Š. MAŠINOVIĆ

Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Vladi Kantona Sarajevo, ekspert je iz oblasti ekonomije sa velikim iskustvom u segmentu kriznog menadžmenta, marketinga, nabave i prodaje. Kao konsultant je radio s velikim svjetskim konsultantskim kućama, te je bogatu radnu karijeru stekao u velikim korporacijama.

U intervjuu za Marx.ba govorio je o karijeri, poslu ministra, izazovima i projektima koji su pred njim i ministrastvom na čijem je čelu.

S obzirom na Vaše bogato radno iskustvo u različitim privrednim djelatnostima, kako ste se odlučili na prijelaz iz privatnog u javni sektor te šta Vam je bio najveći izazov kada ste došli na poziciju ministra?

– Istina je da sam cijeli svoj život proveo u realnom sektoru, ali sam u jednom momentu života, kada sam već imao dovoljno znanja i iskustva, odlučio da trebam doprinijeti društvu i na drugačiji način. Poziciju ministra saobraćaja ne gledam kao funkciju, nego prostor za kvalitetno društveno odgovorno djelovanje. Meni se ukazala prilika i odlučio sam da je prihvatim i uradim sve što mogu da stanje bude bolje. Sarajevo je mene primilo kao dječaka, kada sam sa porodicom morao otići iz Mostara i shvatio sam da je ovo šansa da kažem „hvala Sarajevo“ i pokrenem mnoge aktivnosti. Bio sam svjestan svih izazova, ali imao sam veliku želju da pokažem da ljudi koji karijeru grade u realnom sektoru mogu donijeti promjenu na ovakvim pozicijama i primijeniti mnoge stvari iz realnog u javni sektor. Ovo ministarstvo je oduvijek važilo za nepopularno ministarstvo, koje je bilo sačinjeno od problema, građani su bili nezadovoljni, nije bilo ovoliko projekata. Znao sam za sve to, ali sada imamo potpuno drugačiju situaciju i ponosan sam na to. Sada sam sretan što sam napravio taj korak, iako mnogi ne bi prešli iz realnog u javni sektor.

Obzirom da je pruga gotova i kako je sve proteklo u najboljem redu, kako gledate na cijeli projekat, koliko je bilo izazovno i da li ste zadovoljni postignutim? Koji je Vaš naredni korak?

– Sarajevska pruga je više od projekta, bilo da pitate mene ili nekog drugog uključenog u projekt. To je najveći infrastrukturni projekt javnog prevoza. Najveći je i zbog svoje vrijednosti, ali i zbog činjenice da je izgradnja pruge promijenila navike ogromnog broja građana, te da smo mi svakog dana njene izgradnje imali nadzor od 250.000 građana Sarajeva. Veliku pažnju javnosti je izazvala upravo zbog svoje lokacije. Bez obzira na sve pritiske koje smo imali, ja sam zadovoljan urađenim. Pruga je morala postati nova, kako ne bismo doveli u pitanje sigurnost građana i potpuno gašenje tramvajskog saobraćaja. 130 godina ovim gradom vozi tramvaj, on je identitet i simbol ovog grada. Dužni smo bili zbog svega obnoviti staru, nekvalitetnu prugu. Izazova je bilo više nego i na jednom projektu, međutim uspjeli smo ostvariti svoj cilj. Istovremeno sa njenom izgradnjom, nabavili smo nove trolejbuse, obnavljamo saobraćajnice, a kada je riječ o još jednom velikom koraku Ministarstva saobraćaja, to će svakako biti izgradnja pruge do Hrasnice, čiji početak radova se očekuje u ovom mjesecu. Nakon toga vraćamo trolejbusku mrežu do Vogošće i čekamo nove sarajevske tramvaje. Pored toga, Sarajevo će dobiti i Centar za upravljanje saobraćajem, koji će raditi 24 sata. Uskoro će se završiti i veliki projekat cestovne infrastrukture na IX transverzali, kojim ćemo spojiti ulicu Džemala Bijedića sa IX transverzalom i Autoputem. Svjestan sam da zajedno sa svojim kolegama pišemo historiju našeg Sarajeva. Zaslužili smo ove projekte, jer ovakva ulaganja se uvijek isplate.

