Gdje se čuvaju najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu
Marx.ba Sjedinjene Američke Države (SAD) drže najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu – čak oko 8.134 tone zlata, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za treći kvartal 2024. godine. To je znatno više od drugih velikih ekonomija poput Njemačke, Italije, Francuske ili Kine. Većina tog zlata nalazi se pod strogim nadzorom u najzaštićenijim trezorima u zemlji, uključujući poznati Fort Knox. Fort Knox, sagrađen 1936. godine, trenutačno čuva otprilike 147,3 miliona unci zlata, što čini otprilike polovicu ukupnih zlatnih rezervi SAD. Trezor je poznat po velikoj sigurnosti i sistemu zaštite koji američka vlada nikada u potpunosti ne otkriva javnosti. Osim što je kovnica, West Point Mint djeluje i kao skladište za oko 22 posto američkog zlata, što iznosi približno 54 miliona unci. Nalazi se blizu američke Vojne akademije i također ima visoke sigurnosne standarde. Denver također skladišti značajne količine zlata – prema dostupnim podacima iz 2023. godine, tamo se nalazi oko 43,85 miliona unci. Podzemni trezor Federal Reserve Bank of New York, u srcu Manhattana, čuva više od 5.800 tona zlata, ali većinom u ime stranih vlada i međunarodnih institucija, a ne SAD. Ova lokacija simbolizira povjerenje stranih partnera u sigurnost američkog sistema. Historija američkih zlatnih rezervi vezana je uz niz političkih i ekonomskih odluka koje su oblikovale globalni monetarni sistem, pišu Financije. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća, SAD su koristile takozvani zlatni standard, što je značilo da je vrijednost dolara bila vezana uz određenu količinu zlata. Zbog toga su zalihe zlata bile ključne za monetarnu stabilnost. Također, Zakonom o zlatnim rezervama iz 1934. godine, omogućeno je Ministarstvu finansija da preuzme vlasništvo nad svim monetarnim zlatom u zemlji. Time je centralizirano upravljanje zalihama zlata, a istovremeno je zabranjeno privatno vlasništvo nad zlatnim polugama. Predsjednik Richard Nixon 1971. godine odlučio je ukinuti mogućnost zamjene dolara za zlato. Time je završen međunarodni zlatni standard, a svjetske valute prešle su na takozvani fiat sistem, u kojem valuta više nema pokriće u zlatu.
FlixTrain naručuje 65 vozova: Stvara se konkurencija Deutsche Bahnu
Marx.ba Njemački putnički div Flix proširit će svoje željezničke usluge u Njemačkoj, takmičeći se s nacionalnim operaterom Deutsche Bahnom. Kompanija sa sjedištem u Münchenu najavila je da naručuje do 65 novih brzih vozova za svoju uslugu FlixTrain od španskog proizvođača Talgo. Prvih 30 brzih vozova, koji mogu putovati brzinama do 230 kilometara na sat i imaju pristup bez stepenica, već je kupljeno, dok Flix ima opcije na još 35. Paket vrijedi 2,4 milijarde eura (2,7 milijardi dolara), objavila je kompanija, koja je širom Evrope poznata po svojoj mreži Flixbus prijevoza na duge relacije. FlixTrain je jedan od rijetkih konkurenata Deutsche Bahnu u njemačkom željezničkom prijevozu na duge relacije. Međutim, operater trenutno ima samo 13 vozova, kojima uglavnom upravljaju partnerske kompanije. Iako to znači da Flixtrain nudi znatno manje usluga, njegove cijene su općenito daleko niže od cijena Deutsche Bahna. – S Flixtrainom provodimo dugoročnu strategiju i značajno ćemo proširiti našu ponudu u nadolazećim godinama. Ne samo da želimo povećati svoj tržišni udio, već i značajno proširiti samo tržište, rekao je glavni izvršni direktor Flixa André Schwämmlein. VEZANO Kanton Sarajevo ima prvu vjetroelektranu
