Vedre perspektive tržišta kriptovaluta
Marx.ba Tržište kriptovaluta bilježi rast cijena u posljednje dvije sedmice. Najvećom kriptovalutom trenutno se trguje oko 64.000 američkih dolara (57.000 eura). Druga najveća kriptovaluta, ether, također je ojačala oko 10 posto u posljednje dvije sedmice. Općenito, postoji značajan optimizam za srednjoročnu budućnost. Optimizam je rezultat poboljšanja makroekonomskih prilika najvećih svjetskih velesila. Prošle sedmice SAD je spustio ključnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, što predstavlja značajnu promjenu monetarne politike američke centralne banke Feda. Čak je i samo smanjenje relativno agresivno, jer u načelu kamata raste ili pada za 25 baznih bodova. Niže kamatne stope znače pozitivne vijesti za rizičnija ulaganja, poput dionica ili kriptovaluta, koje predstavljaju ekstreme spektra rizika. Inače, sada je pitanje hoće li se američka ekonomija održati sljedećih nekoliko mjeseci, jer će trebati vremena prije nego što se učinak nižih kamatnih stopa osjeti u realnoj ekonomiji. U Kini su se odlučili na još agresivniji pristup. Narodna banka Kine (PBOC) objavila je da je smanjila stopu obavezne rezerve za banke s kopna za 50 baznih bodova, dok je također smanjila sedmodnevnu obrnutu repo stopu – stopu po kojoj centralna banka posuđuje sredstva od komercijalnih banaka – za 20 baznih bodova. bodova na 1,5 posto. Osim toga, centralna banka smanjila je uvjet minimalnog predujma za hipotekarne kredite na 15 posto. Monetarna politika najvećih ekonomija ključna je za ono što se događa na tržištima kapitala, a kriptovalute nisu iznimka. Posljednji događaji upućuju na važan zaokret u politici centralnih banaka koje su posljednjih godina dominantno stezale kaiš i vodile restriktivnu politiku. Preokret se osjeti na tržištima kapitala jer je američki indeks SP500 na najvišem nivou u historiji, kao i cijena zlata. Kinesko tržište dionica počelo se buditi, bitcoin se približava najvišem nivou svih vremena. Srednjoročno i dugoročno, izgledi za rizičnu imovinu su dobri, piše Seebiz.
Hrvatska kompanija akvizirala jednog od najvećih distributera iz BiH
Marx.ba CIAK Grupa preuzela je banjalučki Sim Impex, jednog od vodećih nezavisnih distributera autodijelova (IAM) u Bosni i Hercegovini, objavljeno je na stranicama Zagrebačke berze. Banjalučka kompanija ostvaruje promet veći od 21 miliona eura te broji 245 zaposlenika na 33 lokacije diljem Bosne i Hercegovine. – Zahvaljujući visoko razvijenom logističko-distributivnom sistemu, portfelju od nekoliko hiljada kupaca, asortimanu od preko 120.000 jedinstvenih referenci rezervnih dijelova i kvalificiranim zaposlenicima ima snažan potencijal da postane vodeći IAM distributer u Bosni i Hercegovini. Uzimajući u obzir core business CIAK Grupe i njenu prisutnost u Bosni i Hercegovini, firma Sim Impex jedan je od naših (CIAK-ovih) sljedećih koraka za konsolidaciju u južnoj i istočnoj Evropi. CIAK Grupa želi toplu dobrodošlicu novoj firmi i novim članovima tima. Veselimo se daljnjem zajedničkom razvoju poslovanja, integraciji i sinergiji na razini CIAK Grupe, objavili su iz ove kompanije. Nastavak je to akvizicija za ovu kompaniju koja je prošle godine preuzela slovensku firmu Potokar, dok je u 2021. zaključila čak tri akvizicije; kompaniju Next Auto iz Podgorice, zagrebački Trgometal te banjalučki Auto Milovanović. Također, ovaj je distributer autodijelova početkom prošle godine preuzeo lokalno poslovanje njemačke kompanije Stahlgruber. CIAK Grupa, čiji je većinski dioničar, osnivač i predsjednik Uprave Ivan Leko, danas ostvaruje 282 miliona eura konsolidiranih poslovnih prihoda, koliki je bio rezultat za 2023. godinu. U odnosu na godinu ranije, prihodi su porasli za 24 posto.