Koliko je bilo teško upustiti se u projekte koji su godinama u Kantonu Sarajevo bili zapostavljeni gotovo do te mjere da su neke stvari bile skoro nefunkcionalne u potpunosti?

– Nije bilo lako nimalo. Od samog početka su pred vama izazovi, počev od papirologije, od toga koja institucija ima koju nadležnost, koga čekamo da nam dostavi saglasnost. Sve bi vjerujem bilo puno lakše i brže da su procedure manje zahtjevne i da su olakšane za razvoj infrastrukture. Građani vide samo gradi li se ili ne, ima li mašina ili ne. Takav sam i sam bio, a zapravo pozadina svakog projekta je veoma kompleksan sistem nadležnosti. Svi projekti zahtijevaju uključenost puno strana, iako je Ministarstvo zaduženo za realizaciju. Za implementaciju svakog projekta situacije se riješavaju od općinskog do državnog nivoa, uključujući i institucije i preduzeća koja imaju nadležnosti za određeni dio projekta. Ono što je bilo lako za mene, a za neke hrabrost je upravo donijeti odluku “idemo u taj projekt”. Mogao sam postupiti i drugačije, ali stanje je bilo i više nego loše i ne bih bio fer ni prema sebi da sam pustio da tako ostane, da sjedim i čekam da neko drugi uradi nešto. Bez obzira na sve pritiske i usporavanje procesa, mislim da bih opet isto postupao.

Iako je sada potpuno jasno da postoji vizija i da je rad na projektima od koristi građanima BiH sve vidljiviji, kako ste se nosili sa neosnovanim kritikama na početku mandata koje su se uglavnom zasnivale na politikantstvu?

– Na političke optužbe najčešće nisam odgovarao. Pustio sam da vrijeme pokaže sve. I pokazalo je sve razlike. Sumnjam da iko može ostati imun na razna prozivanja, ali prošlo je. Ta prozivanja su i sada prisutna, međutim, da sam se bavio i da se bavim odgovaranjima, teže bih mogao raditi i biti uključen u projekte. A meni je ipak bitnije da sam u potpunosti posvećen poslu, koliko god bi mnogi željeli drugačije.
Na kraju dana, šta god se pričalo – građani vide i koriste sve što smo uradili, zasigurno osjete pozitivnu promjenu. To je najbitnije. Građani su imali priliku da se uvjere da mi komuniciramo djelima, ne riječima.

Vidimo da grad Sarajevo iz godine u godinu raste, razvija se i napreduje u svim segmentima. Koja je vaša vizija razvoja Kantona Sarajevo i imate li potrebne resurse da je provedete što je više moguće?

– Imamo planove i viziju. Mi smo malo Ministarstvo, sa malim brojem zaposlenih, a nadležnosti su velike. Planiran je veliki broj projekata i preporuke raznih institucija su da se Ministarstvo proširi sa ljudskim resursima. Svi ovi projekti koje smo počeli i koje ćemo početi su novi i uposlenicima, ali sam ponosan zbog njihovog truda, stručnosti i želje da se projekti realizuju. Novog kadra nam uvijek treba i vjerujem da će mnogi prepoznati rad ovog Ministarstva i u nekoj budućnosti biti dio našeg tima. Centar za upravljanje saobraćajem koji će raditi 24/7 će također podrazumijevati nova zapošljavanja. S druge strane, ponosan sam na saradnju sa velikim svjetskim organizacijama koje su prepoznale naš rad i koje aktivno učestvuju sa nama u realizaciji projekata. Imamo kvalitetne konsultante i izuzetnu saradnju sa EBRD-om, Svjetskom bankom, EIB-om, GIZ, KPMG, Delloite, ambasadama i svim važnim institucijama kojima je bitan razvoj grada i kantona. Vjerujemo da ćemo za par godina u potpunosti promijeniti sliku Sarajeva realizacijom svih naših projekata.

Primjetno je da nemate namjeru stati sa novim projektima i ulaganjima kako bi Kanton Sarajevo bio što ugodniji za život. Koji su Vaši naredni planovi i da li imate u planu neke nove projekte? Na koji projekat ste do sad najviše ponosni?

