Kako se proizvođači bezalkoholnih pića u BiH nose s rastućim izazovima
Bloomberg Adria Industrija bezalkoholnih pića u 2023. godini suočila se s izazovima rastućih troškova, no prema ocjenama triju bh. kompanija za Bloomberg Adriju, uspješno su okončale poslovanje unatoč povećanim cijenama sirovina, troškova života, ali i nefleksibilnim zakonskim regulativama. Paralelno, analitičari BBA bilježe snažnu potražnju potrošača u Adria regiji, što, dok potiče rast cijena, istovremeno stvara pritiske na troškove u industriji. Amra Skrobo Berberović, direktorica marketinga Boreas d.o.o. Stanić Group, kaže kako je 2023. godina bila izazovna, ali uspješna. Tokom godine bio je umjereni rast prodaje u segmentu bezalkoholnih pića, što je rezultat fokusa na potrebe i želje potrošača. – Došlo je do povećanja cijena bezalkoholnih pića, u prosjeku za 10-15 posto. Glavni razlozi su bili rast cijena sirovina, povećani troškovi transporta i opća inflacija. Svjesni smo utjecaja ovog povećanja na naše kupce i trudili smo se da ga minimiziramo koliko god je moguće, kaže Skrobo Berberović. Rast cijena imao je određeni utjecaj na plate zaposlenika, a kako kaže Skrobo Berberović, u skladu s povećanjem troškova života, povećane su plate na početku prošle godine. Kako kaže, kad je riječ o 2024. godini, očekivanja su usmjerena na stabilizaciju tržišta i daljnji rast prodaje. – Fokusirat ćemo se na proširenje našeg asortimana bezalkoholnih pića i jačanje marketinških aktivnosti, s ciljem boljeg razumijevanja i zadovoljavanja potreba naših potrošača. Također, planiramo intenzivirati saradnju s našim partnerima i klijentima kako bismo zajednički odgovorili na izazove i iskoristili nove prilike na tržištu, kaže Skrobo Berberović za naš medij. Snažna potražnja potrošača u Adria regiji podržala je rast cijena, omogućavajući proizvođačima da prebace svoje rastuće troškove na prodajne cijene, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi. Cijene proizvođača bezalkoholnih pića u Adria regiji znatno su porasle u 2022. i nastavile rasti u 2023. godini. Potrošačke cijene održale su sličan uzorak rasta, nadmašujući prosjek ukupne potrošačke košarice u prvih jedanaest mjeseci 2023. Struktura troškova, pod utjecajem cijena energije, plaća i troškova sirovina, igrala je ključnu ulogu u vođenju ukupnog povećanja cijena. Unatoč raznim izazovima i promjenama u segmentu HoReCe i nabavnih lanaca, Sarajevski kiseljak je u 2023. godini ostvario rast prodaje. Ovaj prodajni rezultat posljedica je fokusa na razvoj novih proizvoda koji su u skladu s promijenjenim potrebama i očekivanjima potrošača, kao i na unapređenju kvaliteta i pakiranja, navode iz kompanije za Bloomberg Adriju. – U 2023. godini, Sarajevski kiseljak nije povećao cijene svojih proizvoda. Ova odluka uslijedila je nakon pažljive analize tržišnih uvjeta i poslovne strategije. Usprkos globalnoj inflaciji i povećanju troškova, odlučili smo apsorbirati ove dodatne troškove umjesto da ih prenesemo na naše potrošače, kažu iz Sarajevskog kiseljaka, dodavši kako su povećana ulaganja u zaposlene i povećanje plata. – Usredotočili smo se na dodatne beneficije i programe za zaposlenike, kao što su programi obuke i razvoja, fleksibilni radni uvjeti i poboljšani zdravstveni benefiti, kažu. Kako su naveli analitičari, rast plaća u proizvodnji napitaka, zajedno s visokim stopama inflacije, pridonio je pritiscima na troškove industrije. – Plaće (u apsolutnim iznosima) unutar regije bile su iznad prosjeka u prvih devet mjeseci 2023. godine, budući da proizvodnja zahtijeva značajan udio stručne radne snage, npr. za upravljanje mašinama i kontrolu kvaliteta, navodi analitički tim. U ovoj godini Sarajevski kiseljak očekuje daljnji rast prodaje i profitabilnosti, vođeni pažljivo osmišljenom strategijom prodaje, marketinga i distribucije. “Posvećeni smo kontinuiranom ulaganju u sve naše brendove, redovito osluškujući i reagirajući na potrebe i želje naših potrošača u pogledu okusa, ambalaže, dostupnosti i inovacija. Poštivanje visokih standarda u proizvodnji i distribuciji, kao i sigurnost na radnom mjestu, ostaju imperativ”. Također i Sarajevska pivara svoje poslovanje u 2023. godini ocjenjuje uspješno, a kako za Bloomberg Adriju kaže direktor Sarajevske pivare Azur Mandžuka, ostvaren je značajan rast prodaje u usporedbi s prethodnom godinom. Sarajevska pivara i drugi proizvođači u BiH susreli su se u u posljednje četiri godine s povećanim rastom cijena sirovina, repromaterijala, transporta, te energetskom krizom koja je značajno uticala na poslovanje. Cijene bezalkoholnih pića su rasle tokom protekle godine. – Rast cijena sirovina i repromaterijala bio je značajan faktor. Sirovine koje koristimo u proizvodnji bezalkoholnih pića, doživjele su povećanje cijena na globalnom tržištu. Bitno je napomenuti da 95 posto sirovina uvozimo. Troškovi transporta također su porasli. Povećanje cijena goriva, kao i rast troškova logistike i distribucije, dodatno su pridonijeli povećanju troškova proizvodnje, a samim tim i cijena bezalkoholnih pića. Također, inflacija je bila jedan od ključnih faktora u rastu cijena, objašnjava Mandžuka. Ovo povećanje troškova direktno je utjecalo na ukupne troškove proizvodnje, što je rezultiralo povećanjem cijena gotovih proizvoda, međutim rast cijena sirovina i repromaterijala ne može pratiti rast cijena bezalkoholnih pića zbog nelojalne konkurencije. Kako kaže, loša briga države i nepostojanje adekvatnih zakonskih rješenja o zaštiti domaćeg proizvoda dovode do nelojalne konkurencije na tržištu. Kada je riječ o radnicima, došlo je do povećanja plata. – Manjak podrške vlasti za kreiranje povoljnijih uslova poslovanja stavlja u nepovoljan položaj domaće kompanije. Također, zbog neispunjenih obećanja vlade FBiH o izmjeni i dopuni zakona o doprinosima u smislu smanjenja stope doprinosa, ograničene su nam mogućnosti povećanja neto plata, poručuje. Cilj za 2024. godinu jeste da postignu značajan rast i prošire poslovanje na novom tržištu, kao i da prošire tim stručnjaka, ali i dodatno ulaganje u zaposlene. – Očekujemo da će 2024. godina biti veoma teška poslovna godina, zbog niza nepovoljnih tržišnih uslova, nepovoljne zakonske regulative koja se odnosi na tržište – segment bezalkoholnih proizvoda. Najbolji primjer je zakonska regulativa koja nalaže obračun i plaćanje akciza na promet bezalkoholnih proizvoda, dok se za pojedine proizvode koji sadrže alkohol ne obračunava akciza. Pored navedenih prepreka, također je evidentan problem s parafiskalnim nametima svih nivoa vlasti, zaključuje Mandžuka. Kako kažu analitičari, prosječna bruto zarada u segmentu proizvodnje napitaka intenzivnije je rasla u 2022. u usporedbi s prosječnom plaćom, a zatim su uslijedile niže stope rasta u 2023. godini.
