Bivši zaposlenici OpenAI-ja pokreću nove AI startupe, privlače milijarde dolara ulaganja
Marx.ba U posljednjih godinu dana pisalo se o većem broju odlazaka istaknutih stručnjaka iz OpenAI-ja. Nakon kratkih pauza, ponovno se o njima piše i govori jer danas pokreću vlastite startupe i prikupljaju milijarde ulaganja. Safe Superintelligence Posebno se ističu dva značajna slučaja. Ilya Sutskever, nekadašnji glavni naučnik i suosnivač OpenAI-ja, napustio je kompaniju u maju 2024. kako bi osnovao Safe Superintelligence (SSI). Ova kompanija posvećena je razvoju sigurnih i kontroliranih AI sistema. Prema izvještajima, SSI je blizu prikupljanja milijardu dolara finansiranja pri valuaciji od 30 milijardi dolara. Vodeći ulagač u ovom krugu finansiranja je Greenoaks Capital Partners s planiranim ulaganjem od pola milijarde dolara. Uspješnim zatvaranjem ovog kruga ukupno bi finansiranje SSI-ja doseglo oko 2 milijarde dolara. Sutskeverov ugled u AI industriji značajno je pridonio da startup privuče ovako velika ulaganja. Osnivačkom timu SSI-ja pridružili su se i Daniel Levy, bivši istraživač u OpenAI-ju, te Daniel Gross, koji je vodio AI projekte u Appleu. Kompanija je već osigurala podršku vodećih investicijskih fondova poput Sequoia Capitala, Andreessen Horowitza i DST Globala, piše Bug. Thinking Machines Lab Mira Murati, bivša tehnička direktorica OpenAI-ja, nedavno je predstavila svoj novi startup Thinking Machines Lab. Kompanija nastoji razviti AI sisteme koji će biti pristupačniji, prilagodljiviji i sposobniji od trenutno dostupnih rješenja. Murati je preuzela ulogu izvršne direktorice, dok su joj se pridružili John Schulman, suosnivač OpenAI-ja, kao glavni naučnik, te Barret Zoph, bivši voditelj istraživanja u OpenAI-ju, kao tehnički direktor. Fokus Thinking Machines Laba je na razvoju “multimodalnih” sistema koji mogu učinkovito surađivati s ljudima i prilagođavati se različitim nivoima stručnosti i primjenama. Murati naglašava važnost stvaranja AI sistema koji su razumljiviji i mogu se prilagoditi specifičnim potrebama i vrijednostima. “OpenAI Mafija” Među ostalim značajnim odlascima iz OpenAI-ja su Greg Brockman, predsjednik kompanije, koji je uzeo neplaćeni dopust. Andrej Karpathy, jedan od osnivača OpenAI-ja, otišao je kako bi se posvetio osobnim projektima, nakon čega je pokrenuo Eureka Labs, startup za AI edukaciju. William Saunders, bivši član tima za superporavnanje, dao je otkaz zbog zabrinutosti oko kompanijinog fokusa na profit nauštrb sigurnosti. Jan Leike, koji je sarađivao sa Sutskeverom na sigurnosti AI-ja, također je napustio OpenAI. VEZANO Predstavljen Muskov novi odgovor na ChatGPT
Nelt Grupa investirala 1,6 miliona eura u proširenje skladišnih kapaciteta
Marx.ba Nelt Grupa investirala je 1,6 miliona eura u proširenje skladišnih kapaciteta u svom regionalnom distributivnom centru u Bijeljini. Ovom investicijom, koja je dio najavljenih ulaganja od 100 miliona eura u logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije, skladišna hala proširena je na 2.065 m² neto, dok je kapacitet u paletnim pozicijama 2.196 mjesta. – Dalji razvoj logističkih operacija je strateško opredjeljenje naše kompanije. Kapitalne investicije su dio dugoročnog investicionog plana i neophodne su radi unapređenja poslovnih procesa i cjelokupnog lanca snabdijevanja u Bosni i Hercegovini. Time pratimo potrebe tržišta i naših poslovnih partnera, izjavila je Suzana Sikimić, izvršna direktorica Nelt Grupe za tržište Bosne i Hercegovine. Gradnja novog skladišnog prostora, u kojem će biti skladištena roba široke potrošnje, počela je u junu 2024. godine. Prostor se sastoji od dvije skladišne cjeline sa kondicioniranim režimom od 10-20 °C, dok je visina skladištenja 12 metara. Novi skladišni prostor izgrađen je prema najvišim tehnološkim i sigurnosnim standardima, uz najsavremeniju tehnologiju i softvere za upravljanje logističkim procesima. Nelt d.o.o. posluje na tržištu Bosne i Hercegovine od 2006. godine i ima 520 zaposlenih. Osim sjedišta u Istočnom Sarajevu, posluje kroz regionalne distributivne centre u Banja Luci i Bijeljini, kao i cross dock-ove u Bihaću, Mostaru i Tuzli. Nelt d.o.o. sarađuje sa principalima Mondelez, Kraš, Arla, JTI, Bambi, Baby Food Factory, BIC, Neoplanta, JDE Peet’s, Kent, Philips, TDU i Karelia, dok su klijenti u oblasti logistike Menprom, Atom, JTI i mnogi drugi. Nelt d.o.o. je dio Nelt Grupe, jednog od najvećih poslovnih sistema u Adria regionu. VEZANO Hercegovački biznismen kupio hotel Igalo
