Krvna slika ekonomije Evropske unije: Ova vrsta firmi stvara bilione eura vrijednosti
Marx.ba Evropska unija imala je 2021. godine 31 milion preduzeća koja su zapošljavala 156 miliona ljudi. Od toga su 98 posto (30,3 miliona) mikro i male firme koje zapošljavaju do 49 osoba. Mikro i mala preduzeća zajedno su zapošljavala 75,8 miliona osoba, odnosno 49 posto. Generirali su 3,3 biliona eura dodane vrijednosti, što predstavlja 35 posto ukupne dodane vrijednosti (9,3 biliona eura), pokazuju podaci Eurostata. Oko 240.000 srednjih poduzeća (50-249 zaposlenih osoba) predstavljalo je 0,8 posto svih firmi i zapošljavalo je 24 miliona ljudi, bilježeći dodanu vrijednost od 1,6 biliona eura (17 posto). Iako su velika preduzeća (više od 249 zaposlenih) predstavljala samo 0,2 posto ukupnog broja kompanija, zapošljavala su više od trećine poslovne radne snage (55,6 miliona, 36 posto) i stvarala gotovo polovicu (48 posto) dodane vrijednosti (4,4 biliona eura). Prema podacima Eurostata, sektor industrije bio je onaj s najvećim prometom u 2021. Ostvario je trećinu prometa (10,6 biliona eura, 33 posto) i zapošljavao oko petinu poslovne radne snage (33 miliona osoba, 21 posto). Međutim, po broju poduzeća to je bio najmanji sektor sa samo osam posto (2,4 miliona) ukupnog broja kompanija. S 5,9 miliona preduzeća, sektor trgovine predstavljao je 19 posto ukupnog broja. Ondje zaposlenih 29,5 miliona ljudi ostvarilo je 31 posto (9,9 biliona eura) ukupnog prometa. Građevinski sektor predstavljao je 12 posto ukupnog broja firmi, ali samo šest posto (1,9 biliona eura) ukupnog prometa. U ovom je sektoru bilo zaposleno 13,4 miliona ljudi. Ostale usluge, uključujući usluge od prijevoza i skladištenja do djelatnosti smještaja i usluživanja hrane, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada i umjetnosti, zabave i rekreacije, čine najveći broj preduzeća, 61 posto od ukupnog broja (19 miliona preduzeća). I premda su te firme zapošljavale gotovo polovicu osoba (80,2 miliona, 51 posto), promet im je bio manji od trećine (9,8 biliona eura, 31 posto).
U prva tri kvartala ove godine u BiH kupljeno više od 8.000 novih automobila
N. D. U prva tri kvartala ove godine u Bosni i Hercegovini kupljeno je 8.067 novih automobila. Škoda, Volkswagen, Toyota i Hyundai drže oko polovine bh. tržišta kada se radi o uvozu novih automobila u BiH. Tradicionalno, Škoda se zadržala na samom vrhu sa 1.644 komada automobila koji su pronašli vlasnike u našoj zemlji. Najviše mogu zahvaliti modelu Octavia koji se prodalo 672 pa je tako ovaj automobil najprodavaniji u BiH u prvih devet mjeseci ove godine. Tu su i Fabia (275), Scala (206), Kamiq (177)… Iako je Škoda daleko ispred po broju uvezenih automobila, na drugom mjestu je Volkswagen sa brojkom od 993 u prva tri kvartala 2023. godine. Volkswagenu je najviše donio Golf kojih je uvezeno 179, a zatim slijede T-Roc (156) i Polo (139). Toyota je kao po pravilu u vrhu na bh. tržištu. Njihovoj trećoj poziciji u prvih devet mjeseci ove godine sa učešćem od 730 automobila najviše su doprinijeli modeli Yaris Cross (209 primjeraka) i Corolla Sedan (157). Listu najboljih 10 nastavljaju Hyundai (529), Renault (480), Dacia (440), Audi (356), Suzuki (345), Kia (297) i Mercedes (292). Više od 200 vozila u prvih devet mjeseci ove godine na bh. tržište su plasirali još Peugeot (288), Citroen (249), Seat (221), Ford (214) i Opel koji je bh. kupcima prodao 210 vozila. Treba naglasiti da je u BiH uvezeno 179 automobila sa oznakom BMW, te 81 Porsche. Osim već pomenutih Škoda Octavia i Fabia koje se nalaze na prvoj i trećoj poziciji kao najprodavaniji modeli, društvo im kao drugoplasirani pravi Hyundai Tucson. Ovaj SUV je ubilježio podaju od 309 primjeraka zaključno s krajem septembra ove godine.