Mattoni 1873, najveći proizvođač pića u Centralnoj Evropi, od sada prisutan i u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Mattoni BH je novi zvanični distributer Pepsi brendova, kao i brendova Tube, Guarana, ReMix, Aqua Viva, Knjaz Miloš i Gusto za teritoriju Bosne i Hercegovine. Mattoni BH je članica grupe Mattoni 1873, izgrađene na češko-italijanskoj tradiciji, danas najvećeg proizvođača pića u Centralnoj Evropi koji je prošle godine proslavio 150 godina poslovanja. Grupa Mattoni 1873 posluje u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a od ove godine i u Bosni i Hercegovini. Na navedena tržišta Grupa plasira 56 brendova koji se proizvode u 11 savremenih fabrika u Evropi. Pored sopstvenih brendova, Mattoni 1873 je i licencirani proizvođač i distributer internacionalnih brendova kao što su Pepsi, Mirinda, 7up, Ivi, Evervess i drugi. Preko Centralne Evrope do snažnog pristustva na Balkanu – hronologija Kompanija Mattoni 1873 poznata je po investicijama i podizanju standarda poslovanja u svojoj oblasti na tržištima na kojima nastupa. Strategiju i snažan rast kompanije Mattoni 1873 baziran na širenju poslovanja ilustruje posljednjih nekoliko akvizicija u Centralnoj i Južnoj Evropi: U Mađarskoj 2015. godine, kada su portfolio grupe obogatile mineralne vode Szentkirályi i Kékkuti. U Bugarskoj 2017. godine, kada je dio grupe postao lokalni proizvođač PepsiCo napitaka, Quadrant Beverages. U Češkoj Republici, Slovačkoj i Mađarskoj, gdje je tokom 2018. i 2019. kompanija akvizirala licencu i imovinu kompanije PepsiCo. U tom periodu, Mattoni je kroz joint venture postao vlasnik i najvećeg srbijanskog proizvođača vode i napitaka Knjaz Miloš, napravivši infrastrukturu i bazu za stabilan rast na Balkanu. Dolaskom na tržište Bosne i Hercegovine, kroz svoju kompaniju Mattoni BH, nakon Srbije i Bugarske, ova uspješna evropska kompanija zaokružuje direktno pristustvo na Balkanu. – U svakoj novoj zemlji u kojoj poslujemo, cilj nam je da potrošačima omogućimo bolje iskustvo uživanja u kvalitetu i dostupnosti najraznovrsnijih bezalkoholnih pića. Mi smo porodična kompanija koja se temelji na domaćinskim vrijednostima – tradiciji, inovacijama i odgovornosti. Bilo da je riječ o lokalnim brendovima koje osnažujemo na lokalnim tržištima, ili globalnim brendovima koje distribuiramo, cilj nam je da stvorimo trajnu vrijednost od koje koristi imaju potrošači, tržište, i naši zaposleni. Trenutno zapošljavamo 3.350 ljudi u 8 evropskih država. Proizvodimo u 11 fabrika u 5 zemalja. Poslujemo širom Centralne i Južne Evrope, ali ostajemo porodična kompanija, čiji uspjeh zavisi od uspjeha svakog pojedinačnog člana porodice. Naša poslovna strategija jeste da na svakom novom tržištu gradimo zdravo i održivo poslovanje, investirajući u operativni model, tehnologije, portfolio i ljude, što nas dovodi do liderskih pozicija u različitim kategorijama. Radujemo se da iskustva sa pomenutih tržišta prenesemo i na tržište Bosne i Hercegovine i zajedno sa našim budućim klijentima i potrošačima, gradimo nove uspjehe kao Mattoni BH, rekao je Alessandro Pasquale, vlasnik i predsjednik Mattoni 1873. O kompaniji je govorio i Ondrej Postranski, CEO, Mattoni 1873. – Grupa Mattoni 1873 ima znamenitu istoriju baziranu na kvalitetnoj tradicionalnoj češkoj mineralnoj vodi. Savremena istorija kompanije počela je 1991. godine kada je italijanska porodica Pasquale privatizovala kompaniju i značajno investirala u njenu modernizaciju. 2015. godine kompanija se proširila u Mađarsku, a 2017. u Bugarsku, akvizicijom Quadrant Beverages, lokalnog proizvođača PepsiCo portfolija. Saradnja sa globalnim igračem PepsiCo intenzivirala se od 2018. pa nadalje – Mattoni je postao licencirani proizvođač i distributer PepsiCo proizvoda u Češkoj Republici, Slovačkoj i Mađarskoj, da bi 2019. godine akvizirao i najvećeg proizvođača napitaka u Srbiji, Knjaz Miloš i sve kompanije koje posluju unutar sistema Knjaz Miloš, a 2022. godine postao i ekskluzivni proizvođač i distributer PepsiCo napitaka u Austriji. Naša pozicija najvećeg proizvođača i distributera bezalkoholnih pića u Centralnoj Evropi, zajedno sa našom strategijom snažnog rasta, zahtijeva dalji razvoj i ulaganja u naše poslovanje, što će nam biti prioritet i u Bosni i Hercegovini. Postavili smo početnu organizaciju sa talentovanom lokalnom snagom, sa poslovnicama u Sarajevu, Tuzli i Banjaluci, žеleći da od starta imamo pokrivenost na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, poručio je. Grupa Mattoni 1873: Činjenice i brojke3.200 zaposlenih11 fabrika – punjenje ne samo prirodnih mineralnih i izvorskih voda, već i sokova, gaziranih pića i ledenih čajeva.56 brendova – lokalnih, internacionalnih i globalnih8 zemalja – od Češke Republike preko Austrije, Slovačke i Mađarske; do Jugoistočne Evrope, Bugarske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Real Madrid s 831 miliona eura prihoda na čelu Deloitteove “Finansijske fudbalske lige”
