Marx.ba

Nije tajna da se očekuje da će ključne globalne centralne banke ove godine početi snižavati ključne kamatne stope. Švicarska narodna banka (SNB) je to već učinila ove sedmice, a britanska (BoE) i američka (Fed) su na putu da to učine, prema njihovim ovosedmičnim najavama.

U SAD je pak zbog sezonskih utjecaja inflacija donekle iznenadila jer je bila viša od očekivane. Međugodišnji rast cijena iznosio je 3,2 posto, a u Njemačkoj 2,5 posto. To ukazuje na mogućnost da bi Europska centralna banka (ECB) mogla smanjiti kamatne stope prije Feda.

Unatoč činjenici da je inflacija prošle sedmice blago negativno iznenadila SAD, očekivanja o nižim kamatnim stopama se ne mijenjaju. Fed trenutno daje prednost indeksu izdataka za osobnu potrošnju (PCE indeks) u odnosu na klasični indeks potrošačkih cijena (CPI indeks) za praćenje inflacije. PCE indeks, koji mjeri cijene koje potrošači stvarno plaćaju, posebno je važan zbog svoje sposobnosti otkrivanja širokog raspona inflacije ili deflacije i prilagođavanja promjenama u navikama potrošnje.

PCE indeks trenutno igra ključnu ulogu u procjeni inflacije budući da se fokusira na troškove usluga koje izravno utječu na potrošače. Utjecati na kretanje cijena usluga koje izravno utječu na krajnjeg potrošača posebno je izazovno u vrijeme visoke zaposlenosti. Centralne banke svoju stabilizaciju nastoje postići prilagođavanjem kamatnih stopa.

U martu je PCE indeks zabilježio rast od 0,3 posto, što je manje od očekivanih 0,4 posto. Osim toga, najnoviji podaci o maloprodaji upućuju na usporavanje rasta, što je važno za inflaciju u SAD, jer ondje potrošnja domaćinstva čini 68 posto BDP-a. Osim što smo u izbornoj godini, to znači da možemo očekivati politički pritisak na Fed, inače neovisnu instituciju, da prilagodi svoju monetarnu politiku. Ti faktori utječu na očekivanja smanjenja kamatnih stopa.

Očekuje se stoga da će Fed prije američkih izbora barem jednom smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, odnosno za 25 baznih bodova. Do ublažavanja finansijskih uvjeta moglo bi doći već u drugom kvartalu, što bi moglo potaknuti daljnji ekonomski rast već u prvoj polovici godine. Američka ekonomija, koje je lani poraslo 3,1 posto, ove bi godine moglo malo usporiti, ali bez većih potresa.

Za tekuću godinu očekuje se nastavak snažne potrošnje u SAD, koja će biti potaknuta snažnim tržištem rada i realnim rastom dohotka zbog viših plaća i umjerene inflacije. Fedovo smanjenje stope snizit će troškove zaduživanja za mala i srednja preduzeća i olabaviti kreditne uvjete koji se već poboljšavaju, čineći kapital dostupnijim većini zajmoprimaca.

Pa koja bi ulaganja potencijalno mogla najviše dobiti u godini svojevrsnog gotovo (barem za sada) scenarija iz snova kombinacije pada kamatnih stopa, rasta plaća i stišavanja inflacije te gotovo pune zaposlenosti?

Od ulaganja s najvećim “trajanjem”, što u finansijskom smislu znači ona za koja se očekuje da će donijeti najviše novca u budućnosti, očekuje se da će najviše dobiti. Trajanje je finansijski pokazatelj koji se koristi za mjerenje tipične osjetljivosti vrijednosti obveznice na promjene u kamatnim stopama, ali ovaj se koncept u osnovi može prenijeti na bilo koju klasu ulaganja koja generira novčani tok, tj. i na dionice, piše Seebiz.

Drugi dio odgovora je da bi stekli i one vlasničke udjele u malim i srednjim preduzećima koja posluju direktno s krajnjim potrošačima i koja su još uvijek relativno jako zadužena, ali je njihova zaduženost još uvijek podnošljiva.

Prema prvom dijelu odgovora, tehnološke dionice Microsofta, Googlea, Intela, AMD-a, Nvidije, Nasdaq indeksa svakako obećavaju. Očekuje se da će ta vlasnička ulaganja generirati najveći novčani tok u budućnosti. Pod obveznicama, naravno, misli se na najdugoročnije, tipične državne obveznice, odnosno rokove dospijeća od 20 godina ili više, poput onih koje nudi ETF IS05, koji se fokusira na evropske 20-godišnje obveznice (francuske, njemačke, italijanske) ili američki ETF TLT, koji sadrži 20-godišnje i višegodišnje obveznice SAD.

Po drugom dijelu odgovora može se govoriti, primjerice, o indeksu Russell 2000 koji pokriva 2000 srednjih i malih kompanija, a kupuje se preko ETF IWM. Ta će preduzeća dobiti zbog jeftinijih kredita i na račun očekivane veće potrošnje, koja će biti potaknuta smanjenjem kamata. analizira Ilirika.