Cleantehnica: Energija kojoj nisu otvorena vrata u SAD, dobrodošla u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Rat američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv energije vjetra ubija hiljade radnih mjesta kod kuće, dok suparnička supersila Kina s veseljem vodi svoju industriju vjetra na put kako bi osvojila zrele ciljeve u istočnim dijelovima Evrope, između ostalih područja. Najnoviji primjer je balkanska država Bosna i Hercegovina, gdje je nova vjetroelektrana od 84 megavata počela proizvoditi čiste kilovate ranije ove godine, piše Cleantehnica. Balkanski poluotok je matična žila potencijala obnovljive energije, uključujući hidroenergiju, biomasu, geotermalnu i solarnu energiju, kao i energiju vjetra, a to uključuje i Bosnu i Hercegovinu (BIH). Investitori su već na tom slučaju. Ranije ove godine, Neovisni operator sistema u BiH izračunao je brojke i došao do ukupno 3,8 gigavata u novim vjetroelektranama u razvoju do 2035., zajedno s 12,5 gigavata solarne energije. Kako su rekli, u ovu mješavinu ulazi POWERCHINA, kineska korporacija za izgradnju električne energije. Dana 1. septembra, kineska državna novinska organizacija CRI skrenula je pažnju na projekt kompanije za vjetroelektranu Ivovik s 20 turbina i 84 megavata u Bosni i Hercegovini, koji je započeo probni rad u januaru. Nova vjetroelektrana nadopunjuje novi projekt hidroelektrane Ulog, također smješten u Bosni i Hercegovini. – Dva projekta „predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi“, napomenuo je CRI u objavi za javnost, dodajući da projekti „također odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima“. Proizvodni kapacitet od 84 megavata prilično je skroman prema današnjim standardima, ali projekt Ivovik će preuzeti titulu najvećeg projekta obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini do sada, s godišnjom proizvodnjom od 259 miliona kilovat-sati. – Prema podacima projekta, ta bi proizvodnja mogla istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljičnog dioksida (CO₂) godišnje, naveo je CRI, prenosi Indikator. CRI je također iskoristio priliku kako bi istakao da će nova vjetroelektrana imati ogroman utjecaj na kineski otisak u globalnoj industriji energije vjetra, u Evropi i šire. – Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski pothvat u Bosni i Hercegovini i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji predvodi kineska kompanija, naglasio je CRI.
Otvorena nova poslovnica Razvojne banke FBiH u Goraždu
Marx.ba/ Marketing U prisustvu brojnih privrednika, predstavnika vlasti, partnera i zvanica, danas je u Goraždu svečano otvorena nova poslovnica Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine. Time Razvojna banka FBiH nastavlja širiti mrežu i potvrđuje opredjeljenje da bude što bliže privrednicima u svim dijelovima Federacije. Svečanim presijecanjem vrpce poslovnicu su otvorili premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH Borislav Trlin. Premijer Federacije BiH ovom prilikom je poručio: „Otvaranjem poslovnice u Goraždu pokazujemo da razvojni projekti ne smiju biti privilegija samo velikih centara. Naša je obaveza da jednakom pažnjom i podrškom pratimo i gradove poput Goražda, gdje privreda ima ogroman potencijal i gdje ljudi svojim radom i upornošću zaslužuju da imaju snažnog partnera kao što je Razvojna banka FBiH. Razvojna banka FBiH danas je jedan od najvažnijih instrumenata Vlade Federacije BiH u podršci razvoju privrede. Kroz saradnju s resornim ministarstvima – poput turizma, energetike, obrta i razvoja te poljoprivrede – razvijene su posebne kreditne linije koje privrednicima donose grant sredstva, subvencije kamata ili potpuno preuzimanje troška kamate. Istovremeno, Banka uspješno provodi i Garancijski fond Vlade Federacije BiH, zahvaljujući kojem je do sada izdano više od 1.000 garancija u vrijednosti od 337,5 miliona KM i na taj način pružena je podrška za blizu 600 kompanija u 66 općina Federacije BiH, koje zapošljavaju više od 30.000 radnika. Ovim putem šaljemo jasnu poruku – Vlada Federacije BiH i Razvojna banka FBiH stoje uz privrednike, uz njihove ideje i projekte, s ciljem da zajedno gradimo stabilnu, prosperitetnu i održivu budućnost za cijelu Federaciju BiH.