Marx.ba U sezoni 2022./2023. dvadeset svjetskih fudbalskih klubova s najvećim prihodima zaradilo je rekordnih 10,5 milijardi eura, riječ je o povećanju od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, a predvodnik je Real Madrid s 831 milionom eura, pokazalo je 27. izdanje Deloitteove “Finansijske fudbalske lige”. Rast prihoda u sezoni 2022./2023. rezultat je rekordnih prihoda na dan utakmice, koji su iznosili 1,9 milijardi eura, te komercijalnih prihoda, od 4,4 milijarde eura, koji su premašili prihode od televizijskih prijenosa, istaknuto je u izvještaju koje priprema odjeljenje sportskih djelatnosti konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte. – Komercijalni prihodi ponovno su najveći izvor prihoda klubova “Finansijske fudbalske lige”, prvi put nakon sezone 2015./2016., ne računajući sezonu 2019./2020. na koju je uvelike utjecala pandemija COVID-19. Naime, 17 od 20 najuspješnijih klubova zabilježilo je povećanje komercijalnih prihoda u odnosu na proteklu godinu, za koje je uglavnom zaslužno povećanje prihoda od prodaje, prihoda od događaja koji nisu utakmice i sponzorstava koje je pandemija privremeno obustavila, navodi se. Nasuprot tome, prihodi od televizijskih prijenosa koje su ostvarili klubovi porasli su za skromnih pet posto, za što je djelomično kriva činjenica da je sezona 2022./2023. bila dio postojećih ugovorenih ciklusa domaćih prijenosa. Sveukupno su klubovi “Financijske lige” ostvarili prosječne prihode od više od 500 miliona eura, od čega su komercijalni prihodi, 222 miliona eura ili 42 posto, i prihodi od televizijskih prijenosa, 213 miliona eura ili 40 posto, bili približno jednaki, a slijede ih prihodi na dan utakmice, 92 miliona eura ili 18 posto. Real Madrid ponovno je na čelu, s ukupnim prihodima od 831 miliona eura, a slijede ga Manchester City, s 826 miliona eura, Paris Saint-Germain, s 802 miliona eura, FC Barcelona, s 800 miliona eura, te Manchester United, sa 746 miliona eura. Real Madrid je na čelu prvi put nakon sezone 2017./2018., s rekordnim prihodima od 831 miliona eura, što je 118 miliona eura više u odnosu na proteklu godinu. Razlozi su rasta prihoda kluba u najvećoj mjeri izvrsni maloprodajni rezultati, povećana posjećenost stadiona i povratak prihoda od sponzorskih ugovora nastavno na popuštanje ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19, pokazala je analiza. Manchester City pao je na drugo mjesto, unatoč rekordnoj sezoni 2022./2023. na terenu i van njega. Klub je ostvario svoj dosad najveći zabilježeni prihod u jednoj sezoni u iznosu od 826 miliona eura, zahvaljujući uspješnim kampanjama UEFA-ine Lige prvaka i Premier lige koje su potaknule rast prihoda od televizijskih prijenosa (50 miliona eura) i komercijalnih prihoda (26 miliona eura), navodi se. Paris Saint-Germain prvi se put u historiji probio među najbolja tri kluba, a Barcelona nalazi se na četvrtom mjestu, podigavši se sa sedmog mjesta, što je najveći skok u ove godine. Liverpool je, s prihodima od 683 miliona eura, međutim, ostvario najveći godišnji pad, s trećeg na sedmo mjesto, zbog loših rezultata na terenu u okviru domaćih i evropskih natjecanja. Liverpool je jedan od tri kluba “Finansijske lige”, uz Atlético Madrid i West Ham United, koji su zabilježili pad u prihodima. Dok su među najboljih deset klubova zabilježene minimalne promjene u odnosu na proteklu godinu, situacija se znatno promijenila između 11. i 20. mjesta. Klubovi iz kontinentalne Evrope: Eintracht Frankfurt, SCC Napoli i Olympique de Marseille zamijenili su tri engleska kluba: Leicester City, Leeds United i Everton te na taj način dokazali kako uspješnost na terenu utječe na financijske prihode. Novo izdanje “Financijske lige” obuhvaća i analizu 15 ženskih evropskih nogometnih klubova s najvišim prihodima. FC Barcelona Femení ostao je najbolji ženski klub u Evropi u sezoni 2022./2023., s 13,4 miliona eura prihoda, odnosno sa 74 posto višim prihodima nego u protekloj sezoni. Manchester United Women i dalje je na drugom mjestu s prihodima od osam miliona eura, dok je Real Madrid Femenino skočio na treće mjesto, ostvarivši 7,4 miliona eura, što je skok od 416 posto u odnosu na proteklu godinu.