Koliko će biti uloženo u proširenje kultnog Wimbledona
Marx.ba All England Club, vlasnik teniskih terena u Wimbledonu, najavio je da želi proširiti svoj kompleks terena. Ambiciozni plan proširenja danas je predstavljen u gradskoj vijećnici, a zamjenik gradonačelnika Londona Jules Pipe već je potvrdio da će preporučiti odobrenje izgradnje 39 novih terena s potrebnom infrastrukturom u parku Wimbeldon, javlja dpa. Prema Pipu, proširenje će imati ekonomske koristi, kao i sam brend Wimbledon. All England Club kupio je dio zemljišta golf kluba 2018. godine, plativši ga nešto manje od 80 miliona eura. Na njemu bi trebao biti izgrađen još jedan stadion s 8.000 mjesta i pomičnim krovom. Završetak projekta, vrijednog 240 miliona eura, predviđen je za 2030. godinu. Mnoge lokalne grupe, stanovnici i političari bili su protiv prijedloga, rekavši da je prevelik za to područje i da će uzrokovati veliku štetu okolišu. Očekuje se uklanjanje oko 2.000 stabala na oko 75 hektara zemljišta koje se također koristi u rekreacijske svrhe. Bez obzira na odluku gradskih dužnosnika, koja bi mogla uslijediti nakon današnje javne rasprave, zadnju će riječ imati engleska vlada koja je može odobriti ili odbiti.
Završeni Dani osiguranja u BiH 2024: Društva moraju biti spremna na ono što donosi budućnost
Marx.ba Drugi dan konferencije Dani osiguranja u BiH otvoren je temom o prirodnim nepogodama, a govornici su ukazali na činjenicu da se posljednjih godina bilježi sve veći broj takvih slučajeva, te da su uzrok klimatske promjene. Bakir Krajinović, šef odsjeka u Federalnom hidrometeorološkom zavodu i rukovodilac Regionalnog centra za WIGOS BiH, kazao je kako su klimatske promjene nešto sa čime moramo naučiti da živimo, te kako su se one dešavale i ranije. – Temperature se posljednjih godina mijenjaju brže nego što su klimatolozi predvidjeli da će se dešavati. Bosna i Hercegovina je jedna od rizičnijih zemalja u svijetu, sve što se dešava u svijetu u našoj zemlji će se dešavati duplo brže zbog klime u kojoj smo, a u narednih pet godina očekujemo da ćemo nadmašiti prosječne dosadašnje temperature. Sve je više vremenskih nepogoda, od poplava, ledenih kiša, jakih tuča, velikih suša, i sve to donosi sa sobom i velike štete. Priroda nam daje lekcije, štete će s godinama biti sve veće, a nama je da se pripremimo za sve ono što nas čeka, kazao je Krajinović, te poručio predstavnicima osiguravajućih kuća da razmisle o većoj uključenosti službe meteorologa u svoje aktivnosti. Zlatan Filipović, predsjednik Stručnog vijeća Centra za edukaciju i istraživanje u osiguranju UDOFBiH i predsjednik Uprave Bosna Reosiguranje, ukazao je na činjenicu kako su štete u svijetu zbog vremenskih nepogoda u prošloj godini bile ogromne, mnogo veće nego ranije, te dodao kako će štete samo nastaviti rasti s godinama. – Rastu broja šteta doprinosi ekonomski rast, urbanizacija, akumulacija vrijednosti i imovine, te drugi faktori. Potencijal nastanka štete mora biti smanjen. Tako će osiguranje biti dostupnije i jaz pokrivenosti osiguranjem bi se smanjio. Uloga vlasti u cijelom procesu je veoma bitna, potrebne su pojačane kontrole i poboljšanje propisa. Investiranje je neophodno i od javnog i od privatnog sektora, a mi se moramo prilagođavati klimatskim promjenama i u građevinskom i u drugim sektorima. Moramo i povećati svijest javnosti o svim rizicima, povećati kapital neživotne industrije osiguranja ili se prebaciti na reosiguranje. Smanjenje emisije stakleničkih plinova je također izuzetno važno, poručio je Filipović. O temi „Pravo oštećenika i rad pravosuđa u predmetima iz sektora osiguranja“, govorili su stručnjaci iz ove oblasti: Armela Ramić, advokatica, Damir Prolić, tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo i Jasenka