N. Demirović

Solarne elektrane su isplativa investicija, kaže struka, jer je očekivani povrat za pet do šest godina, a rok trajanja solarnih panela 25 godina.

U protekloj godini je gotovo udvostručen broj novih proizvođača solarne energije u Federaciji BiH, a najavljuju se novi projekti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zainteresovanost za izgradnju solarnih elektrana je velika. Solarne elektrane su isplativa investicija, kaže struka, jer je očekivani povrat za pet do šest godina, a rok trajanja solarnih panela 25 godina.

Prema Ameru Jerlagiću, energetskom stručnjaku, Bosna i Hercegovina se nalazi na jednoj od najboljih evropskih i svjetskih lokacija kada se radi o proizvodnji električne energije iz solarnih panela čemu pogoduju veliki broj sunčanih sati uz solidnu nadmorsku visinu i neophodnu svježinu za prirodno hlađenje panela.

Jerlagić je za Marx.ba govorio o trenutnoj situaciji u ovoj oblasti, iskorištenosti resursa, projektima, problemima, ali načinu kako da se oni prevaziđu.

– Postoje individualni projekti s određenom snagom. Može se mjeriti sa nekih 50 megavata, što je u odnosu na zamlje sa mnogo manje sunca, veoma malo. Jasno je da stvari, obzirom na mogućnosti koje imamo, treba unaprijediti, kaže Jerlagić.

Kako kaže, postoje najave određenih projekata koji bi obimu bili dosta veći. 

– Postoje planovi da se ide prema stotinama ili da kažem hiljadama megavata. Takvi su zahtjevi s više strana otišli prema Elektroprijenosu. Kada će uslijediti realizacija sada je teško reći, ali nagovještavaju se mega projekti u privatnom aranžmanu domaćih i stranih ulagača. Uz to su u Elektroprivredi BiH najavili projekte koji su isto tako značajni, tvrdi energetski stručnjak.

Uz povoljnu lokaciju i klimu, očigledno je da u BiH imamo i određene probleme što jasno usporava razvoj ove oblasti.

– Trenutno imamo nekoliko uskih grla ili bolje rečeno problema. Najveći problem je regulatorni okvir gdje investitori zapinju u administraciji. Naravno da treba poštovati zakonske regulative, ali stvari treba uobličiti tako da ne smijemo postati zarobljenici birokratije. Osim toga tu je i loša mreža koja ne može prihvatiti adekvatnu snagu koja se planira pa to dovodi do zakrčenja na vodovima, tvrdi Jerlagić.

Kako kaže, te stvari se mora jako brzo riješiti kako bi se ušlo u zamah razvoja ovog energetskog sektora.

– Jednostavno je, mora se administracija pojednostaviti, a krenuti u investicijski ciklus kako bi mrežu doveli u optimalno stanje da može prihvatiti nove projekte, mišljenja je Jerlagić.

U cijeloj priči postoji još jedan problem, a bh. stručnjak i za njega vidi rješenje.

– Imamo izdate saglasnosti za velike i distribucijske proizvode koji ne idu u realizaciju nego se dozvole čuvaju i vjerovatno pokušavaju preprodati. Kako bi riješili taj problem trebamo kopirati ono što su uradile Hrvatska i Srbija gdje postoje rokovi za realizaciju ugovora. Tako će se znati radi li se o stvarnim investitorima ili špekulantima, kaže Jerlagić.

Inače, krajem prošlog mjeseca Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o električnoj energiji u FBiH kao jedan od tri energetska zakona u setu kojima se uvode evropski standardi i koji je važan za građane i budućnost cijelog energetskog sektora Federacije BiH.

Devet se godina čekalo na tzv. zakon o prosumerima, kojim bi bila regulirana upravo oblast građanske proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Građane, pogotovo one iz Hercegovine koja godišnje ima veliki broj sunčanih dana frustrirala je činjenica da velika solarna postrojenja u privatnom vlasništvu bez većih problema dobivaju sve potrebne dozvole, dok su procedure za ugradnju njihovih malih elektrana na krovovima bile nepotrebno komplicirane. 

Zahvaljujući novim zakonima, više neće biti potrebne urbanističke, građevinske i upotrebne dozvole za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.