Marketinška strategija: Kutija smrznutih kroketa od govedine čeka se 43 godine
Marx.ba U Japanu se krije najduža lista za čekanje na svijetu: Vjerovali ili ne – u pitanju je meso. Na kutiju smrznutih kroketa kobe govedine mesare Asahija čeka se ni manje ni više nego 43 godine. Osnovana 1926. godine, Asahija je decenijama prodavala mesne proizvode iz prefekture Hjogo – uključujući govedinu Kobe – prije nego što je dodala goveđe krokete na policu u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Ali, tek početkom 2000-ih kroketi od krompira i govedine postale su internet senzacija, što je rezultiralo smiješno dugim čekanjem sa kojim se kupci sada suočavaju. Prije dvije godine novinar CNN Travela je razgovarao sa Shigeruom Nittom, vlasnikom Asahije koji predstavlja treću generaciju porodice. U to vrijeme, na krokete se čekalo “samo” 30 godina. Najpoznatiji “Ekstremni kroketi” su jedan od četiri tipa kobe goveđih kroketa dostupnih u Asahiji. Ako niste raspoloženi da provedete pola nečijeg životnog vijeka u čekanju – možete poručiti “Premier Kobe” goveđe krokete na koje se čeka “samo” četiri godine. – Počeli smo da prodajemo naše proizvode na internetu 1999. godine, rekao je Nitto. – U to vreme smo ponudili “Ekstremne krokete” kao probu”, kaže Nita koji je od malih nogu odrastao između lokalnih farmi i aukcija govedine. Radnju je preuzeo od oca 1994. godine kada je imao 30 godina. Nakon nekoliko godina eksperimentisanja sa e-trgovinom, shvatio je da kupci oklijevaju da plate pozamašnu sumu za prvoklasnu govedinu na mreži. Zato je došao na smjelu ideju. – Prodali smo “Ekstremne krokete” po cijeni od 270 jena (1,80 dolara) po komadu… Samo goveđe meso u njima koštalo je gotovo dolar više po komadu, ali smo htjeli da kupci uživaju u kroketima nadajući se da će nakon prve kupovine riješiti da kupe našu kobe govedinu, kaže on. Da bi smanjio gubitke i držao ih pod kontrolom, u mesari Asahia su pravili samo 200 kroketa sedmično, uz stalnu reklamu da govedina koju prodaju dolazi sa farmi ljudi koje lično poznaju. Istovremeno, nagovorio je lokalne farmere da u uzgoju krompira koriste prirodno, kravlje đubrivo, a da stabljike koje ostanu iza krompira koriste u ishrani goveda. Tako je i njima napravio uštedu u proizvodnji. Kada je nakon par godina privukao pažnju medija svojim kroketima, popularnost svih proizvoda u njegovoj mesari je naglo narasla. – Prestali smo sa prodajom kroketa 2016., jer je lista čekanja bila tolika da bi dok dobijete svoju porudžbinu prošlo 14 godina. Međutim, dobili smo toliko poziva i mejlova od korisnika, da smo poslije nekoliko mjeseci rešili da nastavimo sa primanjem porudžbina, ali ovaj put po ceni od 540 jena (3,65 dolara), objasnio je Nitto. I proizvodnja se povećala sa 200 kroketa sedmično, na 200 dnevno, ali ni to nije dovoljno. – Dobijamo mnogo savjeta, da bi trebalo da zaposlimo još ljudi i brže pravimo krokete, ali mislim da nema tog privatnika koji bi riješio da zaposli još ljudi da bi – uvećao svoje gubitke, nasmijao se ovaj mesar čija porodica već tri generacije vodi mesaru u prefekturi Hjogo. – Žao mi je što čekaju. Volio bih da brzo napravim krokete i pošaljem ih kupcima, ali ako bih to uradio – bankrotirali bismo, dodaje. Srećom po njegovu mesaru, oko polovina ljudi koji probaju krokete – na kraju naruče govedinu Kobe, pa se ta marketinška strategija – ipak isplati.
Sve više kupujemo online, ali smo i dalje nepovjerljivi prema kartičnom plaćanju
Bloomberg Adria Trend rasta online prodaje u Bosni i Hercegovini koji je započeo tokom pandemije koronavirusa nastavljen je i u 2023. godini, čemu je doprinio razvoj servisa koji se dominantno oslanjaju na online kupovinu ili plaćanje. Lakoća pretraživanja web stranica u bilo koje doba dana i dalje privlači veliki broj kupaca koji na ovaj način nastoje izbjeći gužve u tržnim centrima. S druge strane, inflacija je uticala i na ovaj sektor s obzirom na to da su potrošači manje posezali za kupovinom skupljih i luksuznijih artikala. Također, građani BiH su i dalje nepovjerljivi prema kartičnom plaćanju te uglavnom dominira plaćanje pouzećem. – Kao i u svim kanalima prodaje inflacija je ostavila trag i na online prodaju. Racionalizacija kupovnih odluka je i u ovom dijelu potrošače tjerala ka rjeđim kupovinama skupljih i luksuznih artikala, a više ka kupovini robe ili usluga s manjim prosječnim vrijednostima, za Bloomberg Adriju kaže Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu “eComm”. Dodaje da podaci kojima raspolažu pokazuju da je ipak došlo do povećanja potrošnje na online kanalu u 2023., “uglavnom zbog daljnjeg rasta ponude i trgovaca koji prepoznaju internet kao važan kanal prodaje”. Shoppers Mind istraživanje koje je Asocijacija provela u saradnji s agencijom za ispitivanje javnog mnijenja Valicon pokazalo je da kupci u BiH, kao i oni u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, online najčešće kupuju odjeću, obuću, elektronske uređaje, kozmetiku, itd. – Razvoj servisa koji se dominantno oslanjaju na online kupovinu ili plaćanje je također značajno skočio tokom 2023. Poseban fokus u tom smislu su brze dostave hrane do vrata i najam električnih romobila, dodaje Marić. Istraživanje je pokazalo da pripadnici Generacije X i Milenijalci čine najveći broj onih koji kupuju online. Milenijalci su prva i intenzivno uključena generacija u online prodaju. Ovu generaciju kupaca karakterzira osjetljivost na cijene, teško ih je pridobiti i steći lojalnost, te se vrlo dobro snalaze u digitalnom okruženju. Trenutno su pripadnici Generacije X kupci s visokom kupovnom moći i pokretači razvoja, međutim Generacija Z će promijeniti strukturu online prodaje. Kada je riječ o strukturi kompanija koje proizvode i usluge nude putem online kanala, Marić pojašnjava da veliki broj malih i srednjih preduzeća brzo i agilno pristupa prodaji pa su i spremniji da ulaze u online kanal trgovine u odnosu na velike kompanije. – Oni time čine i veliki dio uzorka, a s manjim ukupnim prometima prodaje, dodaje Marić. Za velike igrače, implementacija online prodaje podrazumijeva značajnu izmjenu u strukturi kompanije i procesima, što često traje duži period i iziskuje drugačiji pristup strategiji online prodaje. Međutim, efekti su znatno vidljiviji u odnosu na manje kompanije. – To najbolje vidimo kroz uspjeh međunarodnih kompanija DM Drogeriemarkt i Inditex (Zara), ali i domaćih BH Telecoma i Penny Plusa, ističe Marić. Ono što uveliko utiče