Potogija, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu. Sutkinja Potogija istakla je ovom prilikom kako se o dužini trajanja postupka godinama govori i kako se to reflektuje na sve učesnike u postupku. Najduže postupci, kako je istakla, traju u Sarajevu i u većim gradovima. – Jedino rješenje za ovaj problem koje se pojavilo i primjenjuje se jeste delegiranje sudija u drugi sud, dakle da sudije koje nemaju dovoljan broj predmeta imaju mogućnost da se delegiraju na predmete drugih sudova. Međutim, to se u praksi ne dešava tako često, istakla je sutkinja Potogija. Advokatica Armela Ramić istakla je kako postoje i alternativni načini rješavanja sporova, a to su arbitraža i medijacija. Arbitraža je, kako je kazala, proces u kojem stranka u cijelosti upravlja postupkom jer bira osobe koje će biti članovi arbitraže, a to mogu biti osobe iz struke koje bolje razumiju problematiku. Za razliku od sudskih procesa koji mogu trajati i po šest godina, arbitražni sporovi se rješavaju u periodu od 6 do 12 mjeseci. Damir Prolić, tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, kazao je kako je potrebna bolja saradnja osiguravajućih društava i istražnih organa te preporučio osiguravajućim društvima da dijele informacije sa istražnim organima o potencijalno sumnjivim slučajevima kod prijave šteta iz osiguranja. Jedna od tema drugog dana konferencije bila su vozila na električni pogon koja predstavljaju poseban izazov za osiguravajuća društva, a Kristijan Oslić, direktor Službe za prevenciju zloupotreba i unapređenje procesa obrade šteta, Croatia osiguranje d.d. Zagreb, govorio je o rizicima i vezi električnih vozila i osiguranja. Zlatan Velić, voditelj marketinga i PR-a u Triglav osiguranju, govorio je o generaciji Z, njihovom interesu za police osiguranja, te istakao kako je mladima danas važno da imaju sadržaj koji je realan i koji je konkretan, te da se i osiguravajuće kuće pri kreiranju proizvoda i usluga mladima trebaju voditi time.Srebreni partneri ovogodišnje konferencije je kompanija Deloitte, a bronzani partner ORYX Assistance.
Raste globalna potrošnja na tehnologiju, BiH slijedi isti trend
Bloomberg Adria Globalna potrošnja kompanija i vlada na tehnološke proizvode širom svijeta, uključujući uticaj cijena i valuta, porast će za 7,6 posto, premašivši 6,5 biliona dolara u 2025. Iako su ulaganja u tehnologiju u Bosni i Hercegovini manja nego u razvijenijim tržištima, vidljiv je rast interesa, posebno u sektorima kao što su bankarstvo, energetika i proizvodnja. – U BiH se predviđa rast ulaganja u AI i IoT rješenja do 2030. godine, sa sve većim interesom kompanija za automatizaciju i optimizaciju operacija i povećanje efikasnosti kroz digitalnu transformaciju, za Bloomberg Adriju kaže Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija. Dodaje da je državni sektor sporiji u prihvatanju ovih tehnologija, ali projekti poput digitalne transformacije javnog sektora ukazuju na rastuću svijest o značaju naprednih tehnoloških rješenja. Na globalnom nivou povećanje predvodi Azija, jer se ciklični oporavak u potrošnji uređaja nastavlja, navodi se u izvještaju Oxford Economicsa. – Tajvan i Južna Koreja predvodit će rast potrošnje na tehnologiju u narednoj godini potaknuti oporavkom u proizvodnji elektronike, kao i osnovnim metalima i farmaceutskim proizvodima, kaže Victoria Tribone, ekonomistica Oxford Economicsa i autorica analize. Kina, najveća ekonomija i najveći potrošač tehnologije u Aziji, bit će osma najbrže rastuća zemlja među njih 25 u pogledu korporativnih nabavki. Međutim, rast u Kini bit će raznovrsniji po industrijama, u poređenju s Tajvanom, s boljom potrošnjom u industrijama kao što su komunalne usluge, farmaceutska industrija i uslužni sektor, poput finansija i zdravstvene zaštite. Nije iznenađujuće da će zbog finansijskih