“ Predsjednik Uprave Borislav Trlin kazao je da Razvojna banka Federacije BiH kontinuirano radi na tome da bude blizu privrednika i podržava razvoj lokalne ekonomije te da otvaranje poslovnice u Goraždu predstavlja konkretan korak ka tom cilju: „ Današnjim činom potvrđujemo opredjeljenje Razvojne banke FBiH da bude bliže privrednicima širom Federacije. Naša uloga nije samo pružiti finansijsku podršku – želimo biti partner u realizaciji projekata, jačanju konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, te dugoročno doprinositi održivom razvoju lokalnih zajednica. Ova poslovnica omogućava privrednicima iz cijele regije lakši pristup kreditnim linijama i programima koji olakšavaju pokretanje i razvoj poslovanja, dok im istovremeno pružamo stručnu podršku i savjetovanje prilagođeno njihovim potrebama. Najveći potencijal i benefite privrednici će osjetiti u budućnosti, kada Bosna i Hercegovina pristupi Evropskoj uniji i kada, putem svoje – Razvojne banke FBiH, budu mogli koristiti sredstva iz evropskih fondova i drugih razvojnih mehanizama. Do tada, naša je obaveza da im budemo oslonac – da ponudimo stabilno finansiranje, stručnu podršku i sigurnog partnera na svakom koraku poslovnog puta.“ Gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović, osvrnuo se na privredni potencijal Bosansko-podrinjskog kantona, istakavši da u ovom kantonu posluje 610 kompanija sa oko 400 organizacionih jedinica i blizu 480 obrtnika, koji zajedno zapošljavaju hiljade radnika: „Otvaranje poslovnice Razvojne banke Federacije BiH rezultat je kontinuiranih napora da našim privrednicima obezbijedimo snažnu podršku i dodatne mogućnosti za poslovanje. Prisustvo Banke u Goraždu šalje jasnu poruku da se glas naših privrednika čuo, da je njihova uloga prepoznata te da postoji povjerenje u njihove projekte i inicijative, koje doprinose zadržavanju radnih mjesta, otvaranju novih i stvaranju povoljnog ambijenta za život, rad i ostanak u ovom gradu. Ovakvim projektima stvaramo uslove da ovaj grad nastavi biti primjer razvoja, otpornosti i budućnosti u Bosni i Hercegovini“, naglasio je gradonačelnik Imamović. Razvojna banka FBiH ne ulaže samo u razvoj privrede, već i u ljude koji svojim talentom i upornošću predstavljaju Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj sceni. Jedan od njih je i Emir Hastor, višestruki državni prvak u maratonu – najzahtjevnijoj atletskoj disciplini. S više od 200 osvojenih medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima, te zapaženim rezultatima na svjetskim maratonima u Parizu, Berlinu i Beču, Emir se svrstao među najbolje u ovom sportu. Razvojna banka FBiH prepoznala je njegov trud i uspjehe, te ga podržava u odlasku na maraton u Chicagu, gdje će još jednom dostojno predstavljati Bosnu i Hercegovinu. Nova poslovnica Razvojne banke FBiH u Goraždu nalazi se u centru grada, na adresi Trg branilaca 6C, a privrednicima je na raspolaganju radnim danima od 07:30 do 16:00 sati.
Novi rekordi: Zlato na historijskom vrhuncu
Marx.ba Cijena zlata dosegnula je rekordan nivo potaknuta snažnom potražnjom za plemenitim metalom uslijed globalne ekonomske neizvjesnosti. Cijena zlata popela se na 3.508,50 dolara po unci rano jutros, nastavljajući uzlazni trend koji je ove godine zabilježio rast od gotovo trećine, piše BBC News. Plemeniti metali, a posebno zlato, smatraju se sigurnim utočištem za ulagače u nestabilnim vremenima. Cijena mu je značajno porasla ranije ove godine nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio niz carina koje su poremetile globalnu trgovinu. Analitičari ističu kako je rastu cijene pridonijelo i očekivanje da će američka centralna banka smanjiti ključnu kamatnu stopu, što zlato čini još privlačnijom investicijom. Adrian Ash, direktor istraživanja u BullionVaultu, izjavio je za BBC da je rast cijena zlata posljednjih mjeseci direktnaa posljedica Trumpovih poteza i “onoga što je učinio geopolitici i globalnoj trgovini”. – Zapravo su američki izbori prošle godine to stvarno potaknuli, rekao je Ash. Kao dodatni faktor koji gura cijenu zlata prema gore, analitičari navode i zabrinutost zbog neovisnosti američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed). Trump je u više navrata napao predsjednika Feda, Jeromea Powella, a nedavno je pokušao smijeniti i jednu od guvernerki, Lisu Cook. Derren Nathan iz kompanije Hargreaves Lansdown smatra da su Trumpovi “pokušaji potkopavanja neovisnosti Federalne rezervne banke” potaknuli “obnovljeni interes za imovinu sigurnog utočišta, uključujući zlato”.