na razvoj e-commercea u BiH i na opredjeljenje trgovaca za uvođenje online prodaje jesu visoki troškovi transakcija u smislu online plaćanja i logistike (dostave robe). – Tako visoki troškovi obeshrabruju trgovce da razmatraju online kanal prodaje jer malo ili nikako ne zarade. Ipak, primjetan je trend banaka da razmatraju i nude fleksibilnije uslove usluga online plaćanja i time utiču na povećanje broja trgovaca spremnih da nude i prodaju putem interneta. Vjerujemo da će se taj trend u pozitivnom smislu nastaviti i u 2024. u koristi kupaca, prodavaca, pa i banaka koje će time dobiti više korisnika, ističe Marić. Kada je riječ o dostavi robe, troškovi takvih usluga jako su opterećeni manjkom radne snage i fluktuacijom troška goriva. – Lokalna legislativa bi također trebala biti usklađena s propisima EU kako bi se osigurala veća konkurentnost privatnog sektora naspram javnih poštanskih servisa i time došlo do kvalitetnijih i povoljnijih usluga za krajnje kupce, dodaje Marić. Ono što bi u narednom periodu uveliko moglo unaprijediti ovaj sektor, jeste usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH, čiji je Nacrt Vlada FBiH usvojila u decembru. Zagovaranje izmjena i dopuna zakona u BiH i entitetima bio je jedan od glavnih ciljeva plana rada eComm Asocijacije, posebno Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH koji dugo nije bio mijenjan. – Usvojeni novi Nacrt zakona nudi nove kategorije koje se tiču online prodaje i prodaje na daljinu, što će svakako pomoći trgovcima, ali i javnim organima da transparentnije rade. Suština ovakvih izmjena treba ići u pravcu zaštite legalnih prodavača na internetu, a otežavanja rada i konkretnijeg kažnjavanja ilegalnih prodavača, kaže Marić. Marić i u ovoj godini očekuje nastavak rasta broja kako online trgovaca tako i kupaca. – Nova godina će sigurno dovesti do unapređenja u digitalizaciji online plaćanja, posebno optimizaciji troškova vezanih za ove servise, a to je nešto što tržište očekuje već izvjestan period. Nadamo se i novim konceptima u last mile delivery dijelu dostave, posebno paketomatima koji bi kupcima omogućili preuzimanje robe kupljene na internetu u posebnim poštanskim ormarićima namijenjenim za te svrhe, zaključuje Marić. Market Research Community procjenjuje da je globalno tržišta maloprodajne e-trgovine u 2021. vrijedilo 5,62 biliona dolara s procijenjenim rastom od 9,21 posto u periodu od 2023. do 2030. Očekuje se da će ovo tržište do 2030. vrijediti 11 biliona dolara. Bloomberg Intelligence procjenjuje da će online kupovina činiti 33 posto maloprodaje u SAD u sljedeće tri godine i da će 60 posto povećanja biti potaknuto digitalno izvornim trgovinama kao što su Amazon.com Inc. i SheIn Group Ltd. – Prodaja globalnih e-trgovaca mogla bi se poboljšati u 2024. kako se trendovi normaliziraju i prelazak na online nastavi. Amazon.com, Zalando i Alibaba mogli bi i dalje dominirati globalnim pejzažem, ali će se suočiti s većom konkurencijom, posebno od Sheina i Temua, navode Poonam Goyal i Catherine Lim, više analitičarke Bloomberg Intelligencea. Navode da bi u SAD online maloprodaja mogla rasti dvocifrenim postocima. Za područje Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA) predviđaju da bi usporavanje prodaje putem online kanala u većini zrelih zemalja moglo početi popuštati, iako ostaje krhko jer se kompanije fokusiraju na očuvanje dobiti i povrat kapitala. – Prodaja evropskih online trgovaca očekuje se da će se prosječno povećati za šest posto u 2024. u poređenju s prognoziranim padom od dva posto u 2023., navodi Tatiana Lisitsina, analitičarka Bloomberg Intelligencea. Dodaje da se
Google izdao hitne upute za oglašivače koji vode kampanje u Evropi
N. D. Potrebna je brza akcija kako bi se očuvala personalizacija i mjerenje oglasa unutar Google Adsa, Google Marketing Platforma i GA4. Oglašivači koji žele prikazivati personalizirane oglase potrošačima u Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) moraju odmah poduzeti mjere kako bi spriječili probleme u izvedbi kampanje. Marketinški stručnjaci trebaju poslati provjerljiv(e) signal(e) pristanka Googleu dok se pretraživač priprema da pojača provođenje svoje politike pristanka korisnika u EU (EU UCP). Zašto je bitno. Google je upozorio da bi pravovremeno zanemarivanje ovih koraka moglo negativno utjecati na performanse kampanje, utječući na doseg i povrat ulaganja. Sljedeći koraci. Ako vi ili vaši tehnološki partneri koristite Google API-je/SDK-ove za dijeljenje podataka o publici s Googleom, morate nadograditi na najnovije verzije Google Ads API-ja i Display & Video 360 API-ja. U međuvremenu, oglašivačima aplikacija se savjetuje da ažuriraju na najnoviju verziju Google App Conversion Tracking API ili SDK. Ovo ažuriranje omogućava ispravnu komunikaciju signala pristanka, osiguravajući usklađenost s izborom korisnika i olakšavajući sveobuhvatno mjerenje i modeliranje. Za oglašivače aplikacija koji rade s App Attribution Partners (AAP), morat ćete nadograditi na najnoviju verziju AAP SDK/API i raditi sa svojim AAP partnerom kako biste osigurali da se vaši signali pristanka prenesu Googleu. Globalni utjecaj. Ova vijest ima implikacije na sve oglašivače koji ciljaju na potrošače u EGP-u, bez obzira na to nalazi li se oglašivač unutar EEA ili ne. Zašto sada. U evoluirajućem okruženju privatnosti, sa regulatornim promjenama i stvarima kao što je zabrana kolačića trećih strana, od ključne je važnosti da oglašivači implementiraju rješenja poput načina pristanka kako bi osigurali da njihova publika i rješenja mjerenja funkcionišu efikasno. Šta je EU UCP? Politika pristanka korisnika u EU (EU UCP) koju je uveo Google osmišljena je kako bi se uskladila s evropskim propisima o privatnosti, posebno s Direktivom o e-privatnosti (ePD) i Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Ova politika nalaže trgovcima da koriste Google za oglašavanje kako bi dobili i poštivali pristanak krajnjih korisnika. Njegov cilj je osigurati usklađenost sa utvrđenim standardima privatnosti unutar ekosistema oglašavanja na mreži. – Ova godina označava prekretnicu za marketing s Chromeovim planiranim ukidanjem kolačića trećih strana u drugoj polovini 2024., kao i regulatornim promjenama u okruženju, objavila je kompanija Google. – Način pristanka vam može pomoći da se pripremite s pravom osnovom trajnih rješenja koja se pokreću pomoću vaših pristalih podataka prve strane i Google AI, dodali su.
