Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS za Marx.ba: U Sarajevu uvodimo vinjete za autobuse
N. D. U cilju sprječavanja masovnog turizma, sve više gradova u svijetu primjenjuje različite modele koji bi obezbijedili bar minimalno funkcioniranje komunalnih službi. Sve češće je to uvođenje taksi ili ulaznica koje će turisti morati da rezervišu unaprijed. Pored toga, oni će morati i platiti svoj ulazak u gradove u zavisnosti od toga koliko dugo planiraju da ostanu. Venecija je bila prvi grad koji se ozbiljno pozabavio ovim pitanjem, a taj primjer slijede i ostale evropske destinacije. Turističke takse ili naplata ulaznica za ulazak u gradove nisu novost. O tome se javno priča već nekoliko godina, i takve mjere su već dosta dugo odlagane. Postoje i turističke organizacije upozoravaju da su to izuzetno nepopularne mjere koje mogu ugroziti turističku industriju, ali većina misli drugačije. Kod nas već postoje boravišne takse, one nisu velike i one su čini se prihvatljive svima, ali radi na nekim drugim, itekako bitnim stvarima, posebno nakon što se novi projekt u Mostaru pokazao uspješnim. – Jučer smo bili na sastanku sa predstavnicima UNESCO-a. Kako je to urađeno za Mostar, sada će biti uvedene vinjete i za autobuse koji idu u Sarajevo. Sve će ići preko Turističke zajednice koja će tako imati svoju značajnu ulogu u tom projektu. U našem planu je da se za slijedeću godinu nabavi softver, kamere, da se sve pokrije po uzoru na ono što je napravljeno u Mostaru, najavljuje ekskluzivno za Marx.ba Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Kako kaže, ta će se priča sada razrađivati od sigurnosnog sistema, toga ko će pratiti kamere, naplaćivati kazne, a kako naglašava, to je tek početak. – UNESCO će nam pomoći na ovom projektu, a onda u budućnosti ćemo razmatrati i druge stvari. Turističke takse o kojima govorite su nešto što bi opet morali raditi s nekim ako se odlučimo za taj korak. Tu se radi o zaštiti okoliša, smanjenju ulaska automobila u grad i to će se razmatrati u budućnosti. Vidjet ćemo šta će nam kamere i sve ovo što radimo za autobuse pomoći u implementaciji nekog narednog projekta, a to su te takse, naglasio je Fazlagić. Inače, vinjete su u Mostaru uvedene u martu ove godine. Kako je objavljeno, projekt uvođenja naknade za upotrebe lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području grada Mostara, popularno nazvan vinjete, pokazao je odlične rezultate. U prvih pet mjeseci od uvođenja je prodano više od 5.500 vinjeta, s prihodom od preko 400.000 KM. Cijene dvodnevnih vinjeta u Mostaru iznose 25, 45 i 80 KM (razlika po broju sjedišta), dok su cijene sedmodnevnih vinjeta 60, 120 i 210 KM.
Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH za Marx.ba: Nema potrebe ni osnova da se diže cijena struje za privredu
N. D. Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine na stajalištu je da nikako privredi ne treba povećavati cijene električne energije. Nedavno su pozvali svoje članice da ne potpisuju nove ugovore sa Elektroprivredom BiH s novim povećanim ponudama cijena električne energije. Kako za Marx.ba kaže Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH, već je obavljena jedna runda razgovora i očekuje se nastavak. – Imali smo jedan krug sastanaka i sa Elektroprivredom BiH i Vladom BiH i dogovore je da se tokom ove sedmice napravi trojni sastanak na kojem ćemo biti Vlada, Eletroprivreda i mi zajedno. Tu treba da se agrumenti iznesu na sto i razgovara kako dalje. To će Vlada morati presjeći, to je svima jasno. Oni moraju donijeti odluku o cijeni struje, hoće li biti povećanje ili neće i ako će biti, koliko će to iznositi. Mi smo tu naravno za razgovore, a pozvali smo naše članstvo da i dalje ne potpisuju nikakve ugovore dok se ovo ne definiše i dok Vlada ne donese odluku, kaže Smailbegović za Marx. ba. Kako je naglasio, očekivanja UPFBiH je da ne dođe do poskupljenja struje u bilo kojem omjeru. – Elektroprivreda je imala dvije godine povećanje cijene električne energije po 20 posto, ustvari ukupno 44 posto ako gledamo na početnu cijenu. Ove godine će imati značajan prihod na temelju novog Zakona o električnoj energiji koji je donesen i koji se primjenjuje od 1. januara. Radi se o tome da će značajan broj privrednih subjekata sa univerzalnog snabdijevanja preći na tržišno. Na univerzalnom snabdijevanju su bile uglavnom manje firme i manje kompanije i cijene električne energije koje su plaćali nisu se mijenjale. One su niže sigurno za nekih 20 ili 25 posto u odnosu na ove tržišne i oni će sada preći na ovo tržišno snabdijevanje. Po tom osnovu Elektroprivreda će ove godine po našim procjenama od privrede imati oko 25 miliona KM dodatnih prihoda, bez povećanja cijena. Mi mislimo da je to što se tiče privrede zaista ove godine sasvim dovoljno i da nema potrebe, ni osnova, a i da nije pametno da se diže cijena. Dakle, mišljenja smo da treba ostati cijena električne energije iz ove godine, a ovo pomenuto će biti taj dodatni prihod da se izravnaju te cijene, naglasio je Smailbegović.
Senad Redžić, IT stručnjak iz Njemačke za Marx.ba: Umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti
N. D. Stručnjaci će reći kako je tema umjetne inteligencije (Al) jako opširna, ali je to svakako tema o kojoj treba govoriti. U razgovoru za Marx.ba Senad Redžić, ugledni IT stručnjak koji živi i radi njemačkom Štutgartu izdvojio je i osvrnuo se na na najaktuelnije i najvažnije aspekte. – Kao što je već evidentno, umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti, transformišući način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Posmatrajući aktuelne trendove kao i projekte na kojima radim, za očekivati je još intezivniju integraciju alata baziranih na umjetnoj inteligenciji u gotovo svim industrijskim oblastima i sferama našeg života, kaže Redžić za Marx.ba. Prema njegovim riječima, potencijal je ogroman i i nudi mnoštvo prednosti, ali da je važno je istaći da ubrzan razvoj umjetne inteligencije sa sobom nosi i određene rizike i stvara značajne etičke, ekonomske i socijalne izazove. – Ekonomija i tržište rada su vjerovatno prva tema o kojoj trebamo govoriti. Umjetna inteligencija omogućava povećanje produktivnosti, efikasnosti, i smanjenje operativnih troškova. Mnoga radna mjesta postaće sigurnija, a radne aktivnosti lakše za obavljanje. Međutim, činjenica je i da će se mnoga radna mjesta automatizovati što će se itekako odraziti na tržište rada. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, automatizacija i AI će do 2025. godine zamijeniti oko 85 miliona radnih mjesta. U prevodu, nužno je pravovremeno započeti procese prekvalifikacije radne snage, te započeti s prilagođavanjem obrazovnih sistema kako bi se uskladili sa novim tržišnim zahtjevima, govori IT stručnjak. On naglašava da postoji kolektivna i društvena odgovornost kada je riječ o ovoj temi. – Svaka država, pa i BiH, mora prepoznati prednosti, ali i prijetnje koje umjetna inteligencija donosi, te povećati ulaganja u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Osim toga, neophodno je kreirati i sprovoditi zakone koji su u skladu s ovim promjenama, posebno kada je riječ o cyber sigurnosti. Na individualnom nivou, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju, digitalno opismenjavanje te biti spremni za neminovne promjene. Tehnološki razvoj je globalna pojava i nastaviće se dešavati htjeli mi to ili ne, kaže Redžić. Njegov trenutni posao je u medicini i tu je otvoren veliki prostor. – Oblast u kojoj trenutno radim, i gdje su očekivanja od umjetne inteligencije vjerovatno i najveća je medicina. Već svjedočimo značajnim inovacijama, uključujući poboljšanje dijagnostičkih alata, personalizovane terapije i napredak u istraživanju lijekova i vakcina. AI sistemi su sposobni analizirati ogromne količine medicinskih podataka brže i preciznije nego čovjek. Istovremeno, pri razvoju i korištenju AI alata u ovoj oblasti jako je važno osigurati zaštitu privatnosti i sigurnost podataka svih pacijenata, mišljenja je Redžić. Naravno, Al može donijeti iskorake i u drugim oblastima, ali se sve mora kontrolirati i usmjeravati na ispravan način. – U oblastima poput transporta, logistike, energetike i mnogim drugim, AI donosi povećanu efikasnost, smanjenje troškova i bolje upravljanje resursima. Međutim, kao što sam ranije istakao, etička pitanja i sigurnost ostaju važne teme koje zahtijevaju konstantan nadzor i unapređenje. U budućnosti, ključ uspjeha u integraciji umjetne inteligencije u društvo leži u balansu između inovacija i odgovornosti. Kao stručnjak u ovom polju, vjerujem da je naša obaveza da usmjeravamo razvoj umjetne inteligencije tako da on služi čovječanstvu, a ne da ga zamjenjuje ili marginalizira, naglasio je Redžić za Marx.ba.