Stručnjaci za finansijsku edukaciju: Ovo je 20 najčešćih grešaka prilikom ulaganja
Marx.ba Niko nije imun na pogreške, pa tako ni najbolji investitori. Srećom, pogreške u ulaganju mogu pružiti vrijedne lekcije tokom vremena pružajući ulagačima priliku da steknu uvid u ulaganje i izgrade otpornije portfelje. Kako bi bolje uočili najčešće greške institut CFA, globalna neprofitna organizacija koja stručnjacima za investicije pruža financijsku edukaciju, izdao je prikaz 20 najčešćih grešaka pri ulaganju na koje treba pripaziti. Od emocionalno vođenih odluka o ulaganju do plaćanja prevelikih naknada, evo nekih od najčešćih pogrešaka pri ulaganju koje je prenio Visual Capitalist. Previsoka očekivanja Razumna očekivanja povrata pomažu ulagačima da zadrže dugoročan pogled bez emocionalne reakcije Nepostojeći investicijski ciljevi Često se investitori usredotoče na kratkoročne povrate ili najnovije investicijsko ludilo umjesto na svoje dugoročne investicijske ciljeve. Manjak diverzifikacije Česta je to pogreška jer je diverzifikacija važna zbog sprječavanja da jedna dionica drastično utječe na vrijednost portfelja ulagača. Usredotočenost na kratkoročno Lako se usredotočiti na kratkoročno, ali to može natjerati investitore da preispitaju svoju izvornu strategiju i donesu neoprezne odluke Kupovina po visokoj cijeni i prodaja po niskoj Ponašanje ulagača tokom tržišnih promjena često ometa ukupnu izvedbu Previše trgovanja Postoje studije koje pokazuju da su najaktivniji trgovci u prosjeku godišnje imali lošije rezultate za 6,5 posto od onih koji više kalkuliraju Plaćanje previsokih naknada Naknade mogu značajno utjecati na ukupnu izvedbu ulaganja. Prevelika usredotočenost na poreze Iako skupljanje gubitaka od poreza može povećati povrat, donošenje odluke isključivo na temelju njenih poreznih posljedica možda neće uvijek biti opravdano. Neredovito provjeravanje ulaganja Pogledajte svoj portfelj tromjesečno ili godišnje kako biste bili sigurni da ostajete na pravom putu ili je li vašem portfelju potreban rebalans. Rizik nerazumijevanja Previše rizika može vas izbaciti iz zone udobnosti, ali premali rizik može rezultirati nižim prinosima koji ne dosežu vaše finansijske ciljeve. Potrebno je prepoznati pravu ravnotežu za vlastitu situaciju. Nepoznavanje učinka Investitori često zapravo ne znaju učinak svojih ulaganja. Potrebno je pogledati svoje povrate kako bi pratili ispunjavate li svoje investicijske ciljeve uzimajući u obzir naknade i inflaciju. Reagiranje na medije Kratkoročne negativne vijesti mogu izazvati strah pa se potrebno usredotočiti na dugoročne ciljeve. Zaboravljanje na inflaciju Inflacija ima velik utjecaj, no njen se učinak često zaboravlja. Tempiranje tržišta Određivanje vremena na tržištu je iznimno teško. Ostanak na tržištu može generirati puno veće povrate u odnosu na pokušaje savršenog tempiranja tržišta. Manjak dubinske analize Potrebno je provjeriti vjerodostojnost svog savjetnika ili brokera i pogledati njegovu historiju djelovanja ili prijašnje pritužbe na njegovo djelovanje. Saradnja s pogrešnim savjetnikom Isplati se odvojiti vrijeme za pronalazak pravog savjetnika. Potrebno je pažljivo provjeriti svog saradnika kako bi bili sigurni da su vaši ciljevi usklađeni. Emocionalno ulaganje Iako može biti izazovno, važno je ostati racionalan tokom tržišnih fluktuacija. Trčanje za prinosom Ulaganja s visokim prinosom često nose najveći rizik. Prije ulaganja u ovakvu vrstu imovine treba pažljivo procijeniti rizik. Oklijevanje o početku ulaganja Kako piše Visual Capitalist, zamislite da dvoje ljudi ulaže 200 dolara mjesečno uz pretpostavku povrata od sedam posto godišnje do dobi od 65 godina. Ako bi jedna osoba počela s 25 godina, njen bi krajnji portfelj iznosio 520.000 dolara. Ako bi druga osoba počela s 35 godina zaradila bi ukupno oko 245.000 dolara. Zato je važno, ukoliko se premišljate, početi što ranije i educirati se na vrijeme. Ne kontrolira se ono što se može Iako niko ne može predvidjeti tržište, investitori mogu kontrolirati male doprinose tokom vremena, što može imati snažne rezultate. Zaključak: Kako bi izbjegli ove uobičajene pogreške pri ulaganju, ulagači ne smiju zaboraviti ostati racionalni i usredotočiti se na svoje dugoročne ciljeve. Izgradnja solidnog portfelja često uključuje procjenu finansijskih ciljeva, tekućeg prihoda, potrošačkih navika, tržišnog okruženja te očekivanih prinosa. Imajući ove faktore na umu, ulagači mogu izbjeći fokusiranje na kratkoročne promjene tržišta i kontrolirati ono što mogu. Dugoročna mala ulaganja mogu imati snažne učinke, s potencijalom akumulacije značajnog bogatstva jednostavnim dosljednim ulaganjem tokom vremena, prenosi Lider.