Tajna najpopularnijeg bombona na svijetu: Za veliki uspjeh Hariba zaslužno je jedno načelo kojeg se drže
Marx.ba Tvornica Haribo bombona nije ni šarena, ni spektakularna, ni atraktivna tvornica slatkiša kakve gledamo u filmovima. Prevladava siva boja, tu i tamo se pronađe nešto bijelo, a svo šarenilo svodi se na gumene bombone koji izlaze iz kalupa. Nema ni žamora ljudi koji pakiraju želatinaste medvjediće vrećice jer većinu zadataka obavljaju robotu. – Naš svijet je svijet gumenih bombona. Ne dopuštamo si da nas ništa omete, natpis je u svlačionici iznad žarko crvenih ormarića koji ipak unose malo radosti u inače klasične tvorničke prostorije. Haribo Group je već tri generacije u vlasništvu iste njemačke porodice, a popularni slatkiši svoj naziv duguju prvim slovima imena i prezimena osnivača Hansa Riegela i njegovog rodnog grada Bonna. Kompanija se oduvijek vodi načelom: “Držite se onoga što djeluje i ne popravljaj ono što nije pokvareno”. Koliko se ta formula pokazala uspješnom najbolje pokazuje to što je Haribo trenutno najveći svjetski brend u kategoriji slatkiša od šećera vrijednih gotovo 70 milijardi dolara. Iako je rodna Njemačka i dalje najveći potrošači, danas je više od hiljadu proizvoda dostupno u 120 zemalja. Prije nešto više od 100 godina Hariba lansirali su svoj prvi gumeni bombon je poznat kao Dancing Bear. Kultni Goldbear – niži i deblji od svog prethodnika i prvi put prodan 1960. – najpopularniji je Haribo proizvod na glavnim tržištima širom svijeta. Postoje i regionalni favoriti: Amerikanci najviše vole za slatko-kisele kombinacije Twin Snakes, dok se u nordijskim zemljama najviše voli suptilni okus crnog sladića, piše Bloomberg. Prva Haribo tvornica bombona u Sjevernoj Americi “Pleasant Prairie”, otvorena početkom prošle godine, dnevno proizvede 60 miliona Goldbeara, a uskoro planiraju pokrenuti i proizvodne linije za Twin Snakes. Niz mašina uz pomoć ljudi pravi pladanj za pladnjem savršeno oblikovanih gumenih medvjedića u aromatiziranim bojama maline crvene, limun žute, narandžaste, bijele boje ananasa i jagode. Gotovo sve ostalo što se može vidjeti je sivo, osim crvenih i plavih metli, bijelog škrobnog praha i šarenog plakata s medvjedom koji drži važni podsjetnik: “Kvaliteta prije svega”. Izrada Goldbearsa počinje Haribovom mješavinom šećera, želatine i ostalih sastojaka, receptom za kašu koji se nije mijenjao više od 25 godina. Mlaznice lijevaju pravu količinu u kalupe u obliku medvjeda napravljene od jestivog škroba, stvarajući stotina “vrućih tekućih guma”, kako ih opisuje John Veidt, američki direktor tvornice. Samovozeća vozila pomiču visoke hrpe pladnjeva s gumenim medvjedićima na jednu stranu poda kako bi stajali tačno određeni, ali tajni broj dana na kontroliranoj temperaturi kako bi postigli svoju savršenu žvakaću teksturu. Kompanija je zamijenila svoje ručne viličare automatski vođenim verzijama u septembru 2023. Nakon što se učvrste, svježi gumeni bomboni padaju sa svojih pladnjeva na veliku pokretnu traku. Prvo će biti podvrgnuti temeljitom uklanjanju škroba kako bi se uklonili svi posljednji ostaci materijala iz kalupa. Na kraju ulaze u rotirajući bubanj, gdje se stotine kilograma medvjedića prskaju voskom i uljima kako se ne bi zalijepili jedni za druge. Zatim slijedi mehaničko sortiranje kojim se odvajaju svi nepravilni komadi koji čine manje od jedan posto proizvodnje. U prizemlju roboti medvjediće stavljaju u različite pakete koji kasnije prolaze kroz provjeru kvalitete i detektore metala, da bi se na kraju ponovno vagali. Roboti zatim pakete bombona spremaju u kutije u kojima će otputovati u jedan od tri distribucijska centra u SAD. Bloomberg piše da kompanija planira do 2025. udvostručiti godišnju proizvodnju Goldbearsa u Pleasant Prairieu. To bi Haribu trebalo pomoći da osvoji veći tržišni udio u SAD. Trenutno je na trećem mjestu, iza Skittles tvrtke Mars Inc. i Twizzlers tvrtke Hershey Co.,
Novi Ford Kuga SUV: Jači hibridni pogoni, aktivni tempomat i 5G za popularni model