Nenad Borovčanin stručnjak za cyber sigurnost za Marx.ba: Ima načina da zaštitite lične podatke
N. D. U današnje vrijeme itekako je bitno biti bezbjedan, ali osim one uobičajene fizičke bezbjednosti mnogo znači i cyber bezbjednost obzirom da smo svjedoci koliko opasnosti vreba i u tom svijetu. Nenad Borovčanin, stručnjak za cyber bezbjednost koji ima privatnu firmu i koji je sarađivao i sarađuje sa nekim od najvećih svjetskih kompanija, govorio je za Marx.ba i donosi neke od problema, ali i rješenja istih tih problema u virtuelnom svijetu. U današnjem digitalnom svijetu, koji su najčešće greške koje ljudi prave i koje ugrožavaju sigurnost na internetu? Koji praktični savjeti mogu pomoći pojedincima da izbjegnu ove zamke? – Neke uobičajene greške koje mogu ugroziti sigurnost na internetu uključuju korištenje slabih lozinki ili ponovno korištenje istih lozinki za različite račune, klikanje na linkove ili preuzimanje fajlova s nepoznatih izvora te zanemarivanje ažuriranja softvera. Kako bi izbjegli ove zamke, pojedinci trebaju koristiti jake i jedinstvene lozinke za svaki svoj račun ili koristiti pouzdani menadžer lozinki. Uvijek treba provjeriti izvor linkova i fajlova prije nego što se klikne na njih. Redovito ažuriranje softvera, posebno antivirusnih programa i operativnih sistema ključno je za zakrpljivanje poznatih ranjivosti. S rastućim trendom rada od kuće i alatima za online suradnju, koji su neki od ključnih postupaka zaštite na internetu kako za zaposlenike tako i za poslodavce kako bi se osigurala sigurnost osjetljivih poslovnih podataka? – Rast rada od kuće i alata za online suradnju zahtijeva snažan fokus na sigurnosti na internetu. Poslodavci trebaju uspostaviti snažnu sigurnosnu infrastrukturu, uključujući primjenu snažnih metoda autentikacije kao što su višefaktorska autentikacija (MFA), osiguravanje virtualnih privatnih mreža (VPN) za udaljeni pristup i redovite treninge za sigurnost na internetu za zaposlenike. Osobe koje rade na daljinu trebaju koristiti sigurne, lozinkom zaštićene Wi-Fi veze. Trebali bi izbjegavati korištenje javnih mreža za zadatke vezane za posao i šifrirati osjetljive podatke tijekom prijenosa. Dodatno, osobe koje rade na daljinu trebaju biti oprezne pri dijeljenju osjetljivih informacija putem e-pošte ili bilo kojim drugim putem kako bi spriječili neovlašten pristup podacima vezanim za posao. Možete li objasniti ulogu sigurnosti na internetu u zaštiti osobne privatnosti na internetu? Koje korake pojedinci mogu poduzeti kako bi sačuvali svoju privatnost dok koriste internet i društvene mreže? – Sigurnost na internetu ima ključnu ulogu u očuvanju osobne privatnosti u digitalnom svijetu. To uključuje zaštitu osobnih podataka, ne samo od cyber napada, već i od neovlaštenog pristupa i zloupotrebe podataka. Pojedinci mogu zaštititi svoju privatnost tako da prilagode postavke privatnosti na društvenim mrežama kako bi ograničili izlaganje osobnih informacija. To uključuje ograničavanje ko može vidjeti njihove postove, fotografije i osobne detalje. Također, korištenje Virtualnih Privatnih Mreža (VPN) može povećati online privatnost tako što šifrira internetski promet. Poželjno je biti oprezan pri dijeljenju osjetljivih podataka poput adrese ili broja telefona na društvenim mrežama, jer te informacije mogu biti iskorištene od strane cyber kriminalaca. Objavljivanje osobnih informacija kao što su putne isprave i karte za putovanje na internetu također nosi znatan rizik, jer to može dovesti do krađe identiteta i neovlaštenog pristupa. Mnogi ljudi koriste javne Wi-Fi mreže u kafićima, na aerodromima i u hotelima. Koje su opasnosti povezane s javnim Wi-Fi mrežama i kako pojedinci mogu ostati sigurni prilikom korištenja tih mreža? – Javne Wi-Fi mreže, koje su često dostupne u kafićima, na aerodromima i u hotelima, su praktične, ali mogu biti rizične. Često su manje sigurne i privlače pažnju cyber kriminalaca. Prilikom korištenja javnih Wi-Fi mreža, pojedinci trebaju izbjegavati pristup osjetljivim informacijama poput online bankarstva ili unosu osobnih podataka za važne račune. Preporučljivo je koristiti Virtualne Privatne Mreže (VPN) kako bi se šifrirala internet veza i zaštitili podaci od mogućeg prisluškivanja. Uključivanje firewalla na uređaju može dodatno povećati sigurnost. Osim toga, pojedinci trebaju biti oprezni u vezi web stranica koje posjećuju dok koriste javne mreže kako bi izbjegli potencijalno zlonamjerne web stranice koje bi mogle ugroziti njihovu sigurnost. Često se sigurnosni incidenti na internetu oslanjaju na taktike takozvanog društvenog inženjeringa. Kako ljudi mogu prepoznati i zaštititi se od toga? – Društveni inženjering ili „social engineering” je niz tehnika pomoću kojih pojedinac, iskorištavanjem ljudskih pogrešaka i slabosti, utiče na drugog pojedinca kako bi ga naveo da učini nešto što nije u njegovom interesu. Napadi društvenog inženjeringa u današnje vrijeme su veoma česti. Ljudi bi trebali biti oprezni s nepoželjnim porukama ili zahtjevima, posebno ako se čine previše dobri da bi bili istiniti ili su izrazito hitni. Potrebno je provjeriti identitet osobe koja traži osobne informacije ili pristup povjerljivim podacima. Ne bi smjeli dijeliti osjetljive podatke putem e-pošte ili telefonom bez provjere legitimnosti zahtjeva. Uvijek treba postavljati pitanja kod neočekivanih ili neuobičajenih zahtjeva za informacijama ili akcijama, jer kriminalci često koriste emocionalne okidače za manipulaciju ljudima.Pravilna obuka i svijest su ključne za prepoznavanje i obranu od ovih vrsta napada. S obzirom na to da smo razgovarali o važnosti sigurnosti na internetu, želim podsjetiti da je oktobar nacionalni mjesec svijesti o sigurnosti na internetu (Cybersecurity Awareness Month). Ovo je vrijeme kada se širom svijeta poduzimaju dodatni napori kako bi se edukovali ljudi o sigurnosti na internetu i potaknula bolja zaštita naših digitalnih identiteta. Svjesnost o sigurnosti na internetu nikada nije bila važnija, posebno kako tehnologija nastavlja napredovati. Ovo je prilika da svi zajedno preispitamo svoje online navike, edukujemo sebe i druge o rizicima te preduzmemo korake za bolju sigurnost na internetu. Za one koji su zainteresirani za dublje razumijevanje sigurnosti na internetu, Cybersecurity Awareness Month pruža mnogo resursa i događanja koji se mogu istražiti. Svi zajedno možemo doprinijeti sigurnijem digitalnom okruženju za nas i buduće generacije. I, naravno, ostanimo odgovorni, podstičimo edukaciju i surađujmo kako bismo ojačali svoju sigurnost na internetu.