Goldman Sachs prognozira 3.100 dolara po unci zlata do kraja godine
Marx.ba Investiciona banka Goldman Sachs Group podigla je prognozu za cijenu zlata na kraju godine na 3.100 dolara po unci za kupovinu centralnih banaka i prilive u fondove kojima se trguje na berzi sa zlatnim polugama, naglašavajući i entuzijazam Wall Streeta za ovaj plemeniti metal. Potražnja centralnih banaka u prosjeku bi mogla iznositi 50 tona mjesečno, više nego što se ranije očekivalo. Ukoliko se nastavi neizvjesnost u vezi sa ekonomskom politikom, uključujući situaciju sa “Trampovim carinama”, poluge bi mogle dostići 3.300 dolara po unci na većem spekulativnom pozicioniranju, smatraju analitičari. Ova posljednja cifra implicira godišnji dobitak od 26 posto, prema proračunima Bloomberga. Žuti plemeniti metal je ove godine poskupio, postavljajući uzastopne rekorde u sedmosedmičnom nizu koji je nastavljen na prošlogodišnji porast. Trajni rast cijene vođen je povećanom kupovinom od strane centralnih banaka, nizom smanjenja kamatnih stopa od strane američkog Feda i, u skorije vrijeme, sve većom zabrinutošću investitora zbog Trumpovih remetilačkih najava viših uvoznih tarifa. Izgledi za veći rast, koji su uslijedili nakon što je Goldman prošlog mjeseca prvobitno odbacio prognozu od 3.000 dolara po unci na kraju godine — uslijedili su nakon kupovine 108 tona zlata u decembru. Revidirana prognoza stoji uz niz drugih bikovskih predviđanja vodećih banaka. Među njima, Citigroup je objavila da očekuje da će cijene dostići 3.000 dolara po unci u roku od tri mjeseca, uz geopolitičke tenzije i trgovinske ratove koje je Tramp podstakao, što će povećati potražnju za imovinom popularnom kao utočište investitora. Akumulacija u centralnim bankama bila je glavna tema na globalnom tržištu poluga u posljednjim kvartalima. U Aziji, Narodna banka Kine proširila je svoje zlatne fondove treći mjesec zaredom u januaru. Među ostalim zvaničnim kupcima su Poljska i Indija, prema Svjetskom savjetu za zlato. Učešće u ETF-ovima sa polugama također raste, iako je ukupna cifra i dalje daleko ispod vrhunca postignutog 2020. godine, tokom pandemije. Cijene zlata su porasle za oko 44 posto u posljednjih 12 mjeseci, nadmašivši globalni zbirni rast kompanijskih akcija od 18 posto tokom tog perioda. VEZANO Evo koje se bh. kompanije iz prehrambene industrije predstavljaju u Dubaiju
Evo koje se bh. kompanije iz prehrambene industrije predstavljaju u Dubaiju
Marx.ba Danas je u Dubaiju otvoren jedan od najvećih svjetskih sajmova hrane i pića „Gulfood“ na kojem će prilike za proširenje poslovanja potražiti i bh. kompanije AS Holding, Jami, Mljekara Livno, Mljekara Pađeni, Mladegs Pak, Osmo i Sarajevska pivara. Poslovnu posjetu sajmu organizovala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja podrške bh. kompanijama u uspostavljanju direktnih kontakata s potencijalnim kupcima i upoznavanju s poslovnim prilikama na tržištu UAE i zemalja Golfskog zaliva. Sajam Gulfood, koji okuplja globalne lidera iz industrije hrane i pića, idealna je prilika za umrežavanje, poslovne sastanke i istraživanje najnovijih trendova u industriji. VEZANO Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Počelo bušenje drugog cestovnog tunela Gotthard: Bit će pravo građevinsko čudo