Marx.ba Najprodavanije plug-in hibridno vozilo u Evropi protekle tri godine će, kako stvari stoje, biti Ford Kuga – popularni SUV, koji sada dobiva i novu, unaprijeđenu izvedbu. Iz Forda su za evropsko tržište pripremili unaprijeđenu verziju svog vrlo traženog modela, plug-in hibridnog SUV-a Kuga. Taj je model 2021. i 2022. godine bio najprodavaniji plug-in hibrid u Evropi općenito, a prema preliminarnim podacima istu titulu odnijet će i za 2023., godinu. U Fordu sada najavljuju novu ponudu. Kuga SUV u osvježenoj će inačici ponuditi još snažnije pogonske sklopove, naprednu povezivost s mrežama nove generacije te najnoviju generaciju sistema aktivne pomoći vozaču. Novi asortiman Kuge bit će namijenjen samo Evropi, proizveden na našem kontinentu (u Valenciji), a isticat će se prije svega novim pogonima. PHEV pogonski sistem od sada će tom SUV-u omogućiti do 69 kilometara dosega samo na struju (u gradskoj vožnji doseg će biti 64% veći od dosadašnjeg), kao i do 900 kilometara s punim rezervoarom goriva. Modeli Kuga Plug-In Hybrid i Kuga Hybrid AWD odlikovat će se i boljim ubrzanjem, manjim emisijama, kao i mogućnošću vuče tereta do 2.100 kg. Dizajnerske promjene bit će vidljive izvana i iznutra. Isticat će se prije svega prednja LED-traka postavljena iznad nove maske, dok će promjene u unutrašnjosti biti bazirane na novim tehnologijama. Tako će kokpitom dominirati 13,2-inčni infotainment zaslon sa sistemom SYNC 4, dvostruko veće računarske snage nego dosad. Tu će biti i povezivost s 5G mrežama, bežični Apple CarPlay i Android Auto te glasovni asistent Alexa. Unaprijeđeni su i sistemi pomoći vozaču, od kojih je najveću nadogradnju dobio aktivni tempomat (Adaptive Cruise Control), obogaćen kamerama koje snimaju okolinu vozila u 360°. Prednja svjetla postaju aktivna i dinamički upravljana, osvjetljavaju najvažnije detalje oko vozila, dok senzori očitavaju prometne znakove. U ponudi će biti i nova izvedba Active, robusna izgledom te prilagođena nešto težim uvjetima vožnje. U prodaju na evropsko tržište obnovljena Kuga stiže već ovoga mjeseca, piše Autonet.
Želite privući nove klijente: Razmislite o odgovorima na ovih 10 pitanja
Marx.ba Kažu da je dijagnostika važnija od same terapije, što u ekonomiji i biznisu možemo pretvoriti u rizike koji ugrožavaju poslovanje. Komunikacija s postojećim, kao i privlačenje novih klijenata česta su pitanja svih koji djeluju na tržištu. Postoji li način da svojim potencijalnim i budućim klijentima budemo što privlačniji? Uklanjanje ovih deset prepreka u komunikaciji može pomoći u privlačenju novih klijenata i kupaca. 1. Znamo li kome se obraćamo? Jesmo li precizno opisali svog idealnog klijenta? Prepoznaju li oni sebe u riječima koje koristimo da im se obratimo? Može li se bolje opisat ko su, kako se osjećaju, kada im je potrebna (naša) pomoć i kako im možemo biti korisni? 2. Slijede li oni našu logiku? Prate li logički slijed i vjeruju li da se može postići ono što im obećavamo? Može li im se pružiti dodatno pojašnjenje, dokaz ili demonstracija? 3.Vjeruju li nam? Jesmo li sa potencijalnim klijentima već uspostavili povjerenje? Jesmo li autoritet u očima klijenata i možemo li to provjeriti? 4. Jesmo li dosljedni u komunikaciji? Koliko su dosljedni naš fokus, aktivnosti i niša? Koja je razina dosljednosti u objavama na društvenim mrežama i možemo li se češće pojavljivati i biti vidljivi? 5. Jesmo li se odvojili od komunikacije? Jesu li komunikacija, promocija i prodaja delegirani nekome drugome? Koliko smo udaljeni od ljudi koje želimo privući? Postoje li načini da ih bolje razumijemo i s njima se povežemo? 6. Koliko smo originalni? Jesmo li pokušali oponašati nekoga drugog? U kojoj mjeri sebi dopuštamo hrabrost i autentičnost? Možemo li biti još originalniji? 7. Jesmo li ih možda zbunili? Jesu li nam novi klijenti stvarno prioritet? Da ih možda nismo preopteretili različitim identitetima, porukama i ponudama? Možemo li provjeriti razumiju li oni na pravi način naše poruke? 8. Koliko ih slušamo i uvažavamo? Slušamo li potencijalne klijente? Znamo li što im treba, što žele i čega se boje? Jesu li slobodni pitati nas ono što ih zanima? 9. Da nismo možda suviše oprezni? Možda smo pretjerano oprezni u komunikaciji? Brinemo li previše zbog mogućih negativnih komentara, pa oklijevamo biti vidljivi i prisutni tamo gdje nas novi klijenti mogu pronaći? 10. Razumiju li nas? Može li biti da imamo prokletstvo znanja? Pomislimo li da se nema ništa više za objasniti? Je li ipak moguće još bolje objasniti potencijalnu korisnost budućim klijentima?
