AS Holding postao većinski vlasnik Bosnalijeka
Marx.ba Grupacija AS Holding postala je najveći pojedinačni vlasnik kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, nakon što je uspješno okončan proces preuzimanja i stečeno više od 37 posto dionica. Time je AS Holding ostvario odlučujući uticaj u najvećoj farmaceutskoj kompaniji u Bosni i Hercegovini. – Bosnalijek je kompanija izgrađena na povjerenju, znanju i kvalitetu. Naš cilj je da u potpunosti podržimo njen dalji razvoj kroz stabilnost, odgovoran odnos prema tržištima i partnerima. Ovo nije samo poslovna odluka – ovo je strateški korak u kojem želimo potvrditi da domaće kompanije mogu graditi snažne i konkurentne sisteme na evropskom tržištu, izjavio je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga. Bosnalijek trenutno posluje na više od 20 međunarodnih tržišta, s predstavništvima i podružnicama u regiji i Evropskoj uniji. Njegov portfelj uključuje brojne lijekove,brendove i licence, a kompanija raspolaže i vlastitim istraživačko-razvojnim kapacitetima. Akvizicija Bosnalijeka predstavlja jednu od najznačajnijih transakcija u domaćem privrednom sektoru u posljednjoj deceniji, a njen značaj ogleda se i u poruci koju šalje – da domaći investitori preuzimaju odgovornost za ključne industrijske grane, ulažu u njihovu održivost i otvaraju prostor za dugoročni razvoj. AS Holding ostaje posvećen principima održivog rasta, transparentnosti i društvene odgovornosti, te vjeruje da je upravo Bosnalijek simbol potencijala koji Bosna i Hercegovina ima u industrijama sa visokom dodanom vrijednošću. – Uvjereni smo da će sinergija između Bosnalijeka i AS Holdinga doprinijeti razvoju snažnijeg domaćeg farmaceutskog sektora, ali i širem prepoznavanju bosanskohercegovačkog znanja i proizvoda na međunarodnom tržištu, istakla je Zana Džubur, PR AS Holdinga.
Adriatic Metals: Ostvarili smo komercijalnu proizvodnju u rudniku srebra u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Adriatic Metals PLC sa zadovoljstvom objavljuje da je ostvario komercijalnu proizvodnju u svom rudniku srebra Vareš u Bosni i Hercegovini, poručili su iz ove kompanije. – Komercijalna proizvodnja je proglašena na osnovu održavanja nivoa protoka postrojenja od 75% tokom 14 dana, uključujući 80% tokom 7 dana, i dostizanja 2.000 t/d (90%) krajem juna. Ova prekretnica slijedi nakon rješavanja prethodnih ograničenja vezanih za upravljanje jalovinom. Izgradnja skladišta jalovine Veovača završena je u martu, a početno odlaganje jalovine počelo je 2. aprila. Namjenski pristupni put koji povezuje postrojenje za preradu Vareš sa skladištem jalovine je završen i operativan je tokom proteklog mjeseca, poručeno je iz kompanije. Kako je rečeno, rudarske aktivnosti u Rupicama dobro napreduju, sa približno 900 metara podzemnog razvoja završenog u drugom kvartalu (kvartalni rekord). Postrojenje posluje konzistentno, a ključne potrebne dozvole, oprema i osoblje su na mjestu kako bi se održala stabilna proizvodnja. – Ponosni smo što možemo objaviti postizanje komercijalne proizvodnje u rudniku srebra Vareš, što označava značajnu prekretnicu koja pokazuje našu sposobnost da poslujemo na nivoima proizvodnje koji podržavaju snažno generiranje gotovine. Iskreno se zahvaljujem cijelom našem timu i menadžmentu na njihovoj nepokolebljivoj predanosti i trudu u postizanju ovog važnog cilja, rekla je Laura Tyler, generalna direktorica i izvršna direktorica Adriatica. Kako je poručeno, više detalja bit će dostupno u kvartalnom izvještaju o aktivnostima za drugi kvartal.