Kanton Sarajevo ima prvu vjetroelektranu
Marx.ba Iz slovenske kompanije Interenergo koja je dio austrijske grupe Kelag, objavili su da je jučer zvanično otvorena prva vjetroelektrana u Kantonu Sarajevo. Nalazi se na Ivan Sedlu u općini Hadžići, ,a Interenergo je bio investitor u ovom projektu. Svečanosti otvaranja vjetroelektrane su prisustvovali partneri projekta, međunarodni saradnici i lokalni predstavnici. Ovaj projekat, koji uključuje pet turbina s ukupno instaliranom snagom od 25 MW, proizvodit će dovoljno električne energije da napaja oko 11.000 domaćinstava. Korištenjem energije vjetra, pomoći će i u izbjegavanju emisije više od 32.000 tona CO₂ godišnje. – Ovo postignuće odražava snažnu saradnju koju smo izgradili s Općinom Hadžići i okolnim zajednicama, čija je podrška bila ključna u svakoj fazi razvoja. Ovo uzbudljivo proširenje očekuje se da će godišnje proizvoditi preko 65 GWh zelene električne energije — što predstavlja značajnu prekretnicu u razvoju čiste energije za Hadžiće, Bosnu i Hercegovinu i širi balkanski region, izjavio je direktor kompanije Interenergo David Huber. Inače, iz kompanije su poručili da vjetropark Ivan Sedlo naglašava njihovu sposobnost da se savlada zahtjevan teren i teški vremenski uslovi kako bi isporučili kvalitetan rezultat u zadatom roku. – Projekat je razvijen uz pomoć regionalnih podizvođača, što pokazuje snagu timskog rada i prekogranične saradnje u tranziciji ka čistim izvorima energije. Zahvaljujemo se svim akterima uključenim u projekat na podršci i saradnji, kao i svim gostima što su ovaj važan dan podijelili s nama. Sa još projekata na vidiku, radujemo se nastavku unapređenja energetske tranzicije širom Balkana, poručili su. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Marx.ba Britanski mediji objavili su da je Adriatic Metals potvrdio kako je u pregovorima o preuzimanju s kanadskom rudarskom kompanijom Dundee Precious Metals. Prema neimenovanim bankarskim izvorima koje je citirao Sky News, pregovori bi mogli procijeniti vrijednost kompanije sa sjedištem u Velikoj Britaniji na oko 700 miliona funti (935 miliona dolara). Kako je objavljeno, pravila preuzimanja u Velikoj Britaniji, kažu da Dundee ima rok do 17. juna da da formalnu ponudu ili se povuče, navodi se. – Adriatic Metals je saopštio da je Dundeeju odobrio ograničen pristup materijalima za dubinsku analizu. Ako se dogovor postigne, Dundee bi preuzeo rudnik srebra i cinka Vareš u centralnoj Bosni, koji je projekt Adriatica. Kompanija također unapređuje projekat cinka i srebra Raška u Srbiji, s ciljem oživljavanja dva rudnika koji su ranije proizvodili, pišu britanski mediji. VEZANO Bingo privodi kraju novi logističko-distributivni centar u Tuzli
Bingo privodi kraju novi logističko-distributivni centar u Tuzli
Marx.ba Najveća domaća kompanija Bingo privodi kraju izgradnju jednog od svojih najznačajnijih projekata – novog logističko-distributivnog centra (LDC) u Tuzli, smještenog u Privrednoj zoni Bosanska Poljana. Radovi na ovom modernom objektu, koji su započeli u jesen 2023. godine, ovih dana ulaze u završnu fazu, a svečano otvaranje planirano je tokom ovog proljeća, piše Tuzlainfo. Centar se sastoji od dvije lamele ukupne površine 28.080 kvadratnih metara, dok će cjelokupan kompleks zauzimati čak 42.000 kvadratnih metara, čime