izazova tehnološka potrošnja u sektoru nekretnina u Kini biti jedna od najlošijih. U Americi i Evropi rast će biti potaknut uslužnim sektorima. – Očekujemo da će informacijski i distribucijski sektori predvoditi potrošnju u Americi, dok će finansijski sektor, javni sektor i usluge transporta potaknuti rast u Evropi, navodi Tribone. Nasuprot Aziji, potrošnja na tehnologiju u Americi i Evropi prvenstveno se temelji na softverskim uslugama. Potrošnja na IT sisteme i povezane usluge također je važan fokus tehnološke potrošnje u SAD-u i Evropi, no u bliskoj budućnosti očekuje se određeno usporavanje, jer industrijski lideri sve više ističu budžetska ograničenja koja utiču na potrošnju. Osim toga, IT usluge bilježe sporiji rast potaknut umjetnom inteligencijom u poređenju s internetskim i cloud uslugama, budući da se mnogi AI projekti vezani uz IT sisteme provode unutar kompanija, često u manjem obimu i kao eksperimentalni projekti. U Evropi, slabiji industrijski rast u Njemačkoj i Velikoj Britaniji tokom 2024. usporio je rast njihove tehnološke potrošnje, no očekuje se oporavak u 2025. godini. Regija će doživjeti porast potrošnje kako se bude oporavljala od razdoblja visoke inflacije. Svijetle tačke u evropskoj tehnološkoj potrošnji za proizvodni sektor u 2025. godini su strukturni metalni proizvodi i farmaceutska industrija. Potrošnja kompanija u Evropi će se povećati na 4,4 posto, prilagođeno inflaciji u 2025. godini. Kao i u SAD-u, potražnja za tehnologijom u Evropi koncentrirana je na softver, ali s IT sistemima i povezanim uslugama koje predvode rast u bliskoj budućnosti. Švedska i Irska bit će među vodećim zemljama u rastu potrošnje na tehnologiju. Među sektorima, finansijske usluge i javna uprava su katalizatori potrošnje u UK, Francuskoj i Švedskoj, dok Irska i Njemačka bilježe veću potrošnju iz ključnih industrija poput mašina nemetalnih minerala. Uz ciklički oporavak u elektronici i makroekonomiju Evrope, postoje i dugoročni poticaji koji nastavljaju povećavati potrošnju na tehnologiju u kompanijama, potaknuti potencijalnim profitima od umjetne inteligencije, cloud rješenja i kibernetičke sigurnosti. Daljnje digitalne transformacije u nekoliko sektora potaknut će obnovljenu potrošnju na IT usluge i softver za poduzeća. Ovi dugoročni poticaji također će pozitivno uticati na uređaje, budući da će hardver optimiziran za umjetnu inteligenciju i uređaji omogućeni internetom stvari (IoT) biti potrebni za nadopunu potrošnje na softver. BiH i u ovom segmentu prati evropske trendove. Bankarstvo, energetika i telekomunikacije su sektori koji najviše ulažu u napredne tehnologije. Privatne kompanije su uglavnom brže u implementaciji novih tehnologija, posebno zbog konkurentskog pritiska na tržištu. – IoT rješenja posebno su primjenjiva u energetici i proizvodnji, dok cloud computing i AI igraju ključnu ulogu u bankarstvu, dodaje Dedić. Naglašava da se javni sektor i dalje većinom oslanja na sporije procese i vanjske fondove, što je donekle i prirodno. Svugdje u svijetu privatni sektor prednjači u inovacijama i tehnološkom napretku, pa i kod nas. Dedić navodi da postoje i svijetli primjeri domaćih institucija i ministarstava, odnosno ljudi unutar istih, koji se fokusiraju na digitalna rješenja i transformaciju, međutim suočavaju se s određenim izazovima koji uključuju birokratske i političke prepreke, kao i manjak tehničkog kadra. Iako su ranije tehnološka ulaganja u BiH doživljavana kao trošak, sve veći broj kompanija sada shvata dugoročne prednosti ulaganja u tehnologiju. – Ovo posebno važi za sektor proizvodnje, telekomunikacija i bankarstva, gdje tehnologija postaje ključni alat za rast i konkurentnost. S druge strane, vlada često vidi ulaganja kao trošak, ali međunarodni projekti BiH pomažu da se ova