Pet koraka koje trebate slijediti ako želite investirati u nekretnine
Bloomberg Adria Ubrzani rast inflacije doprinio je tome da su ljudi zbog straha od gubitka vrijednosti svoje ušteđevine počeli tražiti mjesta gdje bi taj novac mogli investirati i na neki način zaštititi njegovu vrijednost. S obzirom na nerazvijenost finansijskog tržišta u Bosni i Hercegovini, a i samo nepoznavanje načina investiranja, kao logično rješenje nametnule su se nekretnine. Ovo je i jedan od razloga zašto od prošle godine svjedočimo astronomskim cijenama nekretnina u BiH. Afiniteti prema ovakvom načinu investiranja govore o finansijskoj pismenosti naših sugrađana. Faruk Hadžić, ekonomista i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ranije je za Bloomberg Adriju kazao da je to dijelom i problem našeg obrazovnog sistema. – Mogu vam reći da smo mi iznenađeni koliko naši građani u Bosni i Hercegovini ne znaju osnovne ekonomske stvari koje bi ih se trebale, naravno, ticati – koju platu zarađuju i koliko ih država oporezuje. Kako mogu ulagati svoj novac? To su teme koje bi često trebalo da budu zastupljene u javnom prostoru, kazao je Hadžić. Također, većina kupaca nekretnina u BiH su oni koji imaju operativna sredstva, odnosno novac od prodaje nekretnina ili od drugog poslovanja, dok je manji broj onih koji kupuju stanove uzimanjem kredita. – Kupuju se stanovi, ne samo za stanovanje, već i za investicijske potrebe, odnosno oni koji se mogu iznajmljivati, koji su u centru grada ili na odličnim lokacijama, koji nemaju mane, kazao je ranije za Bloomberg Adriju Haris Kadić, agent za nekretnine i vlasnik agencije Stanpromet Sarajevo. Ipak, svi oni koji žele investirati u nekretnine moraju dobro istražiti tržište, jer neće svaka nekretnina ispuniti njihove ciljeve. Mersiha Husejnović, vlasnica i direktorica agencije za prometovanje nekretninama i investicijski konsalting MH Nekretnine, otkriva nekoliko savjeta za ulaganje u nekretnine. Jasni ciljevi Husejnović savjetuje da prije nego što kupite svoju prvu nekretninu, postavite jasne ciljeve za svoje investicije. Pitanja koja treba da razmotrite uključuju: 1. Da li želite generisati redovne prihode od iznajmljivanja ili se fokusirate na dugoročni rast vrijednosti nekretnine? 2. Koliko novca ste spremni uložiti u nekretnine? 3. Ukoliko ćete se fokusirati na iznajmljivanje – da li ćete ići na dugoročni najam ili turističku rentu preko neke od poznatih platformi? Ko će se baviti tim poslom, kao i samim održavanjem nekretnine? – Jasno definiranje ciljeva pomoći će vam da donesete ispravne odluke u vezi s vrstom nekretnine koju treba da kupite, kaže Husejnović. Istraživanje tržišta Drugi korak je istraživanje tržišta. Husejnović savjetuje da razmislite o različitim vrstama nekretnina i njihovim prednostima i manama. Nekretnine se mogu klasifikovati u nekoliko kategorija: Stanovi: Stanovi su čest izbor za prvi investicijski objekat. Oni obično zahtijevaju “manje” početnog kapitala, a iznajmljivanje stana može donijeti redovne prihode. Također, evidentno je da su cijene stanova na našem