Franck preuzima fabriku i dva brenda kafe u BiH
Marx.ba Franck grupa počela je proces preuzimanja fabrike za preradu kafe u Posušju te brendova kafe s tržišta Bosne i Hercegovine Branck caffé i Dolce caffe, kao iskorak u daljnjem jačanju lokalne prisutnosti i konkurentnosti Francka na tržištu BiH i regije, objavili su u četvrtak iz te kompanije. Nakon uspostave izravne distribucije u svim kanalima na tržištu BiH, Franck nastavlja strateško jačanje poslovanja kroz planiranu akviziciju proizvodnih kapaciteta i brendova kafe, a za iznos transakcije navode da je poslovna tajna. Ta akvizicija uslijedila je nakon što je Franck uspostavio idirektnu kontrolu nad svim kanalima prodaje na tržištu BiH te time osnažio komercijalnu infrastrukturu i postigao bolju povezanost s kupcima. Za planirano preuzimanje tvornice i brendova kažu da je logičan nastavak tog procesa, s fokusom na unapređenje lokalnih proizvodnih i logističkih kapaciteta, fleksibilnosti i tržišne agilnosti. Zaključenje transakcije očekuje se krajem ove godine, a integracija preuzetih brendova u Franckovu prodajnu i distribucijsku mrežu planirana je na jesen ove godine, dok se preseljenje postojeće Franckove proizvodnje iz Gruda u Posušje očekuje do kraja drugog kvartala 2026. U sklopu projekta planirana je i izgradnja novog skladišnog prostora s većim kapacitetom na lokaciji nove fabrike. – Akvizicijom dodatno jačamo našu proizvodnu strukturu u BiH, proširujemo tržišni portfelj te osiguravamo veću učinkovitost u distribuciji i logistici. Tvornica u Posušju, uz modernu tehnologiju i prepoznatljive lokalne brendove, postaje dio integriranog proizvodnog sistema Francka u regiji, naglasio je direktor Francka za BiH Edin Škaljić. Iz Francka napominju i da brendovi Branck caffé i Dolce caffe imaju solidnu prisutnost na tržištu BiH, dok je fabrika u Posušju opremljena savremenim automatiziranim ssitemom za preradu kave, što osigurava dodatne kapacitete i operativnu stabilnost.
Priliv direktnih stranih investicija u BiH u 2024. godini iznosio 1,76 milijardi KM
Marx.ba Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, pokazuju podaci istraživanja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o direktnim stranim investicijama za 2024. godinu. Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 miliona KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 miliona KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 miliona KM. Na kraju 2024. godine, ukupno stanje direktnih stranih investicija u BiH iznosilo je 21,22 milijarde KM. Pored direktnih stranih investicija realizovanih tokom 2024. godine, taj iznos predstavlja i rezultat investiranja iz prethodnih godina, kao i rezultate poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se odnosi na Hrvatsku 3,22 milijardi KM ili 15,2 posto ukupnog stanja investicija, zatim Austriju 2,9 milijardi KM ili 13,7 posto i Srbiju 2,8 milijardi KM ili 13,3 posto od ukupnog stanja investicija. Posmatrano po djelatnostima, najveće stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (4,27 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijardi KM) i trgovine na veliko (2,01 milijardi KM).