Senad Beganović, izvršni direktor GS-TMT za Marx.ba: Kako smo sa 400 hiljada došli na 66 miliona KM prihoda
N. D. U firmi su zatekli 52 uposlenika, od čega 11 portira, ali ljudi koji su došli u GS-Tvornicu mašina Travnik (GS-TMT) odlučili su zasukati rukave i danas je ta firma, koja je po mnogima bila preodređena za tavorenje na bh. nestabilnom proizvodnom nebu, najbolji primjer dobro urađene privatizacije. Danas izvoze oko 95 posto onoga što proizvedu, a osim što se šire kao kompanija, s ponosom mogu govoriti o ulaganju u ljudske resurse, ali i u lokalnu zajednicu. Senad Beganović, izvršni direktor ove kompanije će uvijek naglasiti kako je za sve zaslužan tim, a u razgovoru za Marx.ba govorio je nastanku kompanije, vremenu kada je došla pod okrilje novog vlasnika, proizvodnji, uposlenicima i planovima za budućnost. Koliko postoji kompanija GS-Tvornica mašina Travnik (GS-TMT) i kako je tekao razvojni put? – GS-TMT je prošle godine proslavila70 godina postojanja. Do prije rata firma je poslovala u sastavu kombinata Bratstvo – Novi Travnik, gdje se uglavnom proizvodio civilni program. Nakon rata firma je postala samostalni privredni subjekt i u tim okolnostima pokušavala preživjeti i naći svoje mjesto na zahtjevnom evropskom tržištu. Sa zastarjelom opremom, ruiniranom infrastrukturom, obavezama prema 52 radnika, obavezama prema dobavljačima, firma je dočekala privatizaciju 2004. godine, kada većinski vlasnik postaje Globalsourcing iz Regensburga (Njemačka) sa Snježanom Koepruner na čelu. I danas je to jedan od svijetlih i uspješnih primjera privatizacije. Za manje od tri godine ne samo da su ispunjene, već su i premašene obaveze iz Ugovora sa Agencijom za privatizaciju. Naravno, taj period je bio jako težak. Trebalo je prvo pronaći, a onda i uvjeriti kupce iz EU da GS-TMT može biti njihov dobavljač. Bez pomoći države, sa vizijom gospođe Koepruner, inače rođene Zadranke, koja je Regensburg zamijenila za Travnik, mladi tim ljudi je grabio krupnim koracima naprijed. Danas je GS-TMT firma sa preko 600 zaposlenih, koja u svom sastavu ima više poslovnih jedinica; Restoran „Exponto“ (u kući Ive Andrića), Obdanište „GS-Kids“, Štamparija „Print-GS“, Knjižara GS, Izdavačka kuća „Dram radosti“, GS-Zenica, a početkom sljedeće godine i „GS-Rama“. Znači, broj uposlenika je uvećan za više od 10 puta, a prihod je sa 400.000 KM u 2004. porastao na 66 miliona KM u 2022. Od toga izvoz je oko 95 posto. Koje su djelatnosti na koje je kompanija bazirana i koja su tržišta gdje se plasiraju proizvodi? – Osnovna djelatnost firme je proizvodnja metalnih dijelova za razne grane industija. Kupci su poznate svjetske kompanije poput LIEBHERR, MESSER, GROB, KNORBREMSSE, BOBST i druge. Geografski gledano, to su kompanije sa područja EU (Njemačka, Austrija, Češka, Mađarska, Francuska, Švicarska). Biti A dobavljač ovim kompanijama, što GS-TMT i jeste, znači imati, prije svega konstantan kvalitet, tačne termine isporuka i konkurentnu cijenu. Da bi to postigli morate zadovoljiti sve njihove zahtjeve, ispunjavati sve norme definirane standardima i nadasve, sigurne i pouzdane procese. Dijelovi proizvedeni u GS-TMT kod većine naših kupaca idu direktno na ugradnju, a to podrazumijeva da nema prostora za greške u bilo kojem smislu. Vrhunska sigurnost, kako u kvaliteti, tako i u terminima isporuka. U kojoj je fazi izrada električnog vozila EVO i kada se može očekivati da bi moglo doći do početka proizvodnje? – Ovo je jedan od naših razvojnih projekata. Uspješno smo dizajnirali, konstruirali i proizveli prvo vozilo koje je krajem prošle godine ugledalo svjetlo dana. Trenutno radimo na daljem usavršavanju i predstoji nam još dosta posla u smislu homologacije samog vozila, marketinških aktivnosti, pripreme serijske proizvodnje itd. Cilj nam je da u sljedećih par godina sve to privedemo kraju. Koliko se ulaže u ljudski potencijal? – Najveća vrijednost GS-TMT su njeni uposlenici. Briga o radnicima je dio kulture GS-TMT. Veliki broj projekata i uspješnih aktivnosti je provedeno na temu briga o radnicima. Već je peta godina kako je počelo sa radom obdanište GS-Kids, prvenstveno za djecu naših radnika koje radi po montessori programu. Za to vrijeme njihovi roditelji se mogu bez ikakvih briga koncetrirati na svoj rad u tvornici. Zabavne aktivnosti poput tradicionalnog malonogometnog turnira „Kurt Koepruner“ koji se u krugu tvornice održava već 10 godina i koji je stekao regionalni karakter, Novogodišnje zabave za sve uposlenike, a posebno godišnje ekskurzije diljem Evrope koje su besplatne, su dodatna motivacija i doprinos timskom radu. Sa dva aviona smo letjeli za Grčku, Tursku, sa tri autobusa putovali u Italiju, Češku, Njemačku, Srbiju… Sada smišljamo novu destinaciju… U našem HR timu imamo posebno radno mjesto „Briga o zdravlju“. Mislim da smo jedina firma na području SBK kantona koja svojim trudnicama isplaćuje punu platu za vrijeme porodiljskog bolovanja. Sistematske preglede naših radnika smo organizirali u privatnim klinikama, jer želimo bolji kvalitet usluga. Kroz fond solidarnosti pomažemo socijalne slučajeve, a sve troškove liječenja radnika koje ne pokriva zdravstveno osiguranje redovno refundiramo. Edukaciju vaših uposlenika zauzima posebno mjesto u svakom godišnjem poslovnom planu. Kakve su vaše aktivnosti po tom planu? – Svjesni smo da samo vlastitim edukacijama možemo stvarati kvalitetne zavarivače, CNC operatere, inžinjere… Već duži niz godina postoji interna škola za zaavarivače i škola za CNC operatere. Upravo je u toku konkurs za nove polaznike škole za CNC operatere. Može se prijaviti svako, mi napravimo selekciju i nakon provedene obuke koja traje od 3-6 mjeseci, polaznici koji zadovolje dobijaju stalne Ugovore o radu. Čitavo vrijeme kandidate vode stručni i obučeni mentori. Učionice su opremljene svom potrebnom opremom. Za redovne uposlenike takodje se provode stalne, kako interne, tako i externe edukacije, posjete sajmovima, konferencijama, razmin prezentacijama itd. Također, veliku pažnju posvećujemo pravednosti i transparentnosti za sve uposlenike. U tom smislu razvili smo i implementirali sistem nagrađivanja i napredovanja koji radnicima omogućuje da tačno znaju šta i kako trebaju raditi da bi mogli napredovati. Na nedavno održanoj regionalnoj konferenciji u Sarajevu pod nazivom Drive 2023, ovo je ocijenjena daleko najbolja HR praksa u ovoj oblasti. Takodje, dobitnici smo prve nagrade u sklopu programa „Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja“ u kategoriji „LJUDI“. Koji su naredni projekti kompanije? – Kompanija GS-TMT trenutno privodi kraju izgradnju nove tvornice u Prozor-Rami. Firma će imati preko 5.000 m2 i plan je da u skorijoj budućnosti zapošljava oko 200 radnika. Već oko 40-tak radnika, godinu dana svakodnvno iz Rame dolazi na edukacije
Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO za Marx.ba: Građanima nudimo luksuznu opciju javnog prevoza
N. D. e-GO Car Sharing je inovativno i održivo rješenje za gradski prijevoz koji je preopterećen brojem automobila, što uzrokuje problem parkinga, a ujedno je i ekološki prihvatljivo, budući da su sva vozila električna. Car sharing je zapravo oblik kratkoročnog najma automobila u urbanim sredinama. Automobili se podižu sa određenog mjesta u gradu i poslije korištenja se ostavljaju na mjestu koje odgovara klijentu. Automobil zatim podiže drugi klijent koji je najbliži toj tački. Prvo e-GO kar stigao je na sarajevske ulice prije nekoliko mjeseci i čini se odmah naišao na odličan odgovor građana, a za sve je zaslužna Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO d.o.o. Iza nje su godine rada u automobilskoj industriji, nakon čega je ušla u nešto sasvim novo za ove prostore. Pokazala inventivnost, ali i hrabrost da se upusti u nešto što se prvi put pojavljuje kod nas. U razgovoru za Marx.ba Hadžić je govorila o svojoj karijeri, odluci da pokrene novi projekat, onome što jeste e-GO, planovima i budućnosti. Proveli ste dugo vremena na pozicijama u autoindustriji. Kako gledate na to iskustvo i šta vam je to donijelo? – Ponosna sam na iskustvo i godine koje sam provela u autoindustriji, okruglih 20 godina je prekrasno iskustvo za damu u svijetu automobila. Na taj protekli period gledam s velikom ljubavlju, neprocjenjivom iskustvu, ravoju prodajnih vještina, promjeni i razvoju tržišta, smjenama generacija i potrošačkih navika, razvoju marketinga… Sve to je donijelo neprocjenjivo iskustvo u mom životu, a i dalje učim jer se tržište iz dana u dan mijenja, mijenjaju se zahtjevi krajnjih korisnika i konstantno se treba prilagođavati tržištu. Sigurno je da u ovo vrijeme treba imati jasnu viziju kada se pokreću nove stvari. Šta vas je ponukalo na pokretanje u e-GO Car u našoj zemlji? – Dolaskom iz autoindustrije i praćenjem trenda o razvoju mreže električnih punjača i iz godine u godinu sve više pritiska u smjeru prodaje električnih automobila, jasno je bilo da ovakvi projekti nisu daleka budućnost već sadašnjost i da je to smjer u koji treba ulagati. CarSharing je nastao kao ideja na jednom od sastanaka u samom startu razmatranja rada projekta, a kasnije se razvio u ozbiljnu investiciju i evo nas na ulicama našeg grada. Radi se o izuzetno ozbiljnom poduhvatu. Koje su bile vaše dileme kada ste razmišljali o pokretanju u e-GO Car? – Nije bilo dilema, jednim dijelom zato što ni sami nismo znali u šta ulazimo jer nije ni zakon, nije ni država, nisu ni Ministarstva… Mi smo pionirski projekat koji je hrabro postavljen na teren Kantona Sarajevo, sa uspješnim startom neovisno o svim “dječijim bolestima” koje i sami učimo svaki dan. Najbitniji dio projekta je naučiti korisnike o benefitima usluge korištenja CarSharing vozila. Trudimo se na svakodnevnom nivou educirati sve veći broj korisnika, ponuditi im luksuznu opciju javnog prevoza u kojem će i sami prepoznati benefite projekta. Generalno nismo nacija koja voli da mijenja svoje okruženje i navike te je potrebno vremena da na iste utječemo iako je u potpunosti u pitanju projekat i način usluge koji je u svakom pogledu pozitivan za naše građane. Usluga koju nudi vaša firma prvi put se pojavila na našim prostorima. Kako biste opisali e-GO Car? – Najljepši, najluksuzniji, najpristupačniji i ekološki najbolji način prevoza u Kantonu Sarajevu sa kojim ste riješili problem parkiranja, brzine prevoza brige o svom vozilu u Kantonu Sarajevo. Sigurno je da ste u sve ušli sa određenim planovima kada se radi o ponudi. Koji su trenutni kapaciteti e-GO Car usluge i koliko ste time zadovoljni? – e-GO vozni park trenutno broji 25 vozila 100 posto električnih vozile e-tech Twingo Renault modela. Imamo oko 50 lokacija u Kantonu Sarajevo zajedno sa otvorenim zonama za parking i vrlo smo ponosni na brzinu razvoja i postavku istih. Broj vozila ćemo postepeno nadopunjavati kako bi svaka od lokacija bila popunjena na usluzi našim građanima. Obično se na nove stvari u našoj zemlji gleda pomalo ispod oka. Kako je po vama Sarajevo reagiralo na e-GO Car i kakve su reakcije građana? – Kako sam ranije i navela, zaista nigdje nismo predstavili e-GO concept rada da projekat nije bio prihvaćen ili podržan u kapacitetu koji je u tom zadatom momentu bio moguć. Intenzivno svakim danom radimo na edukaciji ljudi o korištenju i benefitu usluge CarSharinga u Kantonu Sarajevo. Evo i ovo je jedna od mogućnosti kojima možemo pozvati sve građane da se registruju i probaju uslugu CarSharinga u Sarajevu. Nakon nekoliko mjeseci ove usluge, vidite li mogućnosti za širenje usluge i kakvi su planovi? – Cilj je postaviti dobre temelje u Kantonu Sarajevu. Od samog početka projekta cilj je da se investicija proširi i na ostale veće gradove u BiH. U ovom momentu ne može potvrditi tačno vrijeme dešavanja, ali radimo na tome. Koliko je u vašoj djelatnosti bitan marketing i obraćanje klijentima putem društvenih mreža? – Marketing je u svakom biznisu neizostavna stavka komunikacije prema tržištu i investicija na kojoj svaki dan treba raditi. Svjesni smo nažalost, jednim dijelom, da najveći broj naših korisnika najviše vremena provodi na društvenim mrežama i trudimo se da smo tu i prisutni. Međutim, nije poenta biti samo prisutan već komunicirati ispravnu poruku prema korisnicma sa jasnom informacijom koju želimo komunicirati te pratiti njihovu reakciju i nakon toga unaprijediti djelovanje dalje. Uspješna ste poslovna žena. Koja bi bila vaša porukla drugim ženama, ali i uopšte svima onima koji razmišljaju o pokretanju biznisa? – Mislim da je podcijenjeno i precijenjeno davati smjernice i poruke ikome, pogotovo u današnjem periodu. Svi smo individue koje drugačije djelujemo u određenim situacijama, želimo drugačije stvari, imamo različita ispunjenja snova, dinamiku rada i prag tolerancije. Ono što je najbitnije jeste naći pokretačku energiju u tome, sreću, raditi predano i bez grča u stomaku te praviti balans privatnog i poslovnog života jer ni jedna krajnoj nije dobra. Pogotovo kada prođu određene godine iskustva i kada shvatite šta je smisao poslovanja, koliko je nužno da sve mora biti uspješno i kada ste vi zadovoljni sami sa sobom, puno je faktora koji trebaju biti uključeni u svakom danu bilo u poslovnom ili privatnom svijetu.Poželjno je i nužno
Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation za Marx.ba: Ponosimo se kvalitetom naših proizvoda