će se svrstati među najveće distributivne centre u regiji. Investicija vrijedna više od 42 miliona KM ključni je korak u unapređenju logističkih kapaciteta kompanije, koja sve više širi svoju maloprodajnu mrežu širom Bosne i Hercegovine. Poput savremenog LDC-a u sarajevskom Rajlovcu, novi objekat u Tuzli bit će opremljen najsavremenijim sistemima za skladištenje i distribuciju, uključujući ambijentalne skladišne kapacitete i posebno izgrađene komore s kontroliranom temperaturom za čuvanje svježeg voća, povrća i duboko zamrznutih proizvoda. Ova ulaganja bit će od koristi i domaćim poljoprivrednim proizvođačima, s obzirom na to da je Bingo najveći otkupljivač hrane proizvedene u BiH. Zajedno s postojećim LDC-om u Sarajevu, novi centar u Tuzli – koji je površinom veći za 50% – činit će logističku cjelinu koja će omogućiti kompaniji Bingo da postavi nove standarde efikasnosti u opskrbi tržišta. Time će se dodatno optimizirati proces distribucije, osigurati dovoljne količine robe na policama te očuvati vrhunska svježina namirnica. Svake godine dostavna vozila Binga pređu više od pet miliona kilometara, kako bi domaći proizvodi stigli do potrošača po najpovoljnijim cijenama. S novim centrom u Tuzli, taj proces će biti znatno unaprijeđen, na korist kako potrošača, tako i čitave domaće privrede. Podsjećamo, dobit kompanije Bingo u 2024. godini iznosila je 146.567.396 KM, što je blagi pad u odnosu na godinu ranije. I pored toga, ostaje daleko ispred svih ostalih firmi, a kako ističu iz kompanije, značajan dio ostvarenih sredstava reinvestira se u razvoj, modernizaciju i infrastrukturu i projekte poput ovog, navodi Tuzlainfo. VEZANO Hoće li konačno krenuti izgradnja tunela Prenj
Hoće li konačno krenuti izgradnja tunela Prenj
Marx.ba Tunel Prenj, složen i 400 miliona eura težak projekt na Koridoru 5c u Bosni i Hercegovini, na dijelu autoputa između Sarajeva i Mostara uskoro bi trebao dobiti izvođača radova. Projekat je izazovan zbog stijena kroz koje treba proći približno 11 kilometara tunelske cijevi, a dodatno ne ohrabruju ni stalne odgode rokova izgradnje. U Autocestama, ipak, smatraju da će sve biti gotovo za nešto više od pet godina, piše Al Jazzera. Kada bude izgrađen, ovaj tunel će značajno skratiti putovanje između Sarajeva i Mostara – za oko 30 kilometara, odnosno do sat vremena vožnje. Ukoliko sve bude teklo prema planu, puštanje u promet očekuje se u avgustu 2030. godine. Stručnjaci upozoravaju da tunel nosi brojne tehničke i geološke neizvjesnosti. Pavo Boban, bivši pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, ističe da je riječ o izuzetno kompleksnom projektu. – Tunel je jako zahtjevan i nepredvidiv. Niko sa sigurnošću ne može reći šta se nalazi u planinskom masivu dugom više od deset kilometara. Iako je gradnja planirana, realno je očekivati nepredvidive prepreke. Zabrinuti smo da bi se komplikacije mogle dodatno intenzivirati kada se krene s probijanjem planinskog masiva, rekao je Boban za Al Jazeeru. VEZANO Autoceste FBiH raspisale tender za sanaciju dionica vrijedan 15 miliona KM
Goldman Sachs: Cijena zlata može dostići 4.000 dolara