Marx.ba Drugi cestovni tunel Gotthard, čije je bušenje sada započelo, imat će istu dužinu od 16,9 kilometara i promjer preko 12 metara. Tunel biti visok 5 metara, a širok 8 metara. Bušenje se odvija pomoću dvije specijalizirane mašine za bušenje tunela, skraćeno TBM. Takva mašina ima rotacijsku glavu bušilice, s tvrdim zubima i može razbiti čak i tvrde stijene. Dvije TBM mašine počinju bušiti paralelno iz obje tunelske kapele, sjeverne i južne, i trebaju se sastati u sredini. Svaka od dvije TBM mašine koji će raditi u tunelu Gotthard opremljen je glavom bušilice koju pokreće 15 elektromotora i ukupnom snagom od 7136 KS, što je ekvivalentno 5250 kW ili 350 kW po motoru. Dakle, samo dvije mašine trošit će snagu od 10,5 MW električne energije iz mreže. Takav TBM stroj dugačak je 110 metara, usporediv s dužinom malog vlaka. Ima promjer od 12,3 metra i težak 1800 tona, dok se glava bušilice okreće brzinom između 2 i 4 okretaja u minuti. Svaki stroj napredovat će brzinom između 12 i 20 metara dnevno. Paradoksalno, na ovom će projektu ukupno raditi samo 50 radnika, uzimajući u obzir raspodjelu smjena, zbog visokog stepena automatizacije. TBM-ovi će se susresti 2027. godine, nakon čega će se tri godine graditi konstrukcija i svi unutrašnji elementi tunela, s asfaltnim i infrastrukturnim elementima. Tako će 2030. godine automobili krenuti u promet tunelom, ali tada će sav promet u sadašnjem tunelu biti usmjeren kroz novi tunel, također po jednoj traci u svakom smjeru. Rekonstrukcija starog tunela trajat će tri godine, piše HAK. Planiranje cjelokupne građevinske operacije je toliko pedantno i genijalno da je već poznato da će se 7,4 miliona tona stjenovitog materijala generirati kada se izbuši novi tunel, a sva ta količina imat će korisnu upotrebu – 1,8 miliona tona koristit će se u proizvodnji novih građevinskih materijala, 1,9 miliona tona koristit će se za materijale za modeliranje terena za autocestu Airolo, a još 3,5 miliona tona koristit će se za dodatnu branu za jačanje jezera Uri. Samo 200 hiljadu tona bit će pohranjeno, odnosno neće biti iskorišteno. Cjelokupni budžet za radove postavljen je na 2,1 milijardu švicarskih franaka. Dakle, sve je promišljeno do najsitnijih detalja, uz pomno planiranje radova za apsolutno sve faze i ponovnu upotrebu gotovo svih dobivenih materijala, smanjujući otpad na minimum. VEZANO Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Marx.ba Javno preduzeće Autoputevi Srbije objavilo je novi snimak autoputa Kuzmin – Sremska Rača. Radi se o dionici koja će biti na ruti Beograd – Sarajevo. – Izgradnja dinioce autoputa Kuzmin – Sremska Rača ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati glavne gradove Republike Srbije i Bosne i Hercegovine i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima. Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko reke Save, predstavlja dio projekta izgradnje auto-puta E-761, Beograd–Sarajevo, poručili su. Kako su objavili, početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd – Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače. VEZANOAerodrom Mostar: Karte za Bari službeno u prodaji po cijeni od 69 eura po smjeru
Elon Musk u novom velikom projektu
Marx.ba Prestolonasljednik Dubaija, šeik Hamdan bin Mohammed bin Rashid al-Maktoum u petak je potpisao ugovor o izgradnji projekta Dubai Loop s infrastrukturnom kompanijom Elona Muska Boring Company, objavio je ured za medije u Dubaiju. Projekt između Uprave za ceste i promet i Muskove kompanije ima kapacitet od 160.000 putnika na sat i duljinu pruge koja prelazi 100 kilometara (62 milje), navodi se u priopćenju. Dubai Loop je brza prometna mreža. Podzemni prometni sistem u dužini od 17 km imat će jedanaest postaja, a predviđen je za prijevoz više od 20.000 putnika na sat. Projekt će omogućiti izravno putovanje do odredišne stanice bez zaustavljanja između. Putujući brzinom do 160 km na sat, petlju će pokretati električna vozila, piše Seebiz. Elon Musk je ranije potvrdio planove za ulazak u partnerstvo s Dubaijem za razvoj projekta, dok je govorio na summitu svjetskih vlada, putem video veze, u četvrtak. Futuristički saobraćajni sistem povezat će glavna čvorišta širom Dubaija, skraćujući vrijeme putovanja između ključnih tačaka u emiratu na samo nekoliko minuta. VEZANO
U regiji kreće izgradnja prve faze Centra gaming industrije vrijedna 38,7 miliona eura