Trenutak kada je kompas otkazao: Zlato diktira nova pravila
Marx.ba Četiri decenije profesionalni upravljači novcem mogli su da se oslanjaju na zakon: razlika između realnih desetogodišnjih prinosa američkih obveznica i cijene zlata se ponašala predvidivo – kada prinosi rastu, cijena zlata pada, i obrnuto. Taj zakon, međutim, izgleda da je prestao da važi 2021. godine. Od tada, cijena zlata je zabilježila 43 nova historijska maksimuma – više ih je bilo samo 1979. godine – dok su prinosi na obveznice nastavili da rastu. U protekle četiri godine vidjeli smo kako se žuti metal probija na nove visine u odnosu na državne obveznice, čak i dok kamatne stope rastu – jasan znak razdvajanja ovog odnosa.U normalnim tržišnim uslovima, cijena zlata i prinosi na obveznice su obrnuto proporcionalni. Kada prinosi rastu, investitori kupuju državne obveznice, naročito američke, jer se smatraju veoma sigurnim ulaganjem. To se obično dešava na štetu zlata, čija cijena tada opada. S druge strane, kada prinosi padaju, cijena zlata raste jer su oportunitetni troškovi držanja zlata niži. Međutim, ova pravila više ne važe. Ovo nije privremena anomalija, već promjena režima: obveznice, nekada oslonac tzv. „60/40“ portfolija (60% dionice, 40% obveznice), nisu izdržale test tokom inflatornog perioda od 2021. godine. Zlato, koje ne donosi prinos, po svim pravilima bi trebalo da gubi vrijednost kada rastu kamatne stope na druge investicije, ali to se nije desilo. Naprotiv, zlato se pokazalo kao jedina likvidna imovina koja je dostizala nove maksimume čak i poslije volatilnosti povodom „Dana oslobođenja” u aprilu 2025. Drugim riječima, tradicionalni investicioni kompas ne samo da je pogrešno pokazivao pravac, već je potpuno izgubio orijentaciju. Koji su glavni uzroci ovog razdvajanja? Centralne banke su samo tokom 2024. godine kupile više od 1.000 tona zlata, čime se udio zlata u globalnim deviznim rezervama stalno povećava. Od 2022. godine, potražnja centralnih banaka čini oko 25% ukupne globalne potražnje za zlatom. Dok zlatne rezerve rastu širom svijeta, istovremeno opada obim američkog duga u njihovom vlasništvu. Ta uporna potražnja za zlatom stvara cjenovni prag ispod kojeg zlato teško može pasti. Istovremeno, pošto se sve više američkih obveznica pojavljuje na sekundarnom tržištu, njihove cijene padaju – a kamatne stope rastu. Ovaj trend je posebno vidljiv u slučaju Narodne banke Kine, koja od 2018. godine postepeno smanjuje svoje vlasništvo nad američkim obveznicama. Istovremeno, postaje jedan od najvećih kupaca zlata posljednjih godina. Direktno učešće monetarnih vlasti na globalnim tržištima zlata i obveznica stvara distorziju kakvu trenutno posmatramo. Kako centralne banke povećavaju potražnju za zlatom, investitori pod pritiskom fenomena „strah da će nešto propustiti” (FOMO) ulaze na tržište nadajući se brzom profitu, što dodatno podiže cijenu zlata. U srži svega toga nalazi se strah – strah od značajnih gubitaka usljed ulaganja u američku imovinu. Posebno u kontekstu ekonomske i političke neizvjesnosti povezane s predsjednikom Donaldom Trampom, čije odluke izazivaju volatilnost na tržištima dionica i obveznica. Prodaja dugoročnih državnih obveznica više ne garantuje zaštitu tokom pada na berzi. Izvještaj kompanije Incrementum AG, jednog od vodećih istraživača tržišta plemenitih metala, pokazuje da je tokom svake recesione berze još od 1929. godine, zlato u prosjeku nadmašilo S&P 500 za više od 40 procentnih poena. Prema istom izvještaju, sadašnji modeli vrednovanja investicionog zlata više ne važe. Incrementum vjeruje da će u budućnosti cijena zlata zavisiti od fizičkih tokova i odluka o upravljanju rezervama, a ne od oportunitetnih troškova posjedovanja druge imovine. Zaključak: Od 2021. godine, zlato se otkačilo od korelacije sa realnim američkim prinosima. Investitori koji i dalje čekaju pad kamatnih stopa prije nego što povećaju izloženost zlatu, rizikuju da se oslanjaju na pokvaren barometar kao na vodič.