tržištu, dugoročno posmatrano, uvijek u rastu. Kuće: Glavno pitanje: da li gradite kuću ili kupujete postojeću koju ćete prilagoditi svojim potrebama? Kuće nude veću privatnost i prostor, ali mogu zahtijevati više održavanja, kao i početne investicije. Komercijalne nekretnine: Ovo uključuje kancelarijske i prodajne prostore, industrijske objekte i druge poslovne objekte. Kod ove vrste nekretnina presudne su: lokacija, infrastruktura, kao i sama kvadratura i opremljenost. Prednost je što se poslovni najam obično ugovara na dugoročni period. Rekreativne nekretnine: Podrazumijevaju vikendice, apartmane, stanove u turističkim mjestima ili objekte za kratkoročno iznajmljivanje. Naše iskustvo je da postoji težnja određene kategorije kupaca da sebi osigura “drugi dom”, bilo na planini ili na moru. U proteklom periodu ostvarili smo znatan broj prodaja nekretnina na izuzetno popularnoj Makarskoj rivijeri. Investicija u ovakvu vrstu nekretnina može biti mudar potez, uz mogućnost vlastitog korištenja i turističke rente. Zemljišta: U posljednje vrijeme na našem tržištu je izražena potražnja za zemljištem i to od nekoliko kategorija kupaca: investitora (kompanija) koji potražuju atraktivno građevinsko zemljište za projekte novogradnje, te pojedinačnih investitora (posebice s Bliskog istoka) koji su u potrazi za većim parcelama za izgradnju turističkih objekata. Shodno tome, cijene zemljišta znaju biti nedostižne za prosječnog kupca. Finansijsko planiranje Nakon što ste definirali ciljeve i izabrali vrstu nekretnine koja vam odgovara slijedi izrada detaljnog finansijskog plana. – Morat ćete uzeti u obzir – početni kapital za kupovinu nekretnine, troškove eventualnog renoviranja ili izgradnje, mjesečne troškove održavanja, poreze, osiguranje, kao i potencijalni prihod od iznajmljivanja (ako uzimate nekretninu u svrhu iznajmljivanja), kaže Husejnović. Dodaje da trebate voditi računa i o troškovima renoviranja ili izgradnje. – Prema našem iskustvu, klijenti veoma često previde cjelokupne i skrivene troškove, manjak radne snage u građevinarstvu, te radovi na nekretnini premaše planirane rokove i troškove, koji u prosjeku budu veći cca 30-40 posto od planiranih, naglašava ona. Pametno birajte agenciju s kojom ćete raditi Naredni korak je pronalazak partnera u vidu agencije za promet nekretninama. Kako je i Bloomberg Adrija ranije izvještavala, kupci su u radu s nelegalnim agencijama za nekretnine izloženi brojnim rizicima. – Razmotrite saradnju s iskusnom agencijom za prometovanje nekretninama koja vam može pomoći da pronađete pravu nekretninu (po optimalnoj cijeni), da donosite informisane odluke, te da cjelokupan kupoprodajni proces bude proveden po slovu zakona, štiteći interese svih uključenih strana, kaže Husejnović. Diverzifikacija portfolija Posljednji korak je diverzifikacija portfolija, naravno ako imate novca za kupovinu više nekretnina. – Raznovrsnost uključuje posjedovanje različitih vrsta nekretnina, na različitim geografskim lokacijama kako biste smanjili rizik i povećali prilike za profit, ističe Husejnović.
