Dietpharm/Š.M
Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita, normalnoj funkciji mišića, normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji.
Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. Rezerve magnezija u organizmu u osobe prosječne tjelesne mase (70 kg) iznose oko 25 g, a 80% te količine smješteno je u kostima i mišićima, dok je tek manji dio u cirkulaciji i mekim tkivima. Ovaj popularni, „antistresni“ mineral ima važnu fiziološku ulogu pri održavanju normalne nervne i mišićne funkcije, srčanog ritma, vazomotornog tonusa, krvnog pritiska, imunog sistema, razine glukoze u krvi i poticanja apsorpcije kalcija.
Preporučeni dnevni unos magnezija iznosi 375 mg, međutim čini se da velik dio populacije ne unosi dovoljne količine ovog minerala prehranom. Brojni su razlozi u podlozi tog problema, a jedan od najbitnijih je nezdrava prehrana s visokim udjelom industrijski procesirane hrane. Nadalje, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje. Tako je 1914. godine sadržaj magnezija u jabukama bio 28,9 mg (količina na 100g), dok je 1992. godine taj broj bio više od 5 puta manji, odnosno samo 5 mg. Nedostatak magnezija može nastati I zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, primjena lijekova poput inhibitora protonske pumpe), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretska terapija, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja te povećanih potreba (trudnoća, stres).
Namirnice bogate magnezijem orašasti su plodovi, cjelovite žitarice i njihovi proizvodi, riba i plodovi mora, neke vrste povrća, mahunarke, bobičasto voće, čokolada, banane te određene vrste kafe i kakaa. Također, voda može znatno pridonijeti ukupnom unosu magnezija.
Cristiana Hermes i saradnici u svojem su istraživanju pokazali da najmanje 42% odraslih osoba mlađe dobi ne zadovoljava dnevne potrebe za magnezijem, odnosno ima nedostatak magnezija u organizmu.
Prvi simptom koji se uvijek povezuje s nedostatkom magnezija su grčevi i trnci u stopalima i prstima na nogama. Osim toga, grčevi se mogu javljati i u rukama, bedrima i listovima, te u probavnom i urinarnom traktu. Nedostatak magnezija može uzrokovati i bolove u mišićima lica, vrata i kralježnice, ali i glavobolju, vrtoglavicu, slabu koncentraciju te aritmije. Deficit magnezija nije lako dijagnosticirati, budući da nam koncentracija u krvi ne govori mnogo o pravom statusu magnezija u tijelu, stoga valja posegnuti za praktičnim mjerama identifikacije osoba s deficitom.
Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita, normalnoj funkciji mišića, normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji. Doprinosi i smanjenju umora i iscrpljenosti i normalnom metabolizmu stvaranja energije. Približno 59 % ukupnog magnezija u organizmu nalazi se u kostima gdje ovaj važan mineral čini sastavni dio površine hidroksiapatita, temeljnog sastojka koštanog tkiva. No, magnezij nema samo strukturnu ulogu, već je i neophodan za apsorpciju kalcija te njegovu ugradnju u kosti.
Blagotvorna djelovanja magnezija posmatraju se i znatno šire, kao prevencija i potporna pomoć kod migrena, zaštite od bolesti srca i krvožilja, regulacije krvnog tlaka i glikemije, a posebno je važan trudnicama i sportašima.