Suočavanje s novim izazovima: Slijedi li u 2024. godini B2B marketinška revolucija
N. D. Kako klizimo u 2024., lideri B2B marketinga suočavaju se s novim izazovima: poslove je teže zaključiti, budžeti se smanjuju, a očekivanja rastu. To je izazov koji prevazilazi biti efikasniji s ograničenim resursima. Moramo ponovo razmisliti šta znači biti efikasan u marketingu. Tradicionalno, težiti ka poboljšanju aktivnosti ili efikasnosti u marketingu od 20%, posebno tokom budžetskih ograničenja, bilo je normalno. To je sigurna meta, udoban cilj. Ali da li nam je sigurnost zaista ono što nam je trenutno potrebno? Da li će 2024. raditi više istog? Jasno je da prethodne taktike i interno plemensko znanje ne daju potrebne rezultate. Ako je to istina za vas, više od toga neće proizvesti bolje rezultate. Ova 2024. je godina za razmatranje drugačijeg puta – ne samo finog podešavanja efikasnosti, već i sa ciljem značajnog skoka u efikasnosti. Sada je vrijeme da preispitate prethodne pretpostavke, promijenite svoj misaoni proces i nađete utjehu u testiranju više od tema. Historijski gledano, postavljanje tog 20% poboljšanja efikasnosti bilo je prihvatljivo mjerilo. Nekoliko podešavanja tu i tamo. Nekoliko više ili manje kanala. Ali hajde da zastanemo i preispitamo ovo na trenutak. Da li je poboljšanje od 20% plafon naših ambicija? U marketinškom žargonu, „efikasnost“ se često spaja sa činjenjem stvari kako treba – racionalizacijom procesa, optimiziranjem korištenja kanala i možda smanjenjem nekih troškova. Riječ je o mehanici marketinga i finom podešavanju različitih aktivnosti i procesa. Ali ovaj pristup, iako je vrijedan, više se fokusira na “kako” stvari, a ne na “šta” i “zašto”. To je slično osiguravanju da je marketinška mašina dobro podmazana i da radi glatko, ali ne mora nužno osigurati da ide u pravom smjeru. Tržište se mijenja tako brzo da ne možemo pretpostaviti da će ono što je funkcioniralo proteklih godina ili mjeseci ponovo funkcionisati ove godine ili ovog kvartala. Ovakav način razmišljanja zahtijeva dublju analizu kako marketinške inicijative doprinose širim ciljevima kao što su rast prihoda, životna vrijednost kupaca i angažman i prodor na tržište. S druge strane, „efikasnost“ se odnosi na rezultate — opipljive poslovne utjecaje naših marketinških napora. To je pomak od samo osiguravanja da se aktivnosti izvode efikasno na kritičku procjenu da li neka aktivnost treba biti obavljena i tek nakon utvrđivanja da li daje značajne rezultate. Efikasnost mijenja naš fokus sa “kako” na “šta” i “zašto”, izazivajući nas da pažljivo ispitamo poslovne rezultate onoga što radimo. Usvajanje pristupa usmjerenog na efikasnost mijenja način na koji planiramo i procjenjujemo marketinške odluke. Ne radi se samo o tome da se stvari rade bolje, već o tome da se rade bolje stvari. Ovo poslednje dolazi od davanja prioriteta inicijativama na osnovu njihovog potencijalnog uticaja, a ne samo na operativnoj efikasnosti. Podstiče trgovce da eksperimentišu sa inovativnim strategijama i mjere uspjeh koristeći više od metrike aktivnosti, umjesto da se fokusiraju na njihov doprinos krajnjoj liniji i strateškoj viziji kompanije. Postoji li 200% bolja ideja? Brojevi od 20% i 200% više su metafora za ideju da više istih neće promijeniti putanju vašeg poslovanja. Kao marketinški lideri, moramo se stalno truditi da pronađemo 200% bolju ideju. To može biti nova publika, strategija, poruka ili tržište. Može biti u obliku mnogih novih mogućnosti. Iako nije potpuna lista po bilo kojoj mjeri, evo nekoliko odličnih polaznih tačaka da pronađete svoju 200% bolju ideju. 1. Usklađenost sa poslovnim ciljevima Započnite ispitivanjem da li će vaši planovi i programi biti usklađeni sa cjelokupnom poslovnom strategijom vaše organizacije. Mnogi marketinški stručnjaci s ponosom pokazuju statistiku akvizicije novih logotipa dok je odbor možda tražio operativnu efikasnost unakrsne i dodatne prodaje. Vaši napori trebaju direktno doprinijeti ključnim poslovnim rezultatima i nikada ne mogu djelovati izolovano od njih. 2. Iskoristite analitiku podataka Naglasite analitičko donošenje odluka. Identifikujte i fokusirajte se na ključne pokazatelje učinka koji istinski mjere utjecaj vašeg marketinga na poslovne rezultate. Za razliku od ekonometrijskog manjkavog pristupa svojstvenog multitouch atribuciji, naučite više o modeliranju/optimizaciji miksa medija. Morate identificirati uzročne veze između marketinških ulaganja i utjecaja na poslovanje. 3. Poticati inovacije Budite hrabri u eksperimentiranju s novim idejama. Izgradite atmosferu koja minimizira strah od neuspjeha. Bilo da prihvatate nove strategije ili nove kreativne pristupe, inovacija je put do pronalaženja 200% bolje ideje. Marketinški stručnjaci na prvoj liniji trebali bi se osjećati ovlašteni za inovacije i znati kako se brzo okrenuti od neuspjelih ideja ili udvostručiti sjajne ideje. 4. Produbite svoje znanje o vašim ciljevima Kada shvatite da tipični portfolio kupaca uključuje više od 20% kupaca kao neprofitabilnih, poželjet ćete ovo učiniti jakim kandidatom za pregled. Kao marketinški lideri, morate biti najsnažniji zagovornik kompanija koje bolje čuju vašu ponudu vrijednosti, trebaju vaše rješenje brže, plaćaju više i ostaju duže. Pobjeđujete kada investirate u poznavanje svoje publike bolje od konkurencije. 5. Kreiranje poruka koje odjekuju Vaša marketinška strategija mora se fokusirati na kreiranje poruka koje odjekuju sa svakim segmentom publike. Ne radi se samo o stvaranju zanimljivog sadržaja, već i o prilagođavanju vaših poruka tako da budu u skladu sa specifičnim preferencijama, izazovima i težnjama različitih grupa publike. Ovaj nijansirani pristup osigurava da vaša komunikacija pogodi svaki segment, povećavajući relevantnost i utjecaj vaših marketinških napora. 6. Analizirajte okruženje konkurencije Shvatite svoju konkurenciju i svoj položaj na tržištu. Možete početi sa SWOT analizom, ali poenta je u tome da identifikujete scenarije „moraju dobiti“ vaše kompanije i naučiti kako se njime rukuje kao oružjem. Ova analiza može ponuditi uvid u potencijalna područja za diferencijaciju i poboljšanje. 7. Optimizirajte strategiju marketing miksa Ovdje se radi o olakšavanju kupovine kupcima. Procijenite i integrirajte svoj pristup u efikasnu omnikanalnu strategiju koja pruža dosljedno i besprijekorno iskustvo u svim dodirnim tačkama za vaše potencijalne klijente i klijente.