Veliki posao u Hercegovini sve bliže realizaciji: Mostar će dobiti aqupark, jedan od najvećih u regiji
Marx.ba Radovi na gradilištu budućeg aquaparka smještenog između mostarskih prigradskih naselja Kosor i Lakševine brzu napreduju. Riječ je o jednom od najvećih projekata ovakve vrste u regiji, koji će osim zabavnih sadržaja za djecu nuditi i smještajne jedinice za posjetitelje. Aquapark će biti kompletno opremljen sadržajima za sve uzraste, s posebnim naglaskom na dječju zabavu i rekreaciju, piše Bljesak. Osim zabavnog dijela, projekt uključuje i smještajne kapacitete, što će ojačati i turističku ponudu Mostara i Hercegovine. Inače, u javnosti je početkom 2025. godine odjeknula vijest kako će na području Mostara niknuti tematski park vrijedan 43 miliona eura. Tada je iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) objavljeno kako je riječ o projektu kuvajtskog investitora Hussaina Alnassara, vlasnika kompanija Herbal Spa i Mado u Bosni i Hercegovini.
Hasanović: Jedinstveni sistem indirektnih poreza je temelj ekonomske stabilnosti BiH
Marx.ba Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović izjavio je da su sve češće izjave kojima se direktno napada ustavni poredak i država Bosna i Hercegovina neutemeljene i opasne, te da je njegova obaveza javnosti predstaviti jasne i nedvosmislene podatke o funkcionisanju sistema indirektnog oporezivanja i njegovoj ulozi u finansiranju države i entiteta. Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2024. godini ukupno je prikupljeno 11.393.488.043,79 KM, i to: Hasanović je istakao da ovi podaci jasno pokazuju kako najveći dio prihoda dolazi iz Federacije BiH, dok raspodjela prihoda od indirektnih poreza osigurava i finansijsku održivost Republike Srpske i Brčko distrikta. Prema njegovim riječima, to znači da ekonomska stabilnost manjeg entiteta direktno zavisi od jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja. “Političke izjave kojima se osporava ovaj sistem nisu samo neutemeljene i netačne – one su i opasne. Njihova eventualna realizacija značila bi udar na stabilnost budžeta svih nivoa vlasti, ugrožavanje plata radnika u institucijama, destabilizaciju ekonomije i dovođenje u pitanje svakodnevnog funkcionisanja države”, poručio je Hasanović. On je naglasio da bi ukidanje jedinstvenog sistema indirektnih poreza bilo ekonomski pogubno upravo za Republiku Srpsku. Dodao je da bi Federacija BiH u takvom scenariju imala koristi, ali da politika koju zastupa, kao i Socijaldemokratska partija BiH, nikada neće počivati na secesionizmu, destabilizaciji ili rušenju institucija Bosne i Hercegovine. “Naš stav je čvrst i nedvosmislen: sistem indirektnog oporezivanja mora ostati nedjeljiv, jer je to temelj fiskalne stabilnosti i jednake pravne zaštite za sve građane i privredne subjekte”, naglasio je Hasanović. Umjesto, kako je kazao, da se javnosti serviraju neodgovorne i populističke izjave, Hasanović smatra da svi koji žele dobro Bosni i Hercegovini trebaju raditi na jačanju državnih institucija i mehanizama koji osiguravaju stabilnost, jednakost i pravednu raspodjelu prihoda. Na kraju je objavio i grafikon i tabelarni prikaz prikupljenih i raspodijeljenih prihoda od indirektnih poreza za period 2022., 2023. i 2024. godinu, kao i za prvih pet mjeseci 2025. godine, gdje se jasno vidi koliko svaki entitet doprinosi.