Triglav Osiguranje poslovanje iz RS prebacuje u FBiH
Marx.ba Triglav osiguranje planira ugasiti svoju osiguravajuću kuću u RS te cjelokupan portfelj osiguranja u svim vrstama osiguranja prenijeti na društvo za osiguranje sa sjedištem u FBiH. – Agencija za osiguranje RS je u toku 2024. godine obaviještena o namjeri konsolidacije poslovanja ovog društva za osiguranje na način da poslovanje u Bosni i Hercegovini vrši preko jednog društva za osiguranje i to Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, pri čemu bi se djelovanje tog društva u RS realizovalo preko filijale, a Triglav osiguranja a.d. Banja Luka bi prestalo sa poslovanjem, naveli su u Komitetu za koordinaciju nadzora finansijskog sektora RS u izvještaju upućenom Narodnoj skupštini RS, piše Bloomberg Adria. Imajući u vidu da prenos cjelokupnog portfelja osiguranja u svim vrstama osiguranja na društvo za osiguranje sa sjedištem u FBiH implicira prestanak dozvole, planirano je da se izvrši preregistracija djelatnosti osiguranja u drugu djelatnost ili da se poslovanje ovog privrednog subjekta okonča dobrovoljnom likvidacijom.
Poslovni susreti: Najava ZEPS-a 2025 i nove prilike za MSP sektor
Marx.ba Danas se u Zenici održavaju “Poslovni susreti privrednika sa područja Zeničko-dobojskog kantona”, a jedna od tema susreta je i predstojeći Međunarodni generalni BH sajam ZEPS 2025, privredni događaj godine koji će se održati od 10. do 13 septembra u Zenici. Ovogodišnje “Poslovne susrete” organizira ZEDA – Zenička razvojna agencija, a očekuje se veliki broj učesnika iz Zeničko – dobojskog kantona, kao i cijele Bosne i Hercegovine. Treba istaći da će između ostalog biti riječi o “Projektu COSME – Enterprise Europe Network (EEN) – podrška za MSP”, zatim benefitima koji se pružaju kroz EEN poduzetničku mrežu, kao i o aktuelnim javnim pozivima Ministarstva privrede ZDK i već spomenutom predstavljanju plana i koncepta Međunarodnog generalnog BH sajma ZEPS 2025. Nakon formalnog dijela, za učesnike je predviđen poslovni ručak kao prilika za umrežavanje i ostvarivanje saradnje. Prošle godine je u okviru ZEPS-a organizovano više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više. Generalni BH sajam ZEPS 2025 održat će se od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici.
Velika medijska akvizicija: RTL grupa kupuje Sky Deutschland za 150 miliona eura
Marx.ba RTL Grupa je dogovorila kupovinu Sky Deutschland za 150 miliona eura, što predstavlja jedan od najvećih poslovnih poduhvata kompanije. Ugovor predviđa i mogućnost dodatne isplate do 377 miliona eura, ukoliko cijena dionice RTL-a poraste iznad 41 eura u narednih pet godina. – Ovo spajanje stvara dvije od najmoćnijih zabavnih i sportskih brendova u Evropi i omogućava nam da ponudimo jedinstven video sadržaj kroz besplatan TV, plaćeni TV i striming, izjavio je izvršni direktor RTL Grupe, Tomas Rabe za Sky News. Plan je da se poslovanja na njemačkom govornom području kombinuju sa Sky tržištima u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, kao i u Luksemburgu, Lihtenštajnu i Južnom Tirolu. Očekuje se da će spajanje donijeti oko 250 miliona eura godišnjih sinergija u roku od tri godine. Ove sinergije podrazumijevaju procijenjene uštede troškova i/ili povećanje prihoda koje će kombinovani entitet ostvarivati svake godine kao rezultat ove akvizicije. RTL Grupa, pod kontrolom Bertelsmann SE, upravlja brojnim TV kanalima i streaming servisima, a u posljednje vrijeme značajno ulaže u razvoj premium sadržaja putem svog servisa RTL+.
