Bloomberg Adria

Trend rasta online prodaje u Bosni i Hercegovini koji je započeo tokom pandemije koronavirusa nastavljen je i u 2023. godini, čemu je doprinio razvoj servisa koji se dominantno oslanjaju na online kupovinu ili plaćanje. Lakoća pretraživanja web stranica u bilo koje doba dana i dalje privlači veliki broj kupaca koji na ovaj način nastoje izbjeći gužve u tržnim centrima.

S druge strane, inflacija je uticala i na ovaj sektor s obzirom na to da su potrošači manje posezali za kupovinom skupljih i luksuznijih artikala. Također, građani BiH su i dalje nepovjerljivi prema kartičnom plaćanju te uglavnom dominira plaćanje pouzećem.

– Kao i u svim kanalima prodaje inflacija je ostavila trag i na online prodaju. Racionalizacija kupovnih odluka je i u ovom dijelu potrošače tjerala ka rjeđim kupovinama skupljih i luksuznih artikala, a više ka kupovini robe ili usluga s manjim prosječnim vrijednostima, za Bloomberg Adriju kaže Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu “eComm”.

Dodaje da podaci kojima raspolažu pokazuju da je ipak došlo do povećanja potrošnje na online kanalu u 2023., “uglavnom zbog daljnjeg rasta ponude i trgovaca koji prepoznaju internet kao važan kanal prodaje”.

Shoppers Mind istraživanje koje je Asocijacija provela u saradnji s agencijom za ispitivanje javnog mnijenja Valicon pokazalo je da kupci u BiH, kao i oni u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, online najčešće kupuju odjeću, obuću, elektronske uređaje, kozmetiku, itd.

– Razvoj servisa koji se dominantno oslanjaju na online kupovinu ili plaćanje je također značajno skočio tokom 2023. Poseban fokus u tom smislu su brze dostave hrane do vrata i najam električnih romobila, dodaje Marić.

Istraživanje je pokazalo da pripadnici Generacije X i Milenijalci čine najveći broj onih koji kupuju online. Milenijalci su prva i intenzivno uključena generacija u online prodaju. Ovu generaciju kupaca karakterzira osjetljivost na cijene, teško ih je pridobiti i steći lojalnost, te se vrlo dobro snalaze u digitalnom okruženju.

Trenutno su pripadnici Generacije X kupci s visokom kupovnom moći i pokretači razvoja, međutim Generacija Z će promijeniti strukturu online prodaje.

Kada je riječ o strukturi kompanija koje proizvode i usluge nude putem online kanala, Marić pojašnjava da veliki broj malih i srednjih preduzeća brzo i agilno pristupa prodaji pa su i spremniji da ulaze u online kanal trgovine u odnosu na velike kompanije.

– Oni time čine i veliki dio uzorka, a s manjim ukupnim prometima prodaje, dodaje Marić.

Za velike igrače, implementacija online prodaje podrazumijeva značajnu izmjenu u strukturi kompanije i procesima, što često traje duži period i iziskuje drugačiji pristup strategiji online prodaje. Međutim, efekti su znatno vidljiviji u odnosu na manje kompanije.

– To najbolje vidimo kroz uspjeh međunarodnih kompanija DM Drogeriemarkt i Inditex (Zara), ali i domaćih BH Telecoma i Penny Plusa, ističe Marić.

Ono što uveliko utiče na razvoj e-commercea u BiH i na opredjeljenje trgovaca za uvođenje online prodaje jesu visoki troškovi transakcija u smislu online plaćanja i logistike (dostave robe).

– Tako visoki troškovi obeshrabruju trgovce da razmatraju online kanal prodaje jer malo ili nikako ne zarade. Ipak, primjetan je trend banaka da razmatraju i nude fleksibilnije uslove usluga online plaćanja i time utiču na povećanje broja trgovaca spremnih da nude i prodaju putem interneta. Vjerujemo da će se taj trend u pozitivnom smislu nastaviti i u 2024. u koristi kupaca, prodavaca, pa i banaka koje će time dobiti više korisnika, ističe Marić.

Kada je riječ o dostavi robe, troškovi takvih usluga jako su opterećeni manjkom radne snage i fluktuacijom troška goriva.