BCG: Evropa postaje sigurna luka za investitore, druga polovica 2025. bi mogla pružiti snažnu priliku
Marx.ba U vrijeme kada povjerenje u globalno tržište spajanja i preuzimanja (M&A) jenjava, Evropa se pokazala kao rijetka svijetla toačka. Posljednji izvještaj Boston Consulting Group (BCG) naziva Mid-2025 M&A Insights otkriva neujednačeni oporavak povjerenja investitora širom svijeta, dok Evropa, po prvi put u dvije godine, neočekivano premašuje Sjevernu Ameriku u Indeksu povjerenja u aktivnosti spajanja i preuzimanja. Koristeći se internim podacima BCG-a, izvještaj otkriva kako je opće globalno raspoloženje i dalje za 37 manje od svog dugoročnog prosjeka, dok evropski optimizam trenutno stoji na 85 bodova na indeksu povjerenja te prednjači ispred drugih glavnih regija globalnog biznisa i tržišta kapitala, što pokazuje da se interes investitora vratio u Evropu u ovom vremenu geopolitičkih i makroekonomskih neizvjesnosti. – Ovo je vrijeme za ponovnu prilagodbu. Slegla se prašina optimizma s početka godine, a ono što sada vidimo je globalno tržište spajanja i preuzimanja koje se suočava s nesigurnostima,” izjavio je Jens Kengelbach, direktor i partner te globalni voditelj za teme spajanja i preuzimanja, i dodaje kako se Evropa ističe, ne zbog snažnog rasta, nego zato što postaje sigurna luka. Unatoč tomu što vodi u povjerenju, stvarna M&A aktivnost Evrope manje odražava taj sentiment. U prvoj polovici 2025. godine, regija je zabilježila 201 milijardu dolara u ukupnoj vrijednosti transakcija, što je pad od 14 posto u usporedbi s drugom polovicom 2024. godine. Razlika između sve većeg optimizma i manje aktivnosti ukazuje na to da se potencijalna energija ne koristi za trenutno djelovanje, već se nakuplja. Vrijednost transakcija u Sjevernoj i Južnoj Americi je, s druge strane, porasla za 23 posto, na 724 milijarde dolara te predstavlja 62 posto globalnog obima vrijednosti transakcija. Regija Azija-Pacifik i dalje zaostaje, s vrijednošću transakcija u padu od 43 posto na 155 milijardi zbog aktualnih geopolitičkih tenzija i zabrinutosti zbog neizvjesnih ekonomskih politika. Značajna M&A aktivnost u sektoru finansijskih usluga i osiguranja potiče povišeni evropski indeks optimizma. Transakcije poput ponude Banca Monte dei Paschi za Mediobancu i Helvetijino preuzimanja Baloisea simboliziraju dinamičnost cijelog sektora, unatoč općoj nesigurnosti na tržištu. Relativna stabilnost Evrope, naročito za vrijeme nestabilnih politika i regulativa u SAD, učinila je Evropu regijom koja je sve privlačnija destinacija za međunarodni kapital. Prema podacima BCG-a, evropski su investitori posebno aktivni u industrijama gdje konsolidacija donosi stratešku prednost, poput bankarstva i osiguranja. U periodu od januara do juna, globalna M&A aktivnost iznosila je 1,1 bilion dolara, što je pad za otprilike dva posto u usporedbi s posljednjih šest mjeseci 2024. godine. Iako je broj velikih poslova (iznad 500 miliona dolara) i dalje ispod dugotrajnog prosjeka od 60-80 mjesečno, broj megaposlova (više od 10 milijardi) je i dalje postojan na 24, nepromijenjen od druge polovice 2024. Aktivnost privatnog kapitala je blago porasla, potaknuta pritiskom na ulaganje kapitala. Međutim, finansiranje startupova u ranoj i kasnijoj fazi, naročito izvan područja umjetne inteligencije, ostaje slabo. U nestabilnim vremenima, prednost u poslovanju donosi iskustvo. Prema tridesetogodišnjoj analizi BCG-a, oni koji provode česta preuzimanja stvaraju gotovo dvostruku vrijednost u vrijeme perioda visoke nesigurnosti nego na tržištima koja su stabilnija. Nasuprot tome, veću vjerovatnost da će pod nestabilnim uvjetima uništiti vrijednost imaju oni koji po prvi put sklapaju poslove. Ovi su uvidi sada posebno važni, u vremenu kada oni koji sklapaju poslove upravljaju šokovima poput najava američkih carina iz aprila 2025., stalnih globalnih promjena u regulativi i promjenjivih