Ascend 2030: Nelt Grupa najavljuje rast investicija na 400 miliona eura
Marx.ba Nelt Grupa je jučer u Beogradu predstavila novu strategiju „Ascend 2030“, petogodišnji strateški okvir koji definira ambiciozan razvojni plan kompanije. Strategija predviđa ulaganja od preko 400 miliona eura u infrastrukturu, digitalnu transformaciju, jačanje organizacije i akvizicije proizvodnih i distributivnih kompanija na tržištima na kojima Grupa posluje. Nakon uspješno realizovanog ciklusa „Accelerate 2025“, nova faza donosi fokus na dodatno osnaživanje organizacije, akvizicije, digitalizaciju poslovanja, uvođenje naprednih AI rješenja i snažnu ESG agendu. Strategiju je, u hotelu Hilton u Beogradu, pred 250 menadžera Nelt Grupe, predstavio Izvršni Odbor Nelt Grupe, uključujući potpredsjednike kompanije za tržišta Srbije, Adria regiona, Afrike i Neltovih brendova, kao i izvršnih direktora finansija, ljudskih resursa, informacionih tehnologija i strategije i transformacija. – Prethodni trogodišnji ciklus bio je veoma uspješan za nas. „Ascend 2030“ određuje narednu fazu našeg puta. Imamo ambiciju da u narednih pet godina investiramo 400 miliona eura u ljude, brendove i infrastrukturu, logističku i digitalnu, naglasio je Darko Lukić, CEO Nelt Grupe, koji na ovoj poziciji obilježava godinu dana mandata. Goran Cerovina, potpredsjednik za Adria tržišta, naveo da je petogodišnji cilj pozicioniranje kao regionalnog lidera sa skalabilnim i otpornim poslovnim modelom. Održivi i ubrzani rast oslanja se na tri ključne poluge – optimizaciju, investicije i akvizicije, uz fokus na ljude i kulturu kao glavne pokretače transformacije i uspjeha. Ascend 2030 je novo poglavlje u poslovanju Nelt Grupe i simbolizuje ambiciju kompanije da se uzdigne na još viši nivo efikasnog, odgovornog i održivog poslovanja. Iz ubrzanja, koje je Nelt Grupu fokusiralo na transformaciju, širenje, i rast prihoda, uspon simbolizuje slijedeću fazu koja zahtjeva jačanje organizacije i podizanje kompetenci, procesa i tehnologija.
Održani sastanci u bh. općini: Na pomolu investicije dvije vodeće kompanije
Marx.ba Načelnik Općine Hadžići Eldar Čomor održao je radne sastanke s predstavnicima dvije vodeće kompanije u Bosni i Hercegovini – Bingo Group i AS Holding. Vlasnik Bingo Group i jedan od najuspješnijih bh. privrednika, Senad Džambić, jučer je boravio u službenoj posjeti Općini Hadžići. Tom prilikom razgovarano je o mogućnostima privredne saradnje i potencijalnim ulaganjima. Grupa Bingo obuhvata 20 kompanija, od kojih je 11 proizvodnog karaktera, te zapošljava više od 9.000 radnika širom BiH. Istog dana, načelnik Čomor ugostio je i predsjednika Uprave AS Holdinga, Rusmira Hrvića. U fokusu sastanka bili su planovi za jačanje saradnje s lokalnom zajednicom, kao i najava novih investicija. Planirano je proširenje kapaciteta, unapređenje otkupa sirovina uz snažnije povezivanje s domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Načelnik Čomor izrazio je zadovoljstvo ovim posjetama, naglašavajući važnost izgradnje partnerstava s domaćim privrednim liderima u cilju dugoročnog ekonomskog razvoja općine Hadžići.