Marx.ba U Novskoj do kraja februara započinje izgradnja Centra gaming industrije, a najavljeno je da će prva faza izgradnje, vrijedna 38,7 miliona eura, trajati dvije godine. Centar gaming industrije, u poduzetničkoj zoni Novska u Hrvatskoj, prvi takav u Evropi, uključuje inkubator i akcelerator gaming industrije, infrastrukturu za univerzitetske studijske programe u području gaming industrije te sve pripadajuće studentske i sportske sadržaje. Projekt započinje izgradnjom infrastrukture i uspostavom studijskih programa, studentskog doma te studentskih kao i niza sportskih sadržaja, energane i prometnice. Rok izgradnje prve faze Centra gaming industrije u Novskoj je 24 mjeseca, a iz kompanije Tromont, koja će biti izvođač radova najavljuju kako će građevinski radovi započeti do kraja ovog mjeseca. VEZANOHercegovački biznismen kupio hotel Igalo
Hercegovački biznismen kupio hotel Igalo
Marx.ba Hotel Igalo, u vlasništvu nekadašnjeg HTP Boka, zatim Vektra Boka, prodat je jučer na drugoj javnoj licitaciji za 11.225.000 eura. Kupila ga je kompanija Herc gradnja sa sjedištem u Herceg Novom, u vlasništvu hercegovačkog biznismena Bratislava Pidžule, piše RTCG. Od tog novca trebalo bi da se namire potraživanja porodice Acovic i Šabović kojima je restitucijom vraćeno zemljište, porezi i doprinosi za radnike i dugovanja prema opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti. Hotel Igalo, koji je u poluruševnom stanju na izuzetnoj lokaciji u Igalu sa pripadajućom plažom u blizini, prodat je za 11 miliona 225 hiljada eura firmi Herc gradnja iz Herceg Novog, na drugoj licitaciji koju je organizovala javna izvršiteljka Jasminka Bajović. Prema njenim riječima, od prodaje hotela očekuje se da će biti isplaćena neka od najvećih potraživanja. Iako su bili saglasni sa prodajom, u isplatu potraživanja nisu uvjereni radnici Vektra Boke i najveći manjinski dioničar Elena grupa. Oni tvrde da neće biti dovoljno novca za njihova potraživanja jer stečajni upravnik Vektre Montenegro, Radojica Grba, i članovi odbora direktora Vektra Boke nisu uradili ništa da umanje makar kamate za dugovanja prema nekim dobavljačima. Protiv prodaje hotela, protestovala grupa bivših radnika Vektra Boke na čelu sa Đorđem Rajakom, koji tvrdi da je stečaj firme bolje rješenje, iako bi radnici u tom slučaju izgubili mnogo više novca, a pitanje je šta bi uopšte uspjeli naplatiti. VEZANO Otvorene prijave za Nagradu za biznis lidere održivog razvoja u BiH za 2025. godinu
Član katarske kraljevske porodice želi u BiH graditi turistički kompleks
Marx.ba Načelnik Općine Hadžići Eldar Čomor primio je u radnu posjetu šeika Dr. Abdulaziza Al-Thanija, predsjedavajućeg organizacije OIC i člana kraljevske porodice Katara, objavljeno je iz ove bh. općine. – Prije svega čast nam je bila da ugostimo visokog zvaničnika i člana kraljevske porodice nama prijateljske zemlje Katara, gospodina Al-Thanija. Razgovarali smo o našem opredjeljenju da budemo siguran partner njihovim investicijama u našoj lokalnoj zajednici. Pored toga, šeik je dokazani prijatelj naše zemlje i našega naroda. Ne treba puno govoriti o Katarskom razvojnom fondu ili Qatar Charity u Bosni i Hercegovini koji su do sada uložilli preko 50 miliona KM u humanitarne projekte. Gradili su povratnička naselja, obnavljali porušene i gradili nove džamije, stipendirali učenike i studente vodili brigu o djeci bez jednog ili oba roditelja i mnoge druge projekte, kazao je načelnik Čomor. Šeik Al-Thani izrazio je zadovoljstvo što je imao priliku susresti se s načelnikom Općine Hadžići i njegovim saradnicima, te istakao da je Bosna i Hercegovina destinacija u koju vrijedi ulagati, posebno u oblasti turizma. – Čvrsto sam opredijeljen da napravimo u Hadžićima jednu uspješnu priču. Namjera nam je da izgradimo izuzetno vrijedan turistički centar sa mnogo sadržaja na koji bi svi bili ponosni. Svi bi imali koristi od tog projekta, mi kao ulagači i biznismeni, korisnici, lokalna, ali i šira zajednica, istakao je Al-Thani. VEZANO Leviathan Gold objavio: Akvizirali kompaniju u BiH, tražit će srebro i druge metale