percepcija promijeni, kaže Dedić. U Evropi i Americi, usporavanje inflacije omogućit će smanjenje kamatnih stopa, što će podržati potrošnju na softvere za kompanije, budući da većina te potrošnje ide kroz kanal kapitalnih ulaganja. – Istovremeno, predviđamo nastavak marginalnog pomaka s potrošnje na softver za poduzeća prema internetskim, cloud i IT uslugama, budući da ti softverski sistemi često omogućuju veću prilagodljivost i fleksibilnost u troškovima, ističe Tribone u svom izvještaju. Rizici za rast kriju se u visokim kamatama duži vremenski period, u kojem kratkoročni cjenovni pritisci, uključujući više cijene energije, uzrokuju dodatno zaoštravanje monetarne politike u SAD-u te odgodu smanjenja stopa u Evropi. U tom scenariju globalna tehnološka potrošnja je 1,2 i 1,8 postotnih bodova niža u 2025. i 2026. godini, pri čemu su internetski, cloud i IT uslužni proizvodi najviše pogođeni. Očekuje se daljnji rast ulaganja u digitalnu transformaciju u BiH, posebno u privatnom sektoru. – Istraživanja ukazuju da će niše AI i IoT na tržištu BiH značajno rasti do 2030. godine, sa sve većim fokusom na modernizaciju infrastrukture i efikasnost poslovanja. Javni sektor će također nastaviti digitalizaciju, iako sporijim tempom, nadam se uz kontinuiranu podršku međunarodnih organizacija, naglašava Dedić. Također, veliki uticaj na potrošnju na tehnologiju imaju i američki predsjednički izbori. Pobjeda Kamale Harris ili s druge strane Donalda Trumpa uticat će različito na ovaj segment korporativne i javne potrošnje. Na primjer, scenarij pobjede Trumpa karakteriziraju fiskalni poticaji, ograničenja imigracije i viši carinski
Bitcoin prvi put od početka avgusta iznad 65.000 dolara
Marx.ba Bitcoin (BTC) se vratio na nivoe koji nisu viđeni u gotovo dva mjeseca nakon što je prešao granicu od 65.000 dolara. Najvećom kriptovalutom prema tržišnoj kapitalizaciji trgovalo se za 65 400 dolara, što je porast od 2,7% u posljednja 24 sata. Širi CoinDesk 20 Index porastao je 1,6% u istom vremenskom okviru, s Cardano (ADA), Avalanche (AVAX) i NEAR Protocol (NEAR) koji su nadmašili napredak bitcoina, ali je ether (ETH) umjereno slabiji. Uspon bitcoina započeo je prošle sedmice kada je američka centralna banka snizila kamatne stope po prvi put od pandemije Covida prije više od četiri godine, odlučivši se za smanjenje za 50 baznih bodova umjesto prethodno očekivanog pomaka od 25 baznih bodova. Trgovci očekuju još jedno smanjenje na sljedećem sastanku Fed-a 7. novembra, s trenutnim klađenjem u korist smanjenja od još 50 baznih bodova, prema CME FedWatch Toolu Neposredniji katalizator u četvrtak ne samo za bitcoin, već i globalna tržišta općenito, bila je Kina, gdje vlasti navodno razmatraju ubrizgavanje do biliona juana (142 milijarde dolara) kapitala u najveće državne banke te zemlje u nastojanju da ožive posrnulu ekonomiju. Kineski Shanghai Composite skočio je još 3,6% i na putu je za najbolju sedmicu u deceniji. Evropske dionice porasle su za oko 1%, a američke dionice također su u plusu, iako su izvan svojih najboljih nivoa dosegnutih ranije u četvrtak. Vijesti su također potaknule cijene plemenitih metala, pri čemu je zlato poraslo na rekordno visok nivo iznad 2.700 dolara za uncu, a srebro je dostiglo najjači nivo u 12 godina. S rastućom cijenom BTC-a dolazi i obnovljeno zanimanje za nedavno ukinute promptne bitcoin ETF-ove sa sjedištem u SAD. BlackRockov iShares Bitcoin Trust (IBIT), na primjer, izvijestio je o velikim priljevima u srijedu, pri čemu su investitori dodali gotovo 185 miliona dolara svježeg novca u fond, prema Farside Investors. To je uslijedilo nakon priljeva od 98,9 miliona dolara prethodnog dana i dolazi nakon sedmica tokova koji su bili ravnomjerni do negativni uz lošu akciju cijene bitcoina, piše SEEbiz.
Počeli Dani osiguranja u BiH: Tržište spremno odgovoriti na sve izazove
Marx.ba Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH organizira dvodnevnu konferenciju „Dani osiguranja u BiH 2024“ kao najveći godišnji događaj struke osiguranja u Bosni i Hercegovini. Ova konferencija po svojoj suštini je stručno-edukativni skup, ali i prilika za intenzivnu komunikaciju, saradnju i druženje djelatnika osiguranja, top menadžera i eksperata iz oblasti osiguranja u Bosni i Hercegovini, poečal je danas u Sarajevu. Na konferenciji će biti prezentirane najaktuelnije teme od značaja za osiguravajuća društva i sve one koji su vezani za osiguranje kao djelatnost. Konferencija je prilika za sagledavanje dostignutog nivoa razvoja osiguranja i mogućnosti njegovog strukturnog poboljšanja, a istovremeno i forum za suočavanje ideja o izazovima pred kojima se nalazi tržište osiguranja u BiH u budućnosti. Osiguravajuća društva se inače u posljednje dvije do tri godine suočavaju i sa izazovima vezanim za porast troškova života, cijene rada, cijene autodijelova i novih automobila, a što sve skupa snažno utiče i na porast visine isplaćenih šteta. S druge strane, kako navode iz UDO FBiH, vidljiv je i značajan rast osiguranja cestovnih vozila (kasko) za više od 15 posto u poređenju sa istim periodom 2023. godine, a primjetan je i rast obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za više od 14 posto. Te dvije vrste osiguranja vezane za motorna vozila učestvuju se 73 posto u segmentu neživotnih osiguranja te sa skoro 60 posto u ukupnom osiguranju. Bez obzira na sve teškoće, tržište osiguranja u Federaciji BiH je stabilno i u mogućnosti da odgovori na sve zahtjeve klijenata posebno u segmentu isplate šteta. Prema posljednjim zvaničnim podacima za osam mjeseci ove godine stopa rasta u odnosu na isti period prošle godine je 10,5 posto, što znači da je ostvarena premija u iznosu od gotovo 500 miliona KM.
Velike banke očekuju nastavak rasta cijene zlata
Marx.ba Velike banke očekuju da će zlato nastaviti svoj rekordan rast cijena sve do 2025. godine, zahvaljujući ponovnom prilivu velikih sredstava u fondove kojima se trguje na berzama (ETF) i očekivanjima dodatnih smanjenja kamatnih stopa vodećih centralnih banaka širom svijeta, uključujući i američke Federalne rezerve. – Snažna fizička potražnja iz Kine i centralnih banaka podržavala je cijene zlata tokom protekle dvije godine, ali tok investitora, posebno rast ETF fondova fokusiranih na maloprodaju, i dalje je ključan za dalji održivi rast tokom predstojećeg ciklusa smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi, naveli su ranije ove sedmice analitičari banke J.P. Morgan. Zlato, koje ne donosi prinose, ove godine je poskupilo za skoro 570 dolara po unci (31,1 gram), ili više od 27 posto, što je put ka najvećem godišnjem rastu od 2010. godine, pozicionirajući ga kao jedan od najistaknutijih investicionih instrumenata u 2024. godini. Plemeniti metal je dostigao rekordnu cijenu od 2.639,95 dolara po unci ranije u utorak, postavljajući rekordne visine nekoliko puta ove godine. – Uprkos tome što je ove godine dostigao više puta rekordne vrednosti i nadmašio glavne berzanske indekse, vjerujemo da zlato ima prostora za dalji rast u narednih šest do dvanaest meseci“, naveli su analitičari banke UBS, dodajući da „ključni faktori u našoj procjeni uključuju ponovni veliki priliv sredstava u ETF fondove, nešto što nedostaje još od aprila 2022“, prenio je Reuters. Federalne rezerve započele su prošle sedmice ciklus popuštanja monetarne politike smanjenjem kamatne stope za pola procentnog poena, a predviđaju dodatnih 50 baznih poena smanjenja do kraja ove godine i cijelih jedan procentni poen smanjenja naredne godine. Zlato, koje ne donosi kamate, obično je poželjna investicija u okruženju niskih kamatnih stopa i tokom geopolitičkih nemira.
U terminale naftnih derivata u Bihaću bit će inevestirano 20 miliona KM
Marx.ba U toku su radovi na uređenju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću. Krajem aprila ove godine putem Razvojne banke BiH je osiguran je kreditni aranžman za rekonstrukciju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću, a vrijednost investicije je 20 miliona KM. Modernizacija terminala u Bihaću i Mostaru dolazi nakon završetka radova na terminalima u Blažuju i Živinicama. – Opredijelili smo se da prvo radimo Bihać, jer smatramo da je to važno s aspekta osiguravanja kapaciteta skladištenja i osiguravanja rezervi nafte, rekao je premijer Nermin Nikšić u utorak prilikom obilaska terminala, podsjetivši da BiH ima ogromne kapacitete naslijeđene od bivše države, dovoljne da osigura skladištenje i osiguranje obaveznih rezervi za cijelu regiju što je važno iz perspektive pregovora s EU. Modernizacija Terminala obuhvata sanaciju i rekonstrukciju rezervoara, zamjenu postojećeg vodovoda i opreme te implementaciju novih tehnoloških i protupožarnih cjevovoda. Također, planirana je i obnova trafostanice, instalacija napojnih kablova, rekonstrukcija zgrade, radionica i spremišta, što će osigurati poboljšanu operativnost i sigurnost objekta. – Terminal u Bihaću ima pet vertikalnih rezervoara za skladištenje naftnih derivata i zbog zastarjelosti nije funkciji od 2010. godine. Drago mi je da se konačno počelo raditi na njegovoj rekonstrukciji i što će, kada bude stavljen funkciju, Grad imati višestruke koristi. Riječ je o strateški važnom projektu za ovaj dio BiH koji je najudaljeniji od centra države. Osim toga, insistirat ćemo na izmještanju jednog pogona namjenske vojne industrije, rekao je bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić. Ranije je donesen zakon prema kome se jedan fening od svake litre prodanog goriva prosljeđuje za naftne terminale što je rezultiralo mogućnostima kreditnih sposobnosti i preuzimanja sredstava za investicije.
Google ulaže 120 miliona dolara u globalnu edukaciju o umjetnoj inteligenciji
Marx.ba Googleov izvršni direktor Sundar Pichai govorio je za vikend na UN-ovom Summitu budućnosti, gdje je opisao umjetnu inteligenciju kao “najtransformativniju tehnologiju do sada” i najavio novi fond za edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji širom svijeta. Pichai je ukazao na četiri prilike koje vidi za AI i održivi razvoj: pomoći ljudima da pristupe informacijama na svom jeziku, ubrzati naučna otkrića, pružiti upozorenja i praćenje klimatskih katastrofa te poticati ekonomski napredak. Pichai je priznao kako AI također nosi rizike, poput deepfakeova, iako nije spomenuo utjecaj umjetne inteligencije na klimu. Dodao je kako želi izbjeći globalni “AI jaz” te da Google stvara Globalni fond za AI prilike vrijedan 120 miliona dolara, kroz koji će “omogućiti edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji u zajednicama širom svijeta” u partnerstvu s lokalnim neprofitnim organizacijama i nevladinim udrugama. Pichai je također pozvao na “pametnu regulaciju AI proizvoda koja ublažava štetu i odupire se nacionalnim protekcionističkim impulsima” — inače, predviđa kako bi regulacija mogla “proširiti AI jaz i ograničiti koristi umjetne inteligencije.”