– Lokalna legislativa bi također trebala biti usklađena s propisima EU kako bi se osigurala veća konkurentnost privatnog sektora naspram javnih poštanskih servisa i time došlo do kvalitetnijih i povoljnijih usluga za krajnje kupce, dodaje Marić.

Ono što bi u narednom periodu uveliko moglo unaprijediti ovaj sektor, jeste usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH, čiji je Nacrt Vlada FBiH usvojila u decembru. Zagovaranje izmjena i dopuna zakona u BiH i entitetima bio je jedan od glavnih ciljeva plana rada eComm Asocijacije, posebno Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH koji dugo nije bio mijenjan.

– Usvojeni novi Nacrt zakona nudi nove kategorije koje se tiču online prodaje i prodaje na daljinu, što će svakako pomoći trgovcima, ali i javnim organima da transparentnije rade. Suština ovakvih izmjena treba ići u pravcu zaštite legalnih prodavača na internetu, a otežavanja rada i konkretnijeg kažnjavanja ilegalnih prodavača, kaže Marić.

Marić i u ovoj godini očekuje nastavak rasta broja kako online trgovaca tako i kupaca.

– Nova godina će sigurno dovesti do unapređenja u digitalizaciji online plaćanja, posebno optimizaciji troškova vezanih za ove servise, a to je nešto što tržište očekuje već izvjestan period. Nadamo se i novim konceptima u last mile delivery dijelu dostave, posebno paketomatima koji bi kupcima omogućili preuzimanje robe kupljene na internetu u posebnim poštanskim ormarićima namijenjenim za te svrhe, zaključuje Marić.

Market Research Community procjenjuje da je globalno tržišta maloprodajne e-trgovine u 2021. vrijedilo 5,62 biliona dolara s procijenjenim rastom od 9,21 posto u periodu od 2023. do 2030. Očekuje se da će ovo tržište do 2030. vrijediti 11 biliona dolara. Bloomberg Intelligence procjenjuje da će online kupovina činiti 33 posto maloprodaje u SAD u sljedeće tri godine i da će 60 posto povećanja biti potaknuto digitalno izvornim trgovinama kao što su Amazon.com Inc. i SheIn Group Ltd.

– Prodaja globalnih e-trgovaca mogla bi se poboljšati u 2024. kako se trendovi normaliziraju i prelazak na online nastavi. Amazon.com, Zalando i Alibaba mogli bi i dalje dominirati globalnim pejzažem, ali će se suočiti s većom konkurencijom, posebno od Sheina i Temua, navode Poonam Goyal i Catherine Lim, više analitičarke Bloomberg Intelligencea.

Navode da bi u SAD online maloprodaja mogla rasti dvocifrenim postocima. Za područje Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA) predviđaju da bi usporavanje prodaje putem online kanala u većini zrelih zemalja moglo početi popuštati, iako ostaje krhko jer se kompanije fokusiraju na očuvanje dobiti i povrat kapitala.

– Prodaja evropskih online trgovaca očekuje se da će se prosječno povećati za šest posto u 2024. u poređenju s prognoziranim padom od dva posto u 2023., navodi Tatiana Lisitsina, analitičarka Bloomberg Intelligencea.

Dodaje da se Allegro (poljska e-commerce platforma) i Ocado (britanska e-commerce platforma) ističu izgledima za dvocifreni rast prodaje u 2024. godini.

Lisitsina ističe da će tržištem dominirati veliki igrači poput Alibabe, Amazona i Zalanda, dok će manji igrači morati pojačati ulaganja u marketing kako bi zadržali potrošače. Međutim i veliki igrači poput Amazona mogli bi se suočiti s poteškoćama prilikom širenja na neka tržišta, s Bol.com i Cool Blue koji vode u Nizozemskoj te Allegrom u Poljskoj.

– Znatna ulaganja u logistiku i prednosti ekonomije razmjera povećavaju prepreke ulasku, favorizirajući s vremenom veće platforme. Ove veće platforme imaju sposobnost privlačenja partnera koji se možda ne mogu mjeriti s njihovom učinkovitošću. Marže bi se mogle poboljšati, ali može proći neko vrijeme prije nego što dosegnu nivo koji bi opravdao visoki kapitalni intenzitet, navodi Lisitsina.