tokova kapitala. Podaci također nalažu kako se iskusniji brže prilagođavaju, dajući prednost zajedničkim ulaganjima i earn-out aranžmana kako bi ublažili rizik i lakše se snašli u prekograničnoj složenosti. Iako ukupne brojke možda ne ukazuju na snažan oporavak, postoje razlozi za umjeren optimizam. Industrijski sektor zabilježio je rast vrijednosti poslova od 62 posto, energetski sektor (+54 posto) i zdravstvo (+23 posto) — sektori potpomognuti strukturnim trendovima poput vraćanja proizvodnje nazad u zemlju, dekarbonizacije i starenja stanovništva. Na suprotnoj strani spektra, vrijednost poslova u sektorima roba široke potrošnje i sirovina pala je gotovo upola, što ukazuje na područje gdje i dalje prevladava oprez investitora. Godina je krenula dobro i za IPO aktivnosti u prvom kvartalu, ali politička neizvjesnost ih je utišala već u drugom. Ipak, broj planiranih izlazaka na berzu ostaje visok, što naznačuje da bi smireniji uvjeti mogli potaknuti novi rast. Polovicom 2025., globalni poslovni akteri se ne povlače, nego prilagođavaju strategije. Dugoročni pokretači spajanja i preuzimanja, od potražnje za strateškom transformacijom do potrebe za učinkovitim ulaganjem kapitala, su i dalje na snazi. Neočekivani rast optimizma u Evropi pokazuje gdje se mogu nalaziti prilike, unatoč tome što realizacija za sada zaostaje, piše Seebiz. Poruka investitorima i direktorima je jasna – povjerenja možda nedostaje, ali za one koji imaju jasnu svrhu i stratešku disciplinu, druga polovica 2025. bi mogla pružiti snažnu priliku za djelovanje.
Keurig Dr Pepper blizu preuzimanja JDE Peetsa za 18 milijardi dolara
Marx.ba Keurig Dr Pepper blizu je dogovora vrijednog otprilike 18 milijardi dolara za kupnju nizozemske kompanije za kafu JDE Peet’s, izvijestio je u nedjelju Wall Street Journal, pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Spojena firma planira kasnije odvojiti svoje jedinice za pića i kafu, navodi se u izvještaju. Keurig Dr Pepper, čiji proizvodi su prisutni i na bh. tržištu je nastao 2018. spajanjem Keurig Green Mountain i Dr Pepper Snapple, posjeduje brendove uključujući Dr Pepper, Snapple, 7UP i Green Mountain Coffee. Kompanija ima tržišnu vrijednost od oko 48 milijardi dolara, dok je JDE Peet’s, uvršten na amsterdamsku berzu, procijenjen na 12,76 milijardi eura (14,93 milijarde dolara), prema podacima LSEG-a. Samo ove godine dionice su ima porasle 10 posto.
ZEPS otvara nova poglavlja saradnje BiH i Libije: Osam strateških izlagača na sajmu
Marx.ba Osam strateških izlagača iz Libije iz naftne industrije, proizvodnje čelika, logistike, građevinske industrije i oblasti investicija, nastupit će kao izlagači na ovogodišnjem 29. po redu Međunarodnom generalnom sajmu privrede ZEPS 2025. Libijske kompanije su odlučile ove godine doći u puno jačem sastavu, nakon što su izlagači iz ove zemlje imali odlična iskustva sa sajma prošle godine. – Bosna i Hercegovina je oduvijek imala izvanredne odnose sa prijateljskom Libijom. Drago nam je da je upravo ZEPS postao važna poslovna platforma za njihovo unaprijeđenje. Naši prijatelji, i sada već mogu reći partneri, iz Libije će se ove godine predstaviti zaista u reprezentativnom sastavu. Kompanije i investicijski fondovi iz Libije koji će biti zastupljeni na sajmu su spremni za uspostavu poslovne saradnje i otvaranje jednog novog poglavlja u razvoju eknomskih odnosa dvije zemlje, kazao je Sanel Ibrić menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS 2025. Organizacijski dio posla dolaska libijskih izlagača na ZEPS-u n sebe je preuzela M.Z.SANA d.o.o. Sarajevo, kompanija koja unaprijeđuje poslovnu i institucionalnu saradnju, te koordinira dolazak poslovnih delegacija iz Libije. M.Z. SANA je aktivna u organizaciji poslovnih susreta, predstavljajući libijske poslovne subjekte zainteresirane za ulaganja i saradnju s kompanijama iz BiH. Tako će se na ZEPS-u predstaviti i Libyan