Veliko ulaganje: Širi se poznati luksuzni modni brend Hugo Boss
Marx.ba Njemački luksuzni modni brend Hugo Boss objavio je da će uložiti više od 100 miliona eura u proširenje svog distributivnog centra u Filderštatu u Njemačkoj. Nova zgrada će povećati kapacitet otpreme i skladištenja za oko 75 posto, stvarajući do 300 dodatnih radnih mjesta, piše Seebiz. – Sada stvaramo dodatne kapacitete u našem najsavremenijem logističkom centru kako bismo u budućnosti mogli brzo i pouzdano isporučiti povećan obim narudžbi. Ovom investicijom ćemo dodatno optimizovati efikasnost našeg skladišta, poslovanja i još jednom postavili nove standarde u logistici u Evropi”, prokomentarisao je generalni direktor Hugo Bossa Daniel Grieder. Planirano je da proširenje bude završeno 2026. godine. Dionicama kompanije Hugo Boss trenutno se trguje po cijeni od 57,42 eura, što je pad od 1,17 posto na berzi Xetra. Inače, Hugo Boss, poznato i po skraćenici BOSS, njemačka je kompanija luksuzne modne industrije koja proizvodi skupocjenu odjeću, obuću i modne dodatke, a poznata je i po parfemima. Osnovao ju je Hugo Ferdinand Boss u Metzingenu 1924. godine te je izvorno proizvodila odijela i uniforme. Nakon Drugo svjetskog rata i Bossove smrti okreće se proizvodima tzv. visoke mode za imućnije potrošače. Dans ova kompanija ostvaruje prosječan godišnji prihod izeđu 2,5 i 3 milijarde američkih dolara.
Coface objavio publikaciju Top 500 preduzeća za Srednju i Istočnu Evropu: Koliko su firme otporne
Marx.ba Izazovi za preduzeća u regiji srednje i istočne Evrope u početku su uključivali stalne poteškoće u različitim sektorima unatoč oporavku od posljedica pandemije Covid-19. – Tada je regiju pogodila ruska invazija na Ukrajinu, koja je rezultirala i humanitarnom i ekonomskom krizom. To je rezultiralo rastućim troškovima, posebno u energentima, kao i nedostatkom proizvodnih komponenti i poremećajima u opskrbnim lancima, objašnjava Grzegorz Sielewicz, Coface regionalni ekonomist za srednju i istočnu Evropu, razvoj u regiji. – Unatoč ovim izazovima, regija srednje i istočne Evrope je ipak uspjela ostvariti solidan rast BDP-a od 4,0% u 2022. (nakon 6,2% u prethodnoj godini), uz podršku rastućih zaliha i snažne domaće potražnje, dodao je. Međunarodna kompanija za osiguranje potraživanja predstavlja 15. izdanje studije o 500 najvećih preduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi. “Coface CEE Top 500 studija” rangira preduzeća prema prihodima i analizira dodatne pokazatelje kao što su broj zaposlenih, okvir poduzeća, sektora, tržišta i Coface kreditne procjene poduzeća. Ekonomski učinak CEE Top 500 služi kao reprezentativan pokazatelj tržišnih trendova u cijeloj regiji. – Makroekonomsko okruženje i porast troškova pružili su plodno tlo za rast poslovnih prihoda. Rezultati liste najvećih preduzeća u regiji za 2022. godinu potvrđuju ovaj trend, objašnjava Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za srednju i istočnu Evropu. Ukupan promet svih 500 preduzeća porastao je za 39.8% na 1.1 trilijuna eura. Ukupna neto dobit gotovo je porasla za 46.5% na 54,745 miliona. Osim toga, 500 preoduzeća zapošljavalo je 2.3 miliona ljudi (+3.5% u odnosu na prethodnu godinu). PKN Orlen ostaje neporažen na vrhu, značajno ojačavši svoju poziciju s povećanjem prihoda od 111%, nakon rasta od 52% u prethodnoj godini. Ostala poduzeća kao što su Češki RWE (2.), multinacionalna kompanija za naftu i plin MOL Mađarska (3.), mađarski MVM Energetika (4.), češka Škoda Auto (5.), maloprodajni lanac Jeronimo Martins Poljska (6.) i poljska energetska kompanija PGE (7.) zadržali su svoje pozicije na vrhu kao i u prošlogodišnjem izdanju. Sve ove kompanije zabilježile su veći promet u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom, a firme za trgovanje električnom energijom poput RWE-a i MVM-a čak su izvijestile o troznamenkastom rastu prihoda. Nasuprot tome, automobilski sektor je ovaj put bio manje zastupljen u prvih 10. Neka su preduzeća nadmašila svoje konkurente i pokazale se uspješnijima nego prethodne godine. U ovoj grupi uglavnom su preduzeća koja su posebno preslikala gospodarsku situaciju, odnosno profitirala od kontinuiranog skoka cijena roba. To uključuje poduzeća koja se bave trgovinom i prijenosom električne energije, kao i petrohemijska poduzeća poput bugarskog TET-a Maritsa Iztok 2 (139.) koje su napredovale za 256 mjesta zahvaljujući povećanju prihoda od 199%, hrvatski