Nikšić najavljuje urgentan rad na pripremi zakona o fiskalizaciji
Marx.ba Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je urgentan rad na pripremi zakona o fiskalizaciji te dodatno smanjenje doprinosa do kraja godine. – Smanjenjem doprinosa na plaće – rasterećujemo rad, olakšavamo poslovanje. Od 01. jula ove godine smanjujemo doprinose na teret poslodavca za 5,5 indeksnih poena odnosno za 13,5 posto u brutu. Do kraja godine planirali smo i drugi korak koji će biti sinhronizovan sa zakonom o fiskalizaciji finansijskih transakcija i za koje je plan da se počnu primjenjivati zajedno. Rok za javnu raspravu u vezi sa fiskalizacijom okončan je 7. maja i Vlada će urgentno raditi na pripremi teksta prijedloga Zakona, poručio je danas Nikšić. Premijer je potvrdio i da će Vlada mijenjati Zakon o unutrašnjoj trgovini i “uskladiti ga sa dobrim praksama iz okruženja koji će se omogućiti 16 radnih nedjelja u toku godine. VEZANO U FBiH se ukida naplata takse na isticanje naziva kompanije
Za tri mjeseca ove godine broj stranih turista u BiH povećan za 9,4 posto
Marx.ba U periodu januar – mart 2025. ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 294.860 posjeta, što je za 1,9 posto više u odnosu na isti period 2024. godine. Domaći turisti ostvarili su 9,4 posto posjeta manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su strani turisti ostvarili 9,4 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu januar – mart 2025. turisti su ostvarili 655.369 noćenja, što je za dva posto više u odnosu na isti period 2024. godine. Domaći turisti ostvarili su 7,1 noćenja manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 6,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 32 posto dok učešće stranih turista iznosilo 68 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (31,5 posto), Srbije (17 posto), Turske (8,4 posto), Slovenije (7,7 posto), Crne Gore (4,2 posto) i Kine (3,9 posto) što zajedno čini 72,7 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja su ostvarili preostalih 27,3 posto noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,9 posto.
Očekivanje trgovinskih pregovora SAD i Kine i dalje utječu na cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte porasle su u četvrtak, nakon što su dan ranije pale za više od jednog dolara, a podršku su dobile zbog očekivanja u predstojećim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine – dva najveća svjetska potrošača nafte. Terminski ugovori za Brent naftu skuplji su za deset centi i iznose 61,22 američka dolara (56,47 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja za 13 centi. Njom se trguje po cijeni od 58,20 dolara (53,69 eura) po barelu. – Optimizam oko trgovinskih pregovora SAD i Kine ovog vikenda glavni je faktor koji podržava oporavak na tržištu nafte. Znakovi smirivanja trgovinskog rata poboljšali su tržišni sentiment, što je pokrenulo oporavak cijena nafte na tržištu koje je prethodno bilo preprodano, izjavila je neovisna analitičarka tržišta Tina Teng, prenose Financije. Američki ministar finansija Scott Bessent sastat će se 10. maja u Švicarskoj s glavnim kineskim ekonomskim dužnosnikom kako bi razgovarali o trgovinskom sukobu koji remeti globalnu ekonomiju, navodi Reuters. Budući da su SAD i Kina najveće svjetske ekonomije, poremećaji izazvani njihovim trgovinskim sporom vjerovatno će usporiti rast potrošnje sirove nafte. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je izjavio da je Kina pokrenula trgovinske razgovore, ali je dodao da nije spreman smanjiti američke carine na kinesku robu kako bi doveo Peking za pregovarački stol. Bessent je izjavio kako predstojeći pregovori predstavljaju tek početak, a ne „napredne“ razgovore. Zabrinutost zbog slabe potražnje ograničila je rast cijena nafte nakon što je američka centralna banka (Fed) zadržala kamatne stope nepromijenjenima, ali je upozorila na povećane ekonomske neizvjesnosti. – Fed je signalizirao da će kamatne stope vjerovatno ostati na čekanju dok ne postane jasnije kako carine utječu na ekonomiju. To je ojačalo američki dolar, što je dodatno opteretilo šire tržište roba, naveli su analitičari ING-a u izvještaju u četvrtak. Jači američki dolar čini naftu denominiranu u dolarima skupljom za kupce koji koriste druge valute, što smanjuje potražnju. Dodatne zabrinutosti izazvane su i porastom zaliha benzina u SAD prošle sedmice, što je navelo analitičare na zaključak da potrošnja ne raste očekivanom dinamikom, iako SAD uskoro ulazi u ljetnu sezonu povećane potražnje. Istovremeno, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici – poznati kao OPEC+ – planiraju povećati proizvodnju nafte, što će dodatno vršiti pritisak na cijene. VEZANO Oštar sedmični pad cijena nafte
Društvene mreže bi mogle odgovarati za oglase finansijskih prevara na njihovim platformama
Marx.ba Evropska komisija je pod pritiskom više zemalja članica da uvede zakonsku obvezu prema kojoj bi platforme za društvene medije snosile teret borbe protiv prevara vezanih za plaćanje online koje svake godine iz džepova građana izvuku milijarde eura. Inicijativu je pokrenula Irska u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pokušava pritisnuti Evropsku uniju da ublaži regulativu vezanu za velike tehnološke kompanije. Istodobno Bruxelles želi uvesti pravo na automatski povrat novaca od PayPala, Vise, Mastercarda i banaka klijentima koji su prevareni u online plaćanjima. Taj prijedlog Evropske komisije nalazi se u paketu o kojem sada pregovaraju zemlje članice EU. Ono što dodatno predlaže Irska i što je naišlo na pozitivan odjek među zemljama članicama je obaveza da velike tehnološke kompanije moraju provjeriti legitimnost oglašivača prije objavljivanja njihovih oglasa. Prema zadnjim podacima, online prevaranti su koristeći sofisticirane oglase koji su naveli korisnike da unesu svoje osobne podatke Evropljane u 2022. oštetili za 4,3 milijarde eura. Prema irskom prijedlogu, dopušteni bi u EU bili samo oglasi registriranih davatelja finansijskih usluga, navodi Financial Times. – Ne možemo imati zakonodavne praznine koje kriminalcima dopuštaju da ljudima ukradu njihovu životnu ušteđevinu, rekla je evropska parlamentarka iz Irske Regina Doherty. Google nije htio komentirati trenutne pregovore unutar EU o novoj legislativi, ali je rekao da se bori protiv finansijskih prevara svojim alatima, ljudima i politikama. Tako ima program certifikacije finansijskih usluga koji je aktivan u 17 država. Oglašivači finansijskih usluga moraju dokazati da su ovlašteni pružati takve usluge od nacionalnih regulatora. Meta, koja upravlja društvenim platformama Facebook i Instagram, također je odbila komentar. Irska ističe da njen prijedlog u fokus stavlja onoga ko postavlja sadržaj, a ne sam sadržaj, te traži da prije nego što neko postane oglašivač platforma provjeri radi li se o ovlaštenom pružatelju finansijskih usluga. Prema izvorima bliskim razgovorima, oko polovice EU zemalja je podržalo taj prijedlog. Bruxelles pak upozorava da je traženje od tehnoloških kompanija da provjeraju oglašivače zbog prevara suprotno odredbi zakona o digitalnim uslugama koja kaže da tehnološke kompanije nisu dužne provoditi širok nadzor sadržaja. Predlagatelji irske inicijative smatraju da se može iznaći način da se novi zahtjev uklopi u zakon. Prema jednoj od najvećih irskih banaka Bank of Ireland koja podupire prijedlog, više od 75 posto gubitaka njenih klijenata prošle godine uzrokovano je investicijskim prevarama. Oglasi iza kojih se kriju prevare mogu biti nakon postavljanja povučeni u bilo kojem trenutku, ali obično nakon što je šteta već učinjena i prije no što regulator i vlasti uoče što se dogodilo. U puno slučajeva žrtve ne mogu povratiti svoj novac, a prevaranti nastavljaju djelovanje postavljanjem novih sličnih oglasa u drugačijem formatu, pišu Financije. VEZANO Zalando nadmašio prognozu prihoda za prvi kvartal, potvrdio prognoze za 2025.
Rast broja putnika na Aerodromu Mostar tokom aprila: Slijedi još veće povećanje
Marx.ba Aerodrom Mostar je u aprilu ove godine ostvario 2.760 putnika (1.758 u aprilu 2024). Ipak, pravo povećanje kreće od maja kada kreću letovi Sky Alpsa, a još više od juna kada kreću letovi Eurowingsa i AJeta. Od početka godine Mostar je ostvario 9.321 putnika, 242 operacija i nije imao carga, piše Zamaaero. Inače, direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel nedavno je odbacio tvrdnje o nesigurnosti aviona aviokompanije SkyAlps, koja iz Mostara leti prema nekoliko evropskih destinacija. – Avijacija podrazumijeva redovne inspekcije koje povremeno utvrde određene nepravilnosti. SkyAlps je odmah reagirao, dodatno pregledao svoje avione i osigurao zamjenske letjelice kako ne bi došlo do otkazivanja letova. Svi letovi odvijaju se redovno, poručio je. Istakao je kako SkyAlps, kao i druge aviokompanije, u slučaju potrebe koristi praksu najma aviona, što je, kako je rekao, uobičajeno poslovanje u industriji. Podsjetio je i da SkyAlps iz Mostara pokriva šest destinacija, uključujući i čarter liniju za Krf, a da dolazak prvog aviona u novoj sezoni očekuju 15. maja. VEZANO Nakon višegodišnje pauze Mostar ponovo povezan sa Njemačkom
U FBiH se ukida naplata takse na isticanje naziva kompanije
Marx.ba Komunalne takse na isticanje naziva kompanije u Federaciji BiH se više ne smiju naplaćivati. Na zahtjev federalnog dopremijera Tonija Kraljevića Ustavni sud FBiH donio je Mišljenje kojim je kantonalnim i općinskim odnosno gradskim vijećima naloženo da u razumnom roku iz svojih propisa uklone odredbe kojima se propisuje komunalna taksa za istaknutu firmu i utvrđuju obaveza njenog plaćanja. Ovim je riješeno pitanje koje u Federaciji BiH desetljećima predstavlja kamen spoticanja između jedinica lokalnih samouprava i privrednih subjekata. – Ukidanje obaveze plaćanja navedene takse predstavlja značajno finansijsko rasterećenje za privrednike u FBiH te dodatno upotpunjuje fiskalnu reformu koju na prijedlog Federalnog ministarstva finansija provodi Vlada Federacije BiH. Naime, zahvaljujući donošenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima u FBiH se od 1. jula ove godine nakon gotovo dva desetljeća po prvi put smanjuje zbirna stopa doprinosa i to za 13,25 posto. U kontekstu fiskalne reforme treba spomenuti i kako danas završava javna rasprava o Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, čime se stvaraju uvjeti za finalizaciju teksta zakona koji će svojom primjenom značajno povećati obuhvat fiskalizacije, odnosno smanjiti sivu ekonomiju u ovom bh entitetu, poručili su iz Vlade FBiH. VEZANO Sastanak o predmetu „Viaduct protiv BiH“: Rukovodstvo CBBiH će zaštiti imovinu institucije
Puma umanjila marže u prvom kvartalu
Marx.ba Sportski brend Puma u četvrtak je izvijestio o padu profitne marže u prvom tromjesečju i stagnaciji prodaje u prvom tromjesečju, jer kompanija smanjuje troškove u pokušaju da preokrene svoje poslovanje. Pumina prodaja od 2,076 milijardi eura (2,35 milijardi dolara) bila je nešto bolja od prognoze analitičara od 2,041 milijarde eura, što je porast od 0,1% u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine. Slabija prodaja trgovcima u SAD i Kini smanjila je Pumino veleprodajno poslovanje – glavni pokretač prodaje – za 3,6%. Puma je u periodu neizvjesnosti, nakon što je prošli mjesec za novog izvršnog direktora imenovala bivšeg šefa prodaje Adidasa Arthura Hoelda kako bi preokrenula poslovanje. Arne Freundt odstupio je 11. aprila, a uprava vodi kompaniju do 1. jula kada Hoeld preuzima vodstvo. Puma se držala svojih prognoza za 2025. godinu o “niskom do srednjem jednoznamenkastom” rastu prodaje, ali je rekla da to isključuje bilo kakav utjecaj američkih tarifa. VEZANO Adidas nadmašio očekivanja tržišta rastom profita od 82 odsto
Bosna i Hercegovina među najpovoljnijim zemljama za kampovanje u Evropi
Marx.ba Sa više od 23.000 kampova i više od 135 miliona pregleda stranica godišnje, camping.info je jedan od najvećih portala za informacije i rezervacije kampova u Evropi. Sada je camping.info analizirao cijene noćenja u kampovima širom Evrope i napravio pregled prosječnih cijena u 34 zemlje. Noćenje za dvije osobe s parcelom, prikolicom, električnom energijom i lokalnom taksom košta u prosjeku između 14,18 i 40,40 eura. Kampovanje je stvar ličnih preferencija – neki vole luksuz, dok drugi više cijene jednostavnost. Baš kao i stil kampovanja, tako je i budžet za odmor veoma individualan. U poređenju s prošlom godinom, cijene kampiranja u Evropi porasle su za 4,75 posto. Maximilian Möhrle, generalni direktor camping.info, dijeli savjete kako kampisti mogu uštedjeti pri planiranju odmora: – Kampiranje i dalje nudi odličan omjer cijene i vrijednosti. Ako putujete s ograničenim budžetom, birajte kampove udaljene od poznatih turističkih središta i koristite kartice za