Development and Investment Holding Co. (LIDCO), LIBYAN IRON AND STEEL COMPANY, Libya Oil Joint Company, General Board of Fairs, Misrata Municipality, Libya Africa Investment Portfolio, te Libyan Ports Company (LPC. Libyan Development and Investment Holding Co. (LIDCO) je investiciona i razvojna kompanija, sa fokusom na nekretnine, građevinarstvo i industriju građevinskog materijala. LIDCO je članica Fonda za ekonomski razvoj, osnovana 2006. godine kao akcionarsko društvo s početnim kapitalom od 100 miliona libijskih dinara. Kroz niz odluka i proširenja, kapital kompanije je postepeno povećavan, te je 2010. godine dostigao 1,5 milijardi dinara, prateći rast i širenje poslovanja. IBYAN IRON AND STEEL COMPANY, jedna je od najvećih industrijskih kompanija u Libiji, specijalizovana za proizvodnju čelika. Rasprostire se na 1.200 hektara i ima projektovani kapacitet od 1,7 miliona tona tečnog čelika godišnje, koristeći proces direktne redukcije željeznih peleta uz pomoć lokalnog prirodnog gasa. Libya Oil Joint Company, bavi se distribucijom i prodajom naftnih derivata. Kompanija je osnovana 2007. godine s ciljem da obavlja transport, distribuciju i prodaju naftnih proizvoda na teritoriji cijele Libije. Njene aktivnosti uključuju opskrbu benzinskih stanica (javnih i privatnih), snabdijevanje brodova, fabrika i drugih velikih potrošača, kao i uvoz i distribuciju ulja i pesticida. General Board of Fairs se bavi organizacijom i promocijom sajmova i izložbi u zemlji i inostranstvu. Ova državna institucija osnovana je 2006. godine, s pravnim subjektivitetom i finansijskom samostalnošću, a djeluje pod okriljem Ministarstva ekonomije i trgovine. Njena uloga je centralna u predstavljanju ekonomskih potencijala Libije kroz sajmove, konferencije i međunarodne događaje. Misrata Municipality koja slovi za trgovinsku prijestolnicu Libije. Jedna od ključnih industrija je čeliks, s državnim gigantom Libyan Iron and Steel Company (LISCO), koji je značajan poslodavac i izvor Prihoda. Osim toga, nalazi se i Al-Naseem Dairy – jedna od najvećih privatnih kompanija u zemlji, s oko 750 zaposlenih. Luka Misrata (u dijelu Qasr Ahmad) jedan je od najvažnijih pomorskih centara u sjevernoj Africi – godišnji kapacitet iznosi čak 6 miliona tona, s dubinom (draft) do 11 m i ukupnom dužinom pristaništa od 3.550 m. U okviru grada djeluje i Misrata Free Zone (MFZ) koja omogućava oslobađanje od carina i poreza, sa puhnim stranim kapitalom u zonama (100 % vlasništva), oslobađanje od nacionalne registracije i sve to na preko 3.500 ha koji su dostupni za investitore. Libya Africa Investment Portfolio, investiciona i razvojna kompanija fokusirana na strateške projekte u Libiji, Africi i Evropi. LAIP je osnovana 2006. godine s početnim kapitalom od 5 milijardi američkih dolara. Većina sredstava (75%) usmjerena je na ulaganja u Africi, dok je preostalih 25% investirano u evropska tržišta radi diverzifikacije i sticanja međunarodnih iskustava. Danas portfelj sve više stavlja naglasak na direktna ulaganja unutar Libije, sa ciljem jačanja nacionalne ekonomije i otvaranja novih razvojnih mogućnosti. Paralelno zadržava svoju ulogu na međunarodnoj sceni kroz ulaganja u afričke i evropske projekte, gradeći partnerstva i podstičući saradnju. Libyan Ports Company (LPC), kompanija je koja se bavi upravljanjem i operativnim vođenjem morskih luka širom Libije. Libyan Ports Company je jedna od najvećih nacionalnih kompanija u Libiji, koja je u rekordnom vremenu pokazala visoku efikasnost i sposobnost upravljanja. LPC upravlja i operativno vodi osam glavnih luka: Tobruk, Derna, Benghazi, Brega, Ras Lanuf, Al Khums, Tripoli i Zuwara. Generalni BH sajam ZEPS 2025 održat će se od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici. Prošle godine u okviru ZEPS-a nastupilo je više od 1.200 brendova, a organizovano je više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više.