N. D. Ako je neko bio izabran među pet najboljih finansijskih direktora u Bosni i Hercegovini, onda je jasno kakve reference ima ta osoba. Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation d.o.o. iz Ilijaša član je tog odabranog društva, obzirom da je u martu ove godine našao svoje mjesto u izboru Deloitte BiH, ali svakako to nije stiglo lako. Iza njega je dugogodišnji naporni rad, a danas vodi kompaniju koja je posvećena pružanju najbolje vrijednosti podnih obloga kupcima, pa je kvalitet prepoznat i daleko van granica Bosne i Hercegovine. U Intervju za Marx.ba uspješni direktor Ahmed Bečić govorio je o historiji kompanije, razvoju, aktuelnoj situaciji, izvozu, narednim koracima… Možete li nam reći nešto više o historiji i razvoju kompanije Xylon i kako je sve krenulo? – Prije petnaest godina, nakon prodaje jedne kompanije u vlasništvu PLENA grupe, švedski investitor tužan što nema investiciju u tako lijepoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, odlučio je pitati svog prijatelja u koju industriju da investira. Odgovor je bio u drvnu industriju, jer posjedujemo ogromne resurse. I tako je sasvim slučajno započeo svoj put u industriji građevinskog materijala kupovinom pilane u blizini Sarajeva. Značajnim ulaganjima i iznimnom predanošću razvoju, operacija je doživjela značajan rast, transformirajući se u snažnog proizvođača masivnih hrastovih podova i parketa. U ovom ključnom trenutku rođen je novi identitet – Xylon, naziv koji potiče od grčke riječi za “drvo”. Xylon je svoj rast nastavio te postao jedan od lidera na evropskom tržištu u proizvodnji masivnih podova. Xylon je poznat po proizvodnji podova. Koje su glavne vrste podova koje vaša kompanija proizvodi i koje su njihove karakteristike? – Xylon je vodeći proizvođač visokokvalitetnih podnih obloga sa specijalizacijom u proizvodnji masivnog poda od više drvnih vrsta – hrasta, jasena, bukve, trešnje, smreke, jele, bora i dr. Mi nudimo širok spektar podnih obloga kako bismo zadovoljili različite potrebe i stilove. Naša ponuda uključuje masivni pod izrađen od visokokvalitetnog tvrdog i mehkog drveta, inženjerski hrastov pod koji spaja ljepotu prirodnog drveta s tehničkim inovacijama, vinil za one koji žele funkcionalnost bez kompromisa na stilu. Imamo rješenja i za vanjske prostore, drveni i WPC deking za uređenje vanjskih površina poput terasa i bazena. Kako kompanija Xylon održava visok standard kvaliteta svojih proizvoda i koji su ključni faktori koji doprinose vašem uspjehu na tržištu? – Naša firma je poznata po dugogodišnjem iskustvu u industriji podova i ponosimo se kvalitetom i trajnošću naših proizvoda. Konstantno radimo na usavršavanju tehnologije proizvodnih procesa. Pažljivo biramo najkvalitetniju sirovinu i snabdijevamo se iz naših održivih evropskih šuma. Također, stručnost i pažnja koju posvećujemo svakom koraku u procesu proizvodnje su ključni za postizanje vrhunskih rezultata. Imamo rigorozne procedure kontrole kvaliteta koje se primjenjuju tokom cijelog procesa proizvodnje. Najbitnije od svega je redovna komunikacija sa našim kupcima od kojih dobijamo povratne informacije i sugestije za unapređenje naših proizvoda, ali i usluga. Firma Xylon je uspješan izvoznik. Možete li podijeliti neke informacije o tržištima na koja izvozite i kako se nosite s izazovima međunarodnog poslovanja? – Xylon je ponosan na svoj status uspješnog izvoznika, a naša prisutnost na međunarodnom tržištu igra ključnu ulogu u našem poslovanju. Zahvaljujući dobro organizovanoj logistici, Xylon brzo i efikasno dostavlja svoje proizvode u zemlje bivše Jugoslavije i zapadne Evrope. Osim toga, izvozimo globalno u Aziju, Afriku i Ameriku. Različita tržišta imaju različite zahtjeve i preferencije. Kako bismo se nosili s ovim izazovom prilagođavamo naše proizvode specifičnim potrebama svakog tržišta. Također, svako tržište ima svoje regulative i pravne norme koje moramo poštovati. Xylon ima poseban tim koji se bavi izučavanjem tih propisa i stara se da ih se strogo pridržavamo, a kako bismo osigurali da naši proizvodi budu usklađeni sa svim relevantnim standardima. Jedan od primjera prilagodbe zahtjevima tržišta, na njemačkom tržištu, sada već davne 2017. godine kreirali smo B2B web shop pomoću kojeg se naši kupci mogu prijaviti i imaju „real time“ pregled zaliha, izvrše narudžbu. Kako se kompanija Xylon prilagođava današnjim marketinškim trendovima i koliko je bitan taj segment za uspjeh jedne ovakve kompanije? – Marketinški segment je ključan za uspjeh naše kompanije, jer pomaže u stvaranju svijesti o brendu, privlačenju novih klijenata, održavanju odnosa s postojećim klijentima i povećavanju prodaje. Smatramo da je kvalitetan marketinški sadržaj ključan za privlačenje i zadržavanje publike. Aktivno koristimo digitalne platforme, objavljujemo edukativne članke, video-zapise i druge vrste sadržaja koji pomažu našim kupcima da bolje razumiju naše proizvode i pronađu rješenje za svoje potrebe. Održivost je postala važan faktor u mnogim industrijama. Kako kompanija Xylon pristupa pitanjima održivosti i ekološke odgovornosti? – Xylon ozbiljno pristupa pitanjima održivosti i ekološke odgovornosti. Naša sirovina dolazi iz pažljivo odabranih lokalnih šuma i nudimo FSC certificiran pod. Osim naše odgovorne poslovne prakse, doprinosimo i programima pošumljavanja, a koji pomažu u sprečavanju erozije i smanjenju emisije ugljen-dioksida na globalnom nivou. Kako bismo spriječili emisiju štetnih materija u naš okoliš, nabavljamo najfinije filtere za pročišćavanje zraka i separatore otpadnih voda. Također se pridržavamo EUTR standarda i radimo samo s poslovnim partnerima i dobavljačima koji su prošli rigoroznu provjeru. Kako se kompanija Xylon brine o svojim zaposlenima i kako podstiče njihov profesionalni razvoj? – Zaposlenici su naš najveći i najvažniji resurs. Prioritet nam je briga o zaposlenicima i profesionalni razvoj kroz različite strategije. S ponosom promovišemo inkluzivno radno okruženje koje cijeni raznolikost i različite perspektive. Komunikacija sa zaposlenima je također otvorena i omogućavamo im da izraze svoje mišljenje i daju povratne informacije o radnom okruženju i procesima u svrhu unapređenja poslovanja. Promičemo ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Ulaganje u profesionalni razvoj za nas je ključno. Organizujemo razne edukacije na koje dovodimo vrsne svjetske stručnjake, zadnji u nizu je bivši visokopozicionirani Google stručnjak koji uz ogromno iskustvo u Googleu ima iskustvo i u Formuli 1 i slično. Xylon izuzetno njeguje interni razvoj. Na primjer, moj put do pozicije CEO išao je od računovodstvene pozicije do finansijskog direktora i konačno generalnog direktora, što naglašava posvećenost kompanije promovisanju internog rasta i razvoja liderstva. Koji su najveći izazovi s kojima se suočava kompanija Xylon danas i kako planirate da ih prevaziđete? – Za nas u drvoj industriji u Bosni i Hercegovini postoji jedan
Marx.ba donosi intervju s vještačkom inteligencijom: Kako ChatGPT vidi bh. ekonomiju
