Marx.ba

Nova analiza Svjetskog instituta za resurse (WRI) pokazuje da ulaganje u klimatsku prilagodbu nije samo nužno, već je i jako isplativo. Istraživanje 320 projekata u 12 zemalja otkrilo je da oni mogu donijeti oko bilion eura povrata tokom desetljeća. Svaki uloženi euro, prema procjenama, vraća oko deset eura koristi.

Projekti uključuju nadogradnju infrastrukture, jačanje zdravstvenih sistema i mjere upravljanja rizicima poput sistema ranog upozoravanja i obrane od poplava. Više od polovice dobrobiti tih ulaganja ostvaruje se čak i ako do klimatskih katastrofa ne dođe – na primjer, navodnjavanje povećava raznolikost usjeva, a skloništa za evakuaciju mogu služiti kao društveni centri.

Zašto ulagati u klimatske prilagodbe

Kako klimatske promjene postaju sve izraženije, njihovi učinci – od topljenja glečera do smrtonosnih toplinskih valova i poplava – više nisu buduća prijetnja, već realnost. Naučnici upozoravaju da se šteta, poput otapanja Arktika, neće moći poništiti ni ako se globalno zagrijavanje zaustavi.

WRI ističe da su prilagodbeni projekti više od zaštite – oni potiču razvoj.

– Ne trebamo čekati katastrofu da bismo opravdali ulaganje u otpornost – to je jednostavno pametan razvoj, rekao je Carter Brandon iz WRI.

WRI definira ulaganja u klimatske prilagodbe kao ulaganja usmjerena na smanjenje ili upravljanje fizičkim klimatskim rizicima, poput klimatski pametne poljoprivrede, proširenih zdravstvenih usluga i zaštite gradova od poplava. WRI procjenjuje da prosječan povrat na investiciju iznosi 27 posto, no zdravstveni projekti – poput širenja usluga za borbu protiv malarije i toplinskog stresa – mogli bi donijeti prosječan povrat od čak 78 posto. Ulaganja u projekte upravljanja rizicima, od sistema ranog upozoravanja do obrane od poplava, također se ističu visokim učinkom i isplativošću.

Evropa kaska unatoč napretku

Evropa je već napravila određene korake. Na primjer, nizozemski grad Breda proglašen je prvim „nacionalnim gradom parkom“ zbog ekološkog urbanog razvoja. Dvadeset i dva evropska grada, uključujući Kopenhagen, Milano i Stockholm, dobila su najviše ocjene za klimatsko vodstvo. No stručnjaci upozoravaju da Evropi još uvijek nedostaje jedinstvena strategija zelenog razvoja, a ulaganja ne prate tempo rasta klimatskih rizika. Samo u 2023. godini klimatske katastrofe u Evropi prouzročile su štetu veću od 77 milijardi eura.

Neke zemlje poduzimaju inovativne korake. Nauru, pacifička otočna država, predlaže kontroverzni program „zlatni pasoš“ – davanje državljanstva klimatskim ulagačima kako bi finansirala ključnu infrastrukturu. Ovakvi prijedlozi pokazuju kolika je hitnost u zatvaranju finansijskog jaza za prilagodbu, prenosi Točka na i.

COP30 u Portugalu kao prekretnica

Uoči COP30, globalne klimatske konferencije koja će se održati u novembru u portugalskom Belému, stručnjaci pozivaju da se klimatska prilagodba prestane tretirati kao sporedno pitanje.

– Belém mora postati prekretnica u uključivanju otpornosti u nacionalne i lokalne prioritete, poručio je Dan Ioschpe, visoki predstavnik COP30.

Izvještaj Svjetskog instituta za resurse pokazuje da ulaganje u klimatsku otpornost nije trošak, već prilika – ne samo za spašavanje života i okoliša, već i za jačanje ekonomija, stvaranje radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života.