Marketing X Business

Centralne banke kupile 19 tona zlata

Marx.ba

(Foto: Ilustracija)

Centralne banke širomm svijeta kupile su u februaru neto 19 tona zlata, signalizirajući oporavak potražnje nakon slabog početka godine, pokazao je izvještaj udruženjs rudarskih kompanija WGC.

U februaru su tako banke neto kupile tri puta više zlata nego u januaru, prema podacima.

Tempo kupovina bio je ipak znatno slabiji nego prošle godine, kad su mjesečno u prosjeku neto kupovale 26 tona.

U prva dva ovogodišnja mjeseca centraln banke neto su nabavile 25 tona zlata, točno upola manje nego u istom lanjskom periodu, ističu iz WGC‑a.

Najaktivniji kupac u februaru je ponovno bila poljska centralna banka, koja je rezervama dodala 20 tona, najviše istog lanjskog mjeseca, kad je bila kupila 29 tona.

Time su ukupne poljske zalihe zlata sada dosegnule 570 tona, uz udio od 31 posto u ukupnim rezervama i planirano povećanje do 700 tona, citira WGC najavu guvernera Adama Glapinskog.

Među vodećim je kupcima u februaru bio i Uzbekistan, čija je ventralna banka u februaru kupila osam tona zlata. Od početka godine rezerve je popunila sa 16 tona plemenitog metala, na 407 tona, odnosno 88 posto ukupnih rezervi.

Češka centralna banka dodala je pak u rezerve dvije tone zlata, produživši neto mjesečne kupovin na čak tri godine.

Dvije tone kupila je i malezijska centralna banka, dok su Kina i Kambodža nabavile po jednu.

Kineske zlatne rezerve dosegle su tako 2.308 tona, odnosno 10 posto ukupnih rezervi, pokazali su podaci WGC‑a.

Neto prodavci zlata bili su pak turska i ruska centralna banka, koje su prodale osam, odnosno šest tona tog plemenitog metala.

Neto smanjene turske zlatne rezerve odražavaju, kako se čini, manju vrijednost portfelja ministarstva finansija, a ne centralne banke, napominju u WGC-u. No, turska centralna banka bila je u martu izuzetno aktivna i, prema procjenama WGC‑a, koristila je oko 50 tona zlatnih rezervi za potrebe likvidnosti i pozicija u stranim valutama, stoji u izvještaju.

Značajan dio tih transakcija odnosi se na terminske ugovore zamjene zlata za valutne rezereve, što znači da će se po dospijeću “zlato vratiti u turske rezerve”, citira WGC riječi guvernera turske banke Fatiha Karahana.

Zlatu kao strateškoj imovini sve se više okreću i afričke centralne banke, napominje WGC, istaknuvši osobito Ugandu koja je nacionalni program nabavke zlata pokrenula prije dvije godine, a aktivnu kupovinu započela u martu 2026.

Slične namjere signalizirala je i kenijska centralna banka početkom februara, stoji u izvještaju.