Petrol (263.) koji je napredovao za 231 mjesta, kao i litavski Ignitis UAB (80.) koji je napredovao za 214 mjesta i rumunjski Tinmar Energy (165.) koji je napredovao za 202 mjesta na ljestvici. Tri ključna sektora prema najvećim poduzećima u regiji i dalje čine značajan udio u prihodima od gotovo 58%. Međutim, vodeća grupa sektora ovaj se put promijenila. Rast cijene roba dovele su do skoka prihoda firmi koje proizvode i trguju energijom. Stoga su sektori komunalnih i javnih usluga te minerali, hemikalije, nafta, plastika i farmacija zabilježili najveći rast prihoda u 2022. godini, i to za 64,1% odnosno 60,9%. Potom su skočile i cijene poljoprivrednih proizvoda i raznih drugih inputa, a svi sektori bilježe dvoznamenkastu dinamiku rasta prihoda osim građevinarstva koje bilježi rast od 8,1%. Sektor minerala, hemikalija, nafte, plastike & farmacije najviše je zastupljen na popisu CEE Top 500 preduzeća. Sektor je doživio najveći porast neto dobiti (+100,5%) budući da je rast cijena nafte i prirodnog plina pružio mogućnosti za stvaranje dobiti kroz rafinerijske marže, unatoč tekućim izazovima. Sektor komunalnih i javnih usluga pomakao se s četvrtog na drugo mjesto zahvaljujući iznimnom rastu prihoda (+64,1%). U odnosu na prethodnu godinu, ovaj sektor je povećao svoju zastupljenost na aktualnoj ljestvici za 15, što je najveći porast među svim sektorima. Mnoga komunalna i javna poduzeća su u državnom vlasništvu ili je država dio njihove vlasničke strukture. Iako su automobilska industrija i transport i dalje među vodećim sektorima, suočeni su s izazovima, uključujući smanjenu potražnju zbog pandemije i poremećaja u opskrbnom lancu, što je rezultiralo smanjenim prihodom unatoč određenom rastu prometa i dobiti. Industrija ostaje dominantna u četiri zemlje: Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. – Zemlje srednje i istočne Evrope zadržale su svoju ulogu aktivnih izvoznika, prvenstveno u zapadnu Evropu, a također su proširile svoj izvoz na dalja odredišta izravnim isporukama i uključivanjem u opskrbni lanac. Međutim, glavni rizik u 2023. izazovno je vanjsko ekonomsko okruženje u zapadnoj Evropi, posebno u Njemačkoj, koje bi moglo utjecati na zemlje srednje i istočne Evrope zbog slabe gospodarske aktivnosti i prigušene globalne trgovine, objašnjava Grzegorz Sielewicz. – Unatoč tome, očekuje se postupni oporavak u narednim kvartalima. Dok je potrošnja domaćinstava bila pod utjecajem inflacije i povećanih kamatnih stopa, očekuje se da će postupno pridonijeti rastu kako dezinflacija napreduje, a tržište rada ostaje snažno, dodao je.
Evropska banka: Više od 40 posto velikih kompanija želi preseliti proizvodnju u prijateljske zemlje
Marx.ba Kompanije sve više razmatraju preseljenje proizvodnih lokacija nakon što su pandemija i ruski rat u Ukrajini poremetili lance vrijednosti, ali malo je empirijskih dokaza o masovnom selidbi, primjećuje Reuters. Tražeći potvrdu na terenu, Evropska centralna banka (ECB) je provela anketu u 65 vrlo velikih kompanija s globalnim utjecajem i utvrdio da gotovo polovina njih želi proizvoditi bliže mjestu prodaje. Njih 42 posto želi preseliti proizvodnju u prijateljske zemlje, odnosno u one u kojima se osjećaju dobrodošlo. – Među zemljama koje predstavljaju ili bi mogle predstavljati rizik za opskrbne lance u njihovim sektorima dvije trećine ispitanika navelo je Kinu, objavio je ECB u Ekonomskom biltenu. Više od polovine tih kompanija nabavlja ključne materijale u samo jednoj zemlji ili u maloj grupi zemalja, a gotovo sve navode da je ta nabava sada izložena povećanom riziku. Velika većina sudionika ankete nabavlja te materijale u Kini ili u grupi zemalja, uključujući Kinu, a sve su se složile da takva nabava uključuje pojačani rizik, dodaje ECB. Kompanije već nekoliko godina nastoje približiti proizvodnju mjestu potrošnje dok je selidba u prijateljske zemlje novi fenomen, pa tako samo 11 posto njih navodi da je tu strategiju provodilo već u posljednjih pet godina. Evropska unija vjerovatno će biti gubitnik i u takvom proizvodnom “preslagivanju” budući da su kompanije “emigranti” i dalje u većini u odnosu na kompanije “povratnike”, što bi moglo “značajno” utjecati na zapošljavanje. Njihova “migracija” mogla bi i potaknuti inflaciju, uz procjenu gotovo polovine anketiranih kompanija da će premještanje proizvodnje bliže mjestu prodaje dovesti do poskupljenja, navodi se u Ekonomskom biltenu ECB-a.