– Nema stajanja, to često kažem. Mnogo posla nas čeka, ima puno projekata koji nisu vidljivi a koje realizujemo, pripremamo sve vrijeme digitalizaciju našeg javnog prevoza, unapređujemo cestovnu infrastrukturu. U planu su svakako i novi projekti oko kojih radimo studije i analize. Na svaku obnovljenu cestu, postavljeni znak, na svaki postavljeni aparat i traku za slijepe i slabovidne osobe, na prugu, na nove trolejbuse, na sa svaki mali i veliki projekt koji smo realizovali sam ponosan jednako. Pruga se možda izdvaja jer je najveća, pa je i ponos veći.

Donijeli ste jako značajnu odluku da za učenike i studente u KS bude besplatan javni prijevoz. Koliko ste zadovoljni činjenicom da je Sarajevo jedini grad u regiji koji je to učinio i da li je bilo teško to sprovesti u djelo?

– Za svaki prijedlog odluke koju donesete na Vladu, morate biti sigurni da je to najbolje rješenje i uspjet ćete. Na tu odluku sam posebno ponosan. Na sve načine moramo omogućiti našoj djeci da imaju sve potrebno kako bi mogli biti najbolji učenici i studenti i da trebaju biti svjesni da će sutra oni praviti velike stvari za Sarajevo i za državu. I ta odluka je podrazumijevala značajne analize sa prevoznicima i odluku Vlade o subvencioniranju. Sada učenici, studenti i penzioneri imaju besplatan javni prevoz, a za par godina ćemo svi imati najbolji javni prevoz. Zahvalan sam kolegicama i kolegama iz Vlade Kantona Sarajevo na prepoznavanju ove odluke i njihovoj podršci.

Obzirom da je naša primarna sfera interesovanja marketing, smatrate li lični marketing veoma bitnim u svijetu političkih zvaničnika te na koji način komunicirate sa javnosti, da li koristite vlastite društvene medije za komunikaciju i feedback?

– Marketing je izuzetno bitan u svakom poslu, to nosim još iz realnog sektora. Međutim, na ovoj poziciji više sam pažnje posvetio marketingu projekata i onda se vremenom samo nametnulo da javnost veže projekte za moje prezime. Društvene mreže su izuzetno značajne za predstavljanje rada i za komunikaciju. Građani su u velikoj mjeri prestali slati dopise ili zvati na telefon Ministarstva, ako imaju neku kritiku ili sugestiju, sada više komentarišu objave i iznose prijedloge. Obično predveče sve to pročitam i znam šta je raditi. Ne mogu fizički da na sve odgovorim, ali sve pročitam i usvojim. Vrijeđanja bilo koga su zabranjena na mojim mrežama, to je, eto, jedino što brišem. 🙂 Sretan sam, normalno, kada vidim da ljudi podržavaju to što radim, ali isto tako sam sretan kada pročitam ozbiljne i kvalitetne komentare za poboljšanje stanja u saobraćaju.

Kada je u pitanju javno oglašavanje i društvene mreže, smatrate li te mreže, kao što su LinkedIn, Twitter, Facebook, relevantnim za oglašavanje i da li Ministarstvo koristi ove povratne informacije u cilju donošenja odluka?

– Ljudima su društvene mreže najbliže i najbrže možemo do komentara ljudi putem tog medija. Svako ko želi poboljšati svoj rad i osluškivati potrebe građana, posegnut će za društvenim mrežama. Mi smo imali Dan otvorenih vrata i djelovali smo u mandatu u skladu sa oko 1000 popunjenih upitnika i komentara ljudi. Na isti način djelujemo sa društvenim mrežama. Ljudi su to prepoznali, sada slikaju, označe stranicu i čekaju reakciju. Reakciju s naše strane obično i dobiju. Saobraćaj je uvijek aktivan, stalno se nešto dešava i dužni smo sve pratiti i brzo djelovati. Uz društvene mreže je lakše donijeti promjenu koju građani žele.

S obzirom na Vaše dugogodišnje poslovno iskustvo u privatnom sektoru, a sada i u javnom, imate li neki savjet za bolje poslovno upravljanje te šta je ono što smatrate ključnim kako bi svaki cilj bio ostvariv, a rezultat najbolji mogući?

– Red, disciplina i predan odnos prema poslu najbitniji su za ostvarivanje kvalitetnih rezultata. Ne plašite se donijeti odluku koja nije popularna, ako vi vjerujete da će baš ona biti dobra za društvo i zajednicu. Budite hrabri i svaku priliku iskoriste na najbolji mogući način.