Marx.ba Decenijama je važilo pravilo – kada porastu kamatne stope u SAD, investitori prodaju zlato i prelaze na američke državne obveznice zbog viših prinosa. Ali ta veza je pukla u februaru 2022., kada su zapadne zemlje zamrzle devizne rezerve Centralne banke Rusije, kao odgovor na invaziju Ukrajine. To je, kako kaže Lina Tomas, strateg za robne investicije u Goldman Sachsu, bio “poziv za buđenje”: Ako aktiva poput američkih obveznica ili eura može biti zamrznuta voljom političara – onda više nije bezbjedna. Goldman Sachs navodi da je Rusija pažljivo povukla zlatne rezerve iz inostranstva, anticipirajući ovakav scenario. -Ali ovo nije samo ruski problem – zamrzavanje sredstava podriva globalni finansijski sistem, kaže Tomas u razgovoru za energetski investicioni konzorcijum Veriten. Uslijed nepovjerenja u sposobnost SAD da kontroliše trilionske deficite, državne obveznice više nisu ono što su nekad bile. Zato sve više centralnih banaka širom svijeta povećava zlatne rezerve. Prije rata u Ukrajini, centralne banke kupovale su u prosjeku 17 tona zlata mjesečno. Nakon 2022. taj prosjek je porastao na 22 tone, a od početka ove godine – čak 94 tone mjesečno. Kina, najveći svjetski proizvođač zlata koji ograničava izvoz, cilja da zlato čini 20% deviznih rezervi. Rusija, drugi proizvođač i vodeći izvoznik, koristi potražnju da plasira zlato putem zemalja kao što su Jermenija i Kazahstan. Goldman Sachs procjenjuje da će talas kupovine centralnih banaka potrajati najmanje još dvije godine, što bi moglo pogurati cijenu unce zlata i do 4.000 dolara – oko 30% više u odnosu na trenutnu cijenu od oko 3.400 dolara, piše Investitor. Mnoge banke čuvaju zlato u Švicarskoj zbog razvijene infrastrukture za skladištenje. Kako cijena raste, postaje ga jeftinije skladištiti – za isti novčani iznos potrebno je manje fizičkog zlata. – Hoće li se ovaj trend preokrenuti ako zavlada mir? Malo vjerovatno, kaže Tomas, koja je doktorirala na Harvardu istražujući dolar kao bezbjednu valutu. – Kad jednom pređete Rubikon, nema nazad. Potrebne su decenije da investitori ponovo steknu povjerenje i smanje izloženost zlatu, objašnjava. Daan Struven, jedan od šefova istraživanja roba u Goldman Sachsu, kaže da analiza rizika i koristi i dalje favorizuje zlato. I bitcoin i zlato bilježe rast posljednjih godina, ali zbog ograničene ponude, zlato pruža veću sigurnost onima koji strahuju od inflacije izazvane štampanjem novca. – Bitcoin je volatilniji, osjetljiviji na padove i povezan s dionicama tehnoloških firmi. Ako tražite zaštitu od pada akcija, zlato je bolji izbor – ima manju korelaciju i manju volatilnost, zaključuje Struven. Nove zlatne rezerve se teško otkrivaju – rudari svake godine u prosjeku povećaju količinu zlata u opticaju za samo 1%. VEZANO Nakon smanjenja kreditnog rejtinga SAD, vrijednost dolara oštro pala
Autoceste FBiH raspisale tender za sanaciju dionica vrijedan 15 miliona KM
Marx.ba Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je tender za izvođenje radova na sanaciji kolovozne konstrukcije na dionici Kakanj – Lašva, te sanaciju demontažnih prelaza na dionici Lepenica – Tarčin. Riječ je o infrastrukturnom projektu čija je procijenjena vrijednost 15 miliona KM, bez uračunatog PDV-a. Projekat je dio kontinuiranih ulaganja u održavanje i modernizaciju Koridora 5C, poruka je iz Autocesta FBiH. Prema ob javljenom , rok za dostavu ponuda je 7. juli 2025. godine. VEZANO Autoceste FBiH uvele dodatne mogućnosti: Plaćanje cestarine bez posredovanja blagajnika
EBRD i EU podržavaju digitalni preobražaj bh. proizvođača slatkiša