Rukavica u lice drugim proizvođačima: Tesla planira u Njemačkoj praviti električne automobile od 25.000 eura
Marx.ba Kompanija Tesla planira u svojoj fabrici nadomak Berlina proizvoditi automobil koji će koštati 25.000 eura, navode neimenovani izvori iz američke kompanije. Njemačka fabrika trenutno proizvodi model Y, najprodavanjiji električni automobil u Evropi. Vodstvo kompanije dugo planira da napravi cjenovno još pristupačniji električni automobil, ali je prošle godine rečeno da kompanija još nije ovladala neophodnom tehnologijom, zbog čega se plan odlaže. Neimenovani izvori izvijestili su u septembru da se američki proizvođač automobila približava inovaciji koja bi mu omogućila da se skoro cijeli donji dio automobila izliva u jednom komadu, što je napredak koji bi ubrzao proizvodnju i smanjio troškove. Širenje na masovno tržište ključno je za postizanje Teslinog cilja da poveća isporuku vozila na 20 miliona do 2030. godine, što je 10 puta više od sadašnjeg kapaciteta. Slaba ekonomija i visoke kamatne stope pogodile su potražnju za električnim automobilima, što je navelo Teslu i druge proizvođače da smanje cijene. Tesla planira da udvostruči kapacitet njemačke fabrike na milion vozila godišnje, ali kompanija od marta nije dala precizne informacije o tome koliko vozila proizvodi u Gruenhajdu. Prema posljednjim podacima to je bilo 5.000 vozila sedmično, što je oko 250.000 godišnje. Kompanija Tesla obavijestila je prošle sedmice zaposlene da će svi dobiti povećanje plate za četiri posto počev od novembra, pri čemu će radnici u proizvodnji primati dodatnih 2.500 eura godišnje od februara iduće godine. Njemački sindikat IG Metall saopštio je prošle godine da su plate u Tesli bile oko 20 posto niže nego kod drugih proizvođača automobila.
Cijene zlata blizu su historijskih vrhunaca: Evo zašto je taj metal opet tražen
Marx.ba Unca čistog zlata na svjetskim berzama ponovno je blizu nivoa od 2.000 dolara, a prema ekonomistima, ovaj put mogla bi dosegnuti i najvišu nivo u historiji. Je li rast cijena zlata posljedica izbijanja rata u Izraelu i Pojasu Gaze ili je u pitanju nešto drugo? Zlato je nedavno, prvi put od maja, došlo do nivoa od 2.000 dolara po unci (31.103 grama). Iako ta važna psihološka granica nije trajno probijena, stručnjaci tvrde da je to samo pitanje vremena. Otkako je počeo rat u Izraelu, cijene zlata porasle su za 170 dolara po unci. Međutim ekonomisti se pitaju je li ovo zaista bijeg kapitala prema “sigurnoj luci”? U intervjuu za tagesschau.de, Robert Rethfeld iz Wellenreiter Investa upućuje na cijenu nafte, a koja je nedavno pala. – To se ne uklapa u scenarij obilježen strahovima zbog Bliskog istoka i bijegom prema zlatu, tvrdi. Ako se rat u Gazi proširi na druge zemlje na Bliskom istoku, stručnjaci iz Bloomberg Economicsa, kao i glavni ekonomist konzultantske kompanije EY, očekuju da će cijene nafte porasti na 150 dolara. – Međutim trenutno nema naznaka razvoja u tom smjeru. U svakom slučaju, slika zlata kao sigurnog utočišta nije uvijek ispravna. Cijene zlata padaju u recesijama, a niti tijekom pandemije koronavirusa nije se dokazalo kao utočište za kapital, kaže Rethfeld. Svjetsko vijeće za zlato (WGC) opravdanje za rast cijena nalazi u velikim otkupima koje provode centralne banke širom svijeta. One su u devet mjeseci ove godine kupile 800.000 tona zlata – 14 posto više nego lani. Budući da se tim plemenitim metalom