N. D. Kao što i sam kaže, ChatGPT je veliki jezični model temeljen na umjetnoj inteligenciji. To je naizgled jedan klasični chatbot dizajniran za online chatanje, ali iza njega stoji svo znanje interneta. Istina, za one koji ne žele platiti, znanje je ažurirano 2021. godine, ali svakako se na svako pitanje može dobiti puno toga. ChatGPT nema ljude iza sebe koji uskaču kada on ne zna odgovor. Svi chatbotovi koje pokreće umjetna inteligencija koriste beskrajno znanje interneta za pronalaženje odgovora. Dok drugi chatbotovi samo ponavljaju unaprijed unesene vrijednosti, ChatGPT skuplja informacije s interneta i sastavlja ih u vrijedne informacije. ChatGPT nema mogućnost procijeniti je li sadržaj tačan, a internet je prepun netačnih informacija i zastarjelih podataka. Marx.ba je pokušao napraviti jedan intervju u kojem je tema bila ekonomija Bosne i Hercegovine, a Chat GPT je bio ako ništa opširan „sagovornik“. Koliko je “upućen”, produdite sami. Po čemu je poznata Bosna i Hercegovina? Bosna i Hercegovina, često nazivana jednostavno kao Bosna, poznata je po nekoliko kulturnih, historijskih i prirodnih aspekata. Evo nekih od ključnih stvari po kojima je zemlja poznata. Etnička raznolikost i historija: Bosna i Hercegovina je poznata po svom raznolikom stanovništvu, koje se prvenstveno sastoji od Bošnjaka (bosanskih Muslimana), bosanskih Hrvata i bosanskih Srba. Zemlja ima složenu historiju, uključujući jugoslovenske ratove 1990-ih, koji su značajno utjecali na njenu demografiju i društvenu strukturu. Sarajevo: Glavni grad, Sarajevo, poznat je po svojoj bogatoj historiji i raznolikim kulturnim utjecajima. Poznato je po tome što je mjesto atentata na nadvojvodu Franca Ferdinanda od Austrije 1914. godine, događaj koji je pokrenuo Prvi svjetski rat. Sarajevo je također poznato po svojim raznolikim arhitektonskim stilovima, uključujući otomanske, austrougarske i jugoslovenske građevine. Bosanska kuhinja: Bosna i Hercegovina je poznata po svojoj ukusnoj i izdašnoj kuhinji, pod utjecajem osmanskih, mediteranskih i srednjoevropskih okusa. Neka popularna jela su ćevapi (mljeveno meso na žaru), burek (pecivo punjeno mesom, sirom ili povrćem) i sogan-dolma (punjeni luk). Prirodne ljepote: Zemlja je poznata po svojim zadivljujućim prirodnim pejzažima, uključujući prekrasne planinske lance, rijeke, jezera i šume. Dinarski Alpi prolaze kroz veći dio Bosne i Hercegovine, nudeći prizore koji oduzimaju dah i mogućnosti za aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, skijanje i rafting. Kulturno naslijeđe i arhitektura: Bosna i Hercegovina je poznata po svom bogatom kulturnom naslijeđu i arhitektonskim znamenitostima. Zemlja je dom nekoliko UNESCO-ovih mjesta svjetske baštine, uključujući Stari most u Mostaru, kultni most iz otomanskog doba i Most Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu. Vjerska raznolikost: Zemlja je poznata po svojoj vjerskoj raznolikosti, pri čemu su islam, kršćanstvo (katolicizam i pravoslavlje) i judaizam glavne religije. Ova raznolikost se ogleda u arhitekturi, kulturi i tradiciji zemlje. Ratna historija i spomen obilježja: Bosna i Hercegovina je poznata po brojnim ratnim spomenicima i mjestima posvećenim sjećanju na bosanskohercegovački rat i njegove žrtve. Ove lokacije služe kao važni podsjetnici na nedavnu historiju zemlje i potrebu za mirom i pomirenjem. Književnost i umjetnost: Bosna i Hercegovina ima bogatu književnu tradiciju i poznata je po stvaranju značajnih pisaca, pjesnika i umjetnika. Književna djela često odražavaju složenu historiju i kulturnu raznolikost zemlje. Sve u svemu, Bosna i Hercegovina je poznata po jedinstvenom spoju kultura, tragičnoj novijoj historiji, zadivljujućim prirodnim pejzažima i raznolikoj kulinarskoj ponudi. Koje su glavne privredne grane u BiH? Bosna i Hercegovina ima raznoliku ekonomiju sa nekoliko ključnih privrednih grana koje doprinose njenom ukupnom BDP-u i zaposlenosti. Najzastupljenije privredne grane u zemlji su: Sektor usluga: Turizam: Turizam je značajan sektor, posebno u gradovima poput Sarajeva, Mostara, Banja Luke i duž jadranske obale. Turiste privlače historijske znamenitosti zemlje, prirodne ljepote i kulturno naslijeđe. Trgovina i maloprodaja: Trgovina na veliko i malo igraju ključnu ulogu u ekonomiji, doprinoseći rastu uslužnog sektora. Finansijske usluge i bankarstvo: Bankarske i finansijske usluge su važan dio uslužnog sektora, olakšavajući ekonomske aktivnosti i ulaganja. Sektor industrije: Proizvodnja: Proizvodnja je istaknuta privredna grana, sa industrijama kao što su prerada metala, automobilska industrija, tekstil, prerada hrane i proizvodnja namještaja daju značajan doprinos. Rudarstvo: Bosna i Hercegovina ima značajne mineralne resurse, a eksploatacija uglja, željezne rude, boksita, olova i cinka je važan dio industrijskog sektora. Poljoprivreda i agrobiznis: Ratarstvo i stočarstvo: Poljoprivreda je značajan sektor, sa proizvodnjom žitarica, voća, povrća i stoke koja igra vitalnu ulogu u ruralnoj ekonomiji zemlje. Prerada hrane: Prerada poljoprivrednih proizvoda, kao što su mliječni proizvodi, meso i prerada voća, važan je podsektor u poljoprivredi. Energetski sektor: Hidroenergija: Bosna i Hercegovina ima značajan hidroenergetski potencijal, a proizvodnja hidroenergije je glavni doprinos energetskom sektoru. Ugalj i toplotna energija: Termoelektrane na ugalj također doprinose energetskom miksu, koristeći rezerve uglja u zemlji. Građevinarstvo i nekretnine: Građevinarstvo: Građevinski sektor je od suštinskog značaja za razvoj infrastrukture, urbanizaciju i stambene projekte. Nekretnine: Razvoj nekretnina i upravljanje imovinom su rastući sektori, vođeni urbanizacijom i potražnjom za stambenim i komercijalnim nekretninama. Informaciona tehnologija (IT) i telekomunikacije: Razvoj softvera i IT usluge: IT sektor stalno raste, a razvoj softvera, IT usluge i outsourcing dobijaju na značaju. Telekomunikacije: Telekomunikaciona infrastruktura i usluge su od vitalnog značaja za povezivanje i komunikaciju unutar zemlje i sa globalnim tržištem. Transport i logistika: Drumski i željeznički transport: Transport i logistika su od suštinskog značaja za trgovinu i trgovinu, pri čemu su drumski i željeznički transport primarni načini kretanja robe unutar i izvan zemlje. Pomorski transport: Pristup zemlje Jadranskom moru omogućava pomorsku trgovinu, dodatno podržavajući sektor logistike. Ove privredne grane zajedno pokreću privredu Bosne i Hercegovine, doprinoseći njenom razvoju i rastu. Međutim, važno je napomenuti da relativna važnost ovih sektora može varirati tokom vremena u zavisnosti od ekonomskih uslova, politike i eksternih faktora. Navedite neke zapažene kompanije iz BiH? Od mog posljednjeg ažuriranja znanja u septembru 2021. godine, nekoliko kompanija u Bosni i Hercegovini postiglo je uspjeh u različitim sektorima. Međutim, važno je napomenuti da se uspjeh kompanije može mjeriti na različite načine, kao što su prihod, udio na tržištu, inovacija, međunarodno prisustvo i društveni utjecaj. Evo nekih zapaženih kompanija iz Bosne i Hercegovine: BH Telecom: BH Telecom je vodeća telekomunikaciona kompanija u Bosni i Hercegovini koja pruža niz usluga uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, internet i digitalnu televiziju. Elnos Group: Elnos Group je kompanija specijalizovana za elektrotehniku, energetiku