Marx.ba U Ilijašu pored Sarajeva, topli miris karamele i pečenog keksa širi se iz skromne tvornice smještene među brdima. Uđite unutra i pronaći ćete ne samo utješnu nostalgiju za dječjim slatkišima, već i priču o otpornosti, tradiciji i digitalnoj transformaciji, piše EBRD. Ovo je dom Kondise, prvog proizvođača karamele u Bosni i Hercegovini. Porodična i ukorijenjena u zajednici, kompanija sada redefinira šta znači biti tradicionalni slastičar u modernom svijetu. Uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske unije, Kondisa je prihvatila digitalizaciju bez žrtvovanja duše svog porodičnog biznisa. Sve je počelo 2008. godine, kada je porodica Rondić, nakon godina bavljenja pekarstvom, odlučila stvoriti nešto svoje. Ono što je počelo kao skroman poduhvat ubrzo je preraslo u prepoznatljiv brend, poznat po svojim čajnim keksima, slanim grickalicama i voljenom rahat lokumu. Kondisa je 2013. godine napravila hrabar potez, postavši prva kompanija u zemlji koja proizvodi karamele. A sada, 2025. godine, dokazuje da digitalne inovacije i tradicija nisu međusobno isključive. – Digitalizacija nije značila preuzimanje kontrole nad hladnim mašinama – već održavanje konkurentnosti, efikasnosti i održivosti, bez kompromisa u pogledu onoga što jesmo. Željeli smo koristiti tehnologiju ne da bismo zamijenili ljude, već da bismo im pomogli, kaže Samir Rondić, osnivač i vlasnik Kondise. Ta vizija je oživjela uz pomoć EBRD-ove inicijative “Go Digital in Bosnia and Herzegovina” – programa koji sufinansira EU, a koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da se prilagode digitalnim procesima i usklade sa standardima EU. Nakon što je dobila kredit od Raiffeisen banke BiH, jedne od partnerskih banaka programa, Kondisa je unaprijedila svoju liniju za proizvodnju karamele, transformirajući delikatan i dugotrajan zanat u pojednostavljen i precizno kontroliran proces. Nakon uspješnog završetka investicionog projekta, Kondisa je dobila grant EU u ukupnom iznosu od 15 posto iznosa kredita, što je olakšalo njenu investiciju. Rezultati investicije su impresivni. Tamo gdje su serije ranije bile nepredvidljive i nedosljedne, nove mašine, sa svojim ugrađenim senzorima i automatizacijom, sada proizvode karamele sa savršenom teksturom, punjenjem i oblikom, svaki put. Proces, koji je nekada trajao satima kada su se karamele pravile ručno, sada se završava za nekoliko minuta, bez žrtvovanja kvaliteta. Ljudsko učešće je i dalje ključno, ipak. – Naš tim je prošao opsežnu obuku. Automatizacija je olakšala zadatke, ali naši zaposlenici su i dalje srce fabrike, kaže Rondić. Ljudi su uvijek na prvom mjestu U fabrici vlada optimistična atmosfera. Mnogi radnici su u Kondisi više od decenije – a neki i duže. I taj duh se nije promijenio, čak ni s novom tehnologijom. Ako ništa drugo, postao je jači. Zaposleni izvještavaju o manjem fizičkom naporu, poboljšanim higijenskim standardima i većem fokusu na kontrolu kvalitete – sve uz zadržavanje ručne izrade brenda. Čak i sa novom tehnologijom, Kondisini tradicionalni recepti ostaju netaknuti. Jedino što se promijenilo je koliko se efikasno i održivo ti recepti oživljavaju. – Naš novi sistem nam omogućava bolje planiranje, smanjenje otpada i praćenje emisija. To nije dobro samo za poslovanje, već je dobro i za planetu, objašnjava Rondić. Podrška digitalizaciji bosanskih preduzeća Gledajući unaprijed, Kondisa ima još ambicioznije planove. Firma namjerava dalje ulagati u digitalne alate kako bi ojačala svoje prisustvo na lokalnim i regionalnim tržištima. Upravo je za to i osmišljen program Go Digital u