trguje u dolarima, zemljama ono postaje skuplje kako ta valuta jača i time slabi potražnja. Situacija na tržištu obveznica i dionica također je vrlo važna za cijenu zlata jer ono samo po sebi ne isplaćuje dividende ili kamate. Porast kamatnih stopa čini ulaganje u njega manje privlačnim, a obveznice zanimljivijima. Ovdje je relevantna stvarna kamatna stopa – to jest nominalna kamatna stopa minus inflacija. Zlato, prema Rethfeldu, još uvijek ima prostora za rast. – Cijena bi mogla, prema tehničkim pokazateljima, porasti na 2.300 dolara. To bi značilo da bi oborilo svoju rekordno visoku razinu od 2.072 dolara. Prošle sedmice, s cijenom od 1.902 dolara po unci, zlato je bilo najskuplje od marta 2022., poručio je. No kada se uz cijenu zlata uračuna inflacija, investitori baš i nemaju razloga za veselje. – Čak i da cijena zlata poraste na 2.300 dolara, što je teško moguće, inflacija pojede jako velik dio tog prinosa, dodaje ekonomist. Smatra se da zlato na duži rok dobro čuva vrijednost, ali pritom je vrlo važan trenutak ulaganja. Primjerice, ulagači koji su početkom osamdesetih kupovali zlato po cijenama od 850 dolara po unci bili su u gubicima više od četvrt stoljeća, a ako uzmemo u obzir pad kupovne moći dolara, do danas nisu nadoknadili minuse. – Ako je neko osamdesetih godina prošlog stoljeća uložio u američki dionički indeks Dow Jones, do danas je ostvario povrat od 900 posto. Zbog toga je jasno koja klasa imovine može s pravom nositi titulu sigurnog utočišta, zaključio je Rethfeld.
Dileri autoguma za Marx.ba: “All seasons” gume nisu za bh. podneblje, treba napraviti pametan izbor
N. D. Od 1. novembra 2023. godine do 1. aprila 2024. godine u BiH zakonski je obavezno posjedovanje i korištenje zimske opreme. Posjedovanje obavezne zimske opreme bez obzira na vremenske uvjete obavezno je za sva motorna vozila izuzev svih motocikala (L kategorija) i traktora (T i C kategorije). Kada je riječ o obaveznoj zimskoj opremi, to su gume s oznakama MS, M+S ili M&S te znakom pahuljice, a minimalna dubina gazećeg sloja mora iznositi 4 mm. Moguće je koristiti i gume s ljetnim profilom minimalnog gazećeg sloja od 4 mm, ali u priboru moraju biti odgovarajući lanci za stavljanje na pogonske točkove u slučaju zimskih uvjeta. Tradicionalno je u ovom periodu velika potražnja za zimskim gumama, a čini se da je ponuda nikada veća. – Mislim da se ljudima u BiH nudi velika lepeza guma. Tu su gume svih evropskih prizvođača i onih eminentnih čiji je kvalitet potpuno neupitan. Osim te ponude, imamo i ponudu kineskih guma. Treba naglasiti da svakako kao i kod svakog artikla postoje kvalitetni i oni manje kvalitetni proizvodi, ali uglavnom kupci imaju veliki izbor na raspolaganju, poručuju za Marx.ba iz Total Tradea, koji radi i dostavu guma na kućnu adresu. Pokušali smo razriješiti i jednu dilemu koja se često pojavljuje u Bosni i Hercegovini. Radi se o takozvanim ljeto-zima gumama. – Postoje “all seasons” gume, ali one se jednostavno na ovom podneblju nisu dobro pokazale jer su velike temperaturne razlike u određenim godišnjim dobima, ali i ostale vremenske prilike. Potrebno je imati ljetne grume kada je za to vrijeme, a zimske isto tako kada je vrijeme za njih. Guma kako se kod nas predstavlja “ljeto-zima” jednostavno ne postoji. Struka će to uvijek objasniti i građani se trebaju informisati kod trgovaca. Treba napraviti pametan izbor, naglasili su iz Total Tradea.