Alan Bajić, direktor Aerodroma Sarajevo za Marx.ba: Ostvarili smo rekordne rezultate i realizovali značajne projekte
N. D. Jedan tekst kaže da se radi o vrhunskom profesionalcu koji predano radi svoj posao i koji je uspio na Aerodromu Sarajevo ono što njegovi prethodnici nisu. Alan Bajić, prvi čovjek Aerodroma Sarajevo na mjesto direktora stigao je 2020. godine, a čekali su ga izazovi koji ga, na svu sreću, nisu nimalo pokolebali. Krizno vrijeme Covida-19 je bilo itekako teško i puno izazova, ali je najveći bh. aerodrom uspio prebroditi i takvo vrijeme i napraviti iskorake nakon toga. Posebno referentna je i prošla 2022. godina. Već u septembru je oboren rekord po broju putnika iz 2019. godine. Bajić se uhvatio u koštac s problemima, ali nije stao na pukom funkcioniranju Aerodroma, već je bio spreman pokrenuti i nove projekte. On je za Marx.ba govorio o onome s čim se susretao i susreće, problemima, dobrim stvarima, planovima… Aerodrom Sarajevo je imao veliki pad u krizi s korona virusom. Jasno je da je nakon toga pred Vama bio veliki posao. Kako ste se nosili s izazovima koji su tada bili pred Vama? – Uprava Međunarodnog aerodroma suočila se se s brojnim izazovima u turbulentnom razdoblju pandemije, zbog čega smo bili primorani prilagoditi naš poslovni model novonastaloj situaciji,a sve kako bismo održali ekonomsku stabilnost aerodroma. Međunarodni aerodrom Sarajevo je u toku 2020. godine dva mjeseca bio u potpunosti zatvoren za civilni zračni saobraćaj, ali su se tokom cijelog perioda odvijali humanitarni, medicinski, vojni, cargo i repatrijacijski letovi, što je po svemu sudeći umanjilo drastičan pad prometa. Bitno je istaći da je na „relativno dobro držanje“ uticalo striktno provođenje sanitarno-zdravstvenih zaštitnih mjera, te uvođenje ACI zdravstvenog certifikata čime su nas aviokompanije i putnici prepoznali kao pouzdanog partnera koji poduzima sve kako bi svojim korisnicima osigurao što bezbjednije okruženje. Radnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo su definitivno podnijeli najveći teret, radeći u veoma specifičnim uslovima i pružajući svoj maksimum u vrlo neizvjesnom periodu poslovanja.Bez obzira na brojne rizike, zadržali smo sve radnike, ali i preuzeli veliku odgovornost te su radnicima u periodu pandemije, smanjene plate 30 do 35 posto bez ijednog sudskog spora. Kada se poslovanje normalizovalo, plate su vraćene. Koliko ulažemo u radnu snagu, govori i činjenica da već dvije godine za redom osiguravamo besplatnu obuku mladih ljudi za rad na aerodromu u periodu sezone.Ne smijemo izostaviti ni sve druge prateće službe i institucije Kontrolu letenja, Graničnu policiju, Hitnu pomoć, Profesionalnu vatrogasnu brigadu ,Upravu za indirektno oporezivanje, Sanitarnu inspekcija i dr., koje su svojom organizacijom poslovnih aktivnosti direktno uticale da se ipak realizuju sve aviooperacije, koje su nekada bile neplanirane i po ad-hoc principu. Oporavak nakon situacije koja je cijeli svijet zadesila nije nimalo lagan. Uslijedio je dug put, a onda je 2022. godina bila najuspješnija poslovna godina. Šta je sve urađeno kako bi se stiglo do takvih rezultata – I pored svih rizika i svjetskih previranja s kojim se suočavao cijeli svijet, u 2022. godini Sarajevski aerodrom nadmašio je rezultate predpandemijskog perioda, te nadoknadio gubitke pandemijskog perioda. Za to je, prije svega zaslužna dobra upravljačka politika Uprave Društva, te značajna potpora Nadzornog odbora Društva, Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva. Možemo se pohvaliti da je u 2022. godini zabilježen rekordan broj procesuiranih putnika od 1.377.348. Na uspješnost poslovanja i oporavak, ukazuje činjenica da je u 2021. i 2022. godini u cijelosti realizovan zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kojim su vraćena sva dugovanja radnicima po osnovu smanjenja plate tokom pandemije. Pored navedenog, radnicima je u 2022. godini na osnovu Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena isplaćena jednokratna pomoć. Da je aerodrom Sarajevo nadmašio predpandemijsku godinu, pokazali su i rezultati Međunarodnog vijeća aerodroma ACI EUROPE, koji je, prema statistici za 2022. godinu, svrstao Aerodrom Sarajevo u “Top 5” aerodroma u grupi 4 (aerodromi sa do 5 miliona putnika), uz povećanje od čak 20,4% u odnosu na isti period 2019. Pored rekordnih rezultata, možemo se pohvaliti značajnim investicijskim projektima kako okončanim, tako i onim koji su u toku, te planiranim. Okončani su radovi na proširenju kapaciteta Terminala B (dogradnja), modernizacija je u toku. Izgrađena je nova zgrada za OPC i osoblje, nova trafostanica, kotlovnica i ekskluzivni VIP salon i okončani su radovi na izgradnji tri nove pasarele sa avio-mostovima. Osim toga povećan broj parking pozicija za avione za 60 posto i uknjiženo je preko 90.000 m2 zemljišta u imovinu preduzeća. U toku su pripremne aktivnosti za izgradnju depoa goriva za opskrbu aviona, solarne elektrane, rent-a-car city park, produženje poletno-sletne staze, izgradnja brze izlazne rulnice i novih hangarskih kapaciteta (izrada projekta i pribavljanje dokumentacije neophodne za realizaciju projekta). Sigurno je da ste čovjek koji ne bježi od novih projekata. Novi terminal je na ponos cijelom gradu i državi. Kako se odvijao taj proces i koliko ste nakon svega zadovoljni ostvarenim? – Realizacija prve i druge faze projekta „Dogradnja i modernizacija Terminala B“ je jedan od naših najznačajnijih projekata ali i jedan od najizazovnijih poslovnih poduhvata. Ovim projektom znatno su povećani kapaciteti aerodroma, izvršena je modernizacija infrastrukture i usluga putnicima. Terminal sada ima 19.000 m2 i može opslužiti 2 miliona putnika godišnje. Trenutno je u toku treća faza u sklopu koje se se radi na obnovi sjeverne i južne fasade na starom dijelu terminala. Istovremeno se obavljaju radovi u glavnom holu (prizemlje i I sprat) u stilu dograđenog novog dijela terminala. Četvrta faza predviđa proširenje istočne fasade, čime će se povećati prostorni kapaciteti u prizemlju (zona preuzimanja prtljaga), te na prvom spratu u zoni KDZ-a, pasoške kontrole i Duty Free Shopa. Kada su u pitanju novi sadržaji u sklopu Terminala B, a koji će upotpuniti usluge Međunarodnog aerodroma Sarajevo, oni su koncipirani na način da prate svjetske trendove komercijalnih sadržaja i ponude u putničkim terminalima. Putnicima i posjetiocima su na raspolaganju novi ugostiteljski objekti te maloprodajni objekti poznatih domaćih i svjetskih brendova. Osim toga, Terminal je upotpunjen sa dva nova salona poslovne klase (CIP i Premium ), koji korisnicima usluga pružaju potpuni komfor i ugodan boravak. Moramo napomenuti da smo kapitalne projekte pokrenuli u vrlo neizvjesnim vremenima, ali smo istrajali i idemo dalje. Pred nama su novi izazovi, nove poslovne prilike i