Bosni i Hercegovini – da podrži rast i konkurentnost lokalnih preduzeća. Do danas je pomogao više od 200 bosanskohercegovačkih kompanija da povećaju svoju produktivnost unapređenjem proizvodnih procesa, ulaganjem u zelena rješenja, energetski efikasnu opremu, energetski efikasna vozila i softverska rješenja. – Mala i srednja preduzeća igraju ključnu ulogu u postizanju ciljeva digitalne i zelene tranzicije, što naglašava potrebu za povećanjem njihovih ulaganja u održive poslovne prakse, objašnjava Stela Melnić, šefica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu i dodaje: – Ipak, mnoga mala i srednja preduzeća se i dalje bore da osiguraju adekvatno finansiranje za ulaganja u digitalizaciju. Ovaj program nastoji da riješi te finansijske nedostatke poboljšanjem i digitalne svijesti i pristupa finansiranju putem naše mreže partnerskih finansijskih institucija. Nadovezujući se na uspjeh bosanskog programa, inicijativa se sada širi na ostatak Zapadnog Balkana. VEZANO Dolazak predstavnika 25 saudijskih kompanija velika prilika za BiH
Etihad Airways spreman za izlazak na berzu
Marx.ba Etihad Airways, nacionalni zračni prijevoznik Ujedinjenih Arapskih Emirata sa sjedištem u Abu Dhabiju, spreman je za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) čim dioničari daju zeleno svjetlo, ali konačna odluka još uvijek nije donesena. Ova vijest dolazi u trenutku kada se globalna avioindustrija konsolidira i preusmjerava prema tržištima kapitala, a Etihad sve snažnije pokazuje ambiciju za povratak u prvu ligu svjetskih avioprijevoznika. – Datum još nije određen, ali mi smo potpuno spremni. Čim se dioničari odluče izlazimo na tržište, izjavio je Antonoaldo Neves, glavni izvršni direktor Etihad Airwaysa, u intervjuu za Khaleej Times. IPO bi bio historijski korak za ovu kompaniju, koja je u posljednjih nekoliko godina prošla kroz duboku restrukturaciju i finansijsku konsolidaciju. Etihad je prešao put od agresivne ekspanzije i skupih udjela u globalnim aviokompanijama do održivijeg, profitabilnijeg poslovnog modela usmjerenog na organski rast, efikasnost i visoku profitabilnost. Prema neslužbenim izvorima koje je prenio Reuters, IPO bi mogao iznositi čak milijardu dolara, što bi ga učinilo jednim od najznačajnijih u arapskoj regiji tokom 2025. godine. No, u UAE je konačna odluka ipak politička, a ne isključivo tržišna. Neves je jasno dao do znanja kako je potez u rukama dioničara, odnosno vlade Abu Dhabija. – Naša bilanca je jako snažna, ostvarujemo dobit, a kapital nam trenutno nije potreban. IPO bi bio strateška odluka s ciljem daljnjeg otvaranja prema tržištu, a ne finansijska nužnost, dodao je Neves. Etihad je, treba naglasiti, ušao u 2025. s rekordnim poslovnim rezultatima. U prvom tromjesečju ostvarena je neto dobit od 685 miliona dirhama (približno 170 miliona eura), što predstavlja rast od 30 posto na godišnjem nivou. Prihodi su narasli 15 posto, dosegnuvši 6,6 milijardi dirhama, dok je broj putnika povećan za 16 posto, na ukupno pet miliona. Etihadov mogući izlazak na berzu dolazi paralelno s dugogodišnjim spekulacijama o IPO-u Emirates Airlinesa, vodeće aviokompanije iz Dubaija. Šeik Ahmed bin Saeed Al Maktoum, predsjednik i izvršni direktor Emirates Grupe, nedavno je izjavio kako je i ta kompanija spremna za berzu, te da će izaći kad god to zatraži vlada Dubaija. VEZANO Qatar Airways objavio nabolji rezultat u historiji: Profit od 2,15 milijardi dolara