliku.

Kako gledate na nagradu Utjecajna hrvatska žena koju ste dobili?

– Prošlo je već godinu dana od kada sam primila nagradu. Nagrada “Utjecajna hrvatska žena” za mene predstavlja priznanje truda i posvećenosti svim ženama koje se bore za budućnost, posao, obitelj ili nešto što je njima važno. Takva nagrada naglašava važnost ženskog vodstva i utjecaja. Dan prije dodjele nagrade, odnosno nakon posjete Hrvatskom saboru, sudjelovala sam na konferenciji kao govornik. Panel sam nazvala “Istinski ogoljelo putovanje jednog života”. Klecala su mi koljena kroz tih 30 minuta jer sam prezentaciju sastavila na način da kad sam je izlagala, samu sebe sam pitala čiju to životnu priču prepričavam. Nisam se mogla identificirati u njoj i shvatiti činjenicu koliko je “malo” potrebno za postati uspješna poduzetnica, iz tek malo prije ucviljene domaćice – bez perspektive! To “malo” je trajalo punih 12 godina za uspjeh “preko” noći. Tek kada je dvorana ustala i gromoglasno počela pljeskati uz ovacije, te kad mi je osnivačica Caroline Spivak stavila broš nagrade na košulju, sam shvatila kakav je moj utjecaj kroz život i poziv. Veću statuu nagrade dodijeljenu sljedeći dan na svečanoj dodjeli, ponosno čuvam pored uredskog stola uz obiteljsku fotografiju moje četvero djece i mene.

Kako vidite zelenu tranziciju u regiji?

– Predviđa se da će tržište održivih finansija rasti s 5,49 milijardi dolara 2023. na 38,19 milijardi do 2034., šireći se po ukupnoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 19,2 posto. Evropa prednjači na tržištu, sa značajnim doprinosom segmenta zelenih obveznica, dok se očekuje da će azijsko-pacifička regija najbrže rasti od svih. Rast je inače potaknut sve većom potražnjom za odgovornim ulaganjem i regulativama za inicijative održivosti​. Broj potencijalnih korisnika Zelene Burze nam varira, ali ciljana tržišta uključuju male i srednje poduzetnike te lokalne zajednice s fokusom na održive projekte. Važno je napomenuti kako smo primjetili da nam ukupno adresirano tržište nije statično jer novije regulative Evrope povećavaju potražnju. Za nas, ključne potencijalne zemlje bit će posebno one s jakim fokusom na održivost, poput Njemačke, Švedske, Nizozemske, Francuske i Danske.

Kako je dugoročni cilj da Zelena Burza bude centralno mjesto za spajanje, finansiranje i provedbu održivih projekata u početnoj fazi ciljamo 0,2%-0,5% ukupnog evropskog tržišta. Za naše poslovanje svakako je dobar podatak kako je hitnost potražnje i provedbe projekta kod investitora obično visoka, jer su pod pritiskom regulatornih tijela i javnosti, stoga žele dokazati svoju društvenu odgovornost u određenom roku. Uz planove za širenje kroz digitalizaciju i skaliranje, naš poslovni model pokazuje značajan potencijal za dugoročnu održivost i isplativost.