IMPAKT inkubator poslovnih ideja: Prilika za mlade poduzetnike
Marx.ba Investicijska fondacija Impakt u u partnerstvu sa Ministarstvom za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona, JU Službom za zapošljavanje TK i 11 lokalnih zajednica nastavlja uspješnu višegodišnju saradnju. Potpisan je novi ugovor o partnerstvu kojim se omogućava realizacija IMPAKT Inkubatora poslovnih ideja u 11 opština i gradova širom kantona. Partnerstvo su ozvaničili Damir Gazdić i ekspertica za preduzetništvo iz Investicijska fondacija Impakt, Danijela Jakovljević, te direktor JU Služba za zapošljavanje TK, Miralem Softić potvrdivši zajedničku posvećenost razvoju preduzetništva među mladima. Ove godine program donosi i digitalnu prijavu putem nove Impakt mobilne aplikacije. Javni poziv za učešće je objavljen, a program je namijenjen mladima od 18 do 35 godina koji žele da pokrenu vlastiti biznis, prošire postojeći biznis (mlađi od godinu dana) iili razviju nove proizvode ili pristupe novim tržištima. Kako je objavljeno program pruža preduzetničku obuku, stručnu i mentorsku podršku, mogućnost dobijanja bespovratne finansijske podrške do 5.000 KM i umrežavanje sa drugim poduzetnicima i stručnjacima iz različitih oblasti.
Dolar najslabiji prema euru od 2021. godine
Marx.ba Azijske berze pokazale su nestabilnost u četvrtak, a dolar se nalazi pod pritiskom, jer je mogućnost da predsjednik SAD Donald Trump rano imenuje novog predsjednika Federalnih rezervi izazvala zabrinutost zbog nezavisnosti i kredibiliteta američke centralne banke. Pritisak na dolar dodatno je porastao nakon medijskih izvještaja da Trump razmatra da do septembra ili oktobra najavi nasljednika aktuelnog šefa Feda Jerome Powell, iako mu mandat ističe tek u maju 2026. Analitičari ovakav potez tumače kao pokušaj da Trump izvrši uticaj na monetarnu politiku preko predsjednika Feda „u sjenci“, prenosi Reuters. Tržišta su se djelimično smirila zahvaljujući primirju između Izraela i Irana, koje za sada funkcioniše i time smanjuje rizike za snabdijevanje naftom. Ipak, trgovci ostaju napeti zbog Trumpovog roka 9. jula, do kada je najavio nove carine ukoliko se ne postignu trgovinski dogovori, kao i zbog njegovog pritiska na Fed. Na berzama, MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija (bez Japana) bio je blago u plusu, dok je tokijski Nikei skočio 1,5 posto, dostigavši najviši nivo od kraja januara. Fjučersi na evropske akcije ukazuju na miran početak trgovanja, dok su valutna tržišta bila u fokusu. Euro je ojačao na najviši nivo od septembra 2021, dostigavši 1,6837 dolara. Švicarski franak dostigao je najviši nivo u posljednjih deset godina, dok je japanski jen ojačao 0,3 odsto na 144,815 za dolar. Tramp je više puta kritikovao Powella jer ne spušta kamatne stope i javno razmatrao da ga smijeni ili uskoro imenuje nasljednika, što je uzdrmalo povjerenje investitora u američku imovinu i kredibilitet Feda. Analitičari očekuju da će Trump imenovati za Powellovog nasljednika nekoga sa labavim stavovima u vezi sa monetarnom politikom, što podriva povjerenje u Fed i dolar. Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest drugih valuta, pao je na najniži nivo od marta 2022. Od početka godine, oslabio je deset procenata, jer investitori traže alternative zbog bojazni od posljedica Trumpovih carina po američki rast. Dvogodišnji prinos na američke državne obveznice, koji se obično kreće u skladu s očekivanjima kamata, pao je za 1,5 baznih poena, na 3,764 procenata, što je najniži nivo u posljednjih sedam sedmica. Powell je u svjedočenju pred Kongresom rekao da američke carine mogu izazvati jednokratni skok cijena, ali da postoji ozbiljan rizik da podstaknu trajniju inflaciju, zbog čega Fed mora biti oprezan sa eventualnim sniženjem kamata. Zvaničnici Feda i dalje očekuju da ove godine dva puta snize kamatne stope, ali tajming zavisi od razvoja situacije sa trgovinskim sporazumima i većom jasnoćom o opsegu carina. Tržišta trenutno procjenjuju gotovo 25 posto šanse da Fed smanji stope na sastanku krajem jula, u poređenju sa 12,5 posto prošle sedmice.