Adnan Šteta za Marx.ba: Red, disciplina i predan odnos prema poslu najbitniji su za ostvarivanje rezultata
Š. MAŠINOVIĆ Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Vladi Kantona Sarajevo, ekspert je iz oblasti ekonomije sa velikim iskustvom u segmentu kriznog menadžmenta, marketinga, nabave i prodaje. Kao konsultant je radio s velikim svjetskim konsultantskim kućama, te je bogatu radnu karijeru stekao u velikim korporacijama. U intervjuu za Marx.ba govorio je o karijeri, poslu ministra, izazovima i projektima koji su pred njim i ministrastvom na čijem je čelu. S obzirom na Vaše bogato radno iskustvo u različitim privrednim djelatnostima, kako ste se odlučili na prijelaz iz privatnog u javni sektor te šta Vam je bio najveći izazov kada ste došli na poziciju ministra? – Istina je da sam cijeli svoj život proveo u realnom sektoru, ali sam u jednom momentu života, kada sam već imao dovoljno znanja i iskustva, odlučio da trebam doprinijeti društvu i na drugačiji način. Poziciju ministra saobraćaja ne gledam kao funkciju, nego prostor za kvalitetno društveno odgovorno djelovanje. Meni se ukazala prilika i odlučio sam da je prihvatim i uradim sve što mogu da stanje bude bolje. Sarajevo je mene primilo kao dječaka, kada sam sa porodicom morao otići iz Mostara i shvatio sam da je ovo šansa da kažem „hvala Sarajevo“ i pokrenem mnoge aktivnosti. Bio sam svjestan svih izazova, ali imao sam veliku želju da pokažem da ljudi koji karijeru grade u realnom sektoru mogu donijeti promjenu na ovakvim pozicijama i primijeniti mnoge stvari iz realnog u javni sektor. Ovo ministarstvo je oduvijek važilo za nepopularno ministarstvo, koje je bilo sačinjeno od problema, građani su bili nezadovoljni, nije bilo ovoliko projekata. Znao sam za sve to, ali sada imamo potpuno drugačiju situaciju i ponosan sam na to. Sada sam sretan što sam napravio taj korak, iako mnogi ne bi prešli iz realnog u javni sektor. Obzirom da je pruga gotova i kako je sve proteklo u najboljem redu, kako gledate na cijeli projekat, koliko je bilo izazovno i da li ste zadovoljni postignutim? Koji je Vaš naredni korak? – Sarajevska pruga je više od projekta, bilo da pitate mene ili nekog drugog uključenog u projekt. To je najveći infrastrukturni projekt javnog prevoza. Najveći je i zbog svoje vrijednosti, ali i zbog činjenice da je izgradnja pruge promijenila navike ogromnog broja građana, te da smo mi svakog dana njene izgradnje imali nadzor od 250.000 građana Sarajeva. Veliku pažnju javnosti je izazvala upravo zbog svoje lokacije. Bez obzira na sve pritiske koje smo imali, ja sam zadovoljan urađenim. Pruga je morala postati nova, kako ne bismo doveli u pitanje sigurnost građana i potpuno gašenje tramvajskog saobraćaja. 130 godina ovim gradom vozi tramvaj, on je identitet i simbol ovog grada. Dužni smo bili zbog svega obnoviti staru, nekvalitetnu prugu. Izazova je bilo više nego i na jednom projektu, međutim uspjeli smo ostvariti svoj cilj. Istovremeno sa njenom izgradnjom, nabavili smo nove trolejbuse, obnavljamo saobraćajnice, a kada je riječ o još jednom velikom koraku Ministarstva saobraćaja, to će svakako biti izgradnja pruge do Hrasnice, čiji početak radova se očekuje u ovom mjesecu. Nakon toga vraćamo trolejbusku mrežu do Vogošće i čekamo nove sarajevske tramvaje. Pored toga, Sarajevo će dobiti i Centar za upravljanje saobraćajem, koji će raditi 24 sata. Uskoro će se završiti i veliki projekat cestovne infrastrukture na IX transverzali, kojim ćemo spojiti ulicu Džemala Bijedića sa IX transverzalom i Autoputem. Svjestan sam da zajedno sa svojim kolegama pišemo historiju našeg Sarajeva. Zaslužili smo ove projekte, jer ovakva ulaganja se uvijek isplate. Koliko je bilo teško upustiti se u projekte koji su godinama u Kantonu Sarajevo bili zapostavljeni gotovo do te mjere da su neke stvari bile skoro nefunkcionalne u potpunosti? – Nije bilo lako nimalo. Od samog početka su pred vama izazovi, počev od papirologije, od toga koja institucija ima koju nadležnost, koga čekamo da nam dostavi saglasnost. Sve bi vjerujem bilo puno lakše i brže da su procedure manje zahtjevne i da su olakšane za razvoj infrastrukture. Građani vide samo gradi li se ili ne, ima li mašina ili ne. Takav sam i sam bio, a zapravo pozadina svakog projekta je veoma kompleksan sistem nadležnosti. Svi projekti zahtijevaju uključenost puno strana, iako je Ministarstvo zaduženo za realizaciju. Za implementaciju svakog projekta situacije se riješavaju od općinskog do državnog nivoa, uključujući i institucije i preduzeća koja imaju nadležnosti za određeni dio projekta. Ono što je bilo lako za mene, a za neke hrabrost je upravo donijeti odluku “idemo u taj projekt”. Mogao sam postupiti i drugačije, ali stanje je bilo i više nego loše i ne bih bio fer ni prema sebi da sam pustio da tako ostane, da sjedim i čekam da neko drugi uradi nešto. Bez obzira na sve pritiske i usporavanje procesa, mislim da bih opet isto postupao. Iako je sada potpuno jasno da postoji vizija i da je rad na projektima od koristi građanima BiH sve vidljiviji, kako ste se nosili sa neosnovanim kritikama na početku mandata koje su se uglavnom zasnivale na politikantstvu? – Na političke optužbe najčešće nisam odgovarao. Pustio sam da vrijeme pokaže sve. I pokazalo je sve razlike. Sumnjam da iko može ostati imun na razna prozivanja, ali prošlo je. Ta prozivanja su i sada prisutna, međutim, da sam se bavio i da se bavim odgovaranjima, teže bih mogao raditi i biti uključen u projekte. A meni je ipak bitnije da sam u potpunosti posvećen poslu, koliko god bi mnogi željeli drugačije.Na kraju dana, šta god se pričalo – građani vide i koriste sve što smo uradili, zasigurno osjete pozitivnu promjenu. To je najbitnije. Građani su imali priliku da se uvjere da mi komuniciramo djelima, ne riječima. Vidimo da grad Sarajevo iz godine u godinu raste, razvija se i napreduje u svim segmentima. Koja je vaša vizija razvoja Kantona Sarajevo i imate li potrebne resurse da je provedete što je više moguće? – Imamo planove i viziju. Mi smo malo Ministarstvo, sa malim brojem zaposlenih, a nadležnosti su velike. Planiran je veliki broj projekata i preporuke raznih institucija su da se Ministarstvo proširi sa ljudskim resursima. Svi ovi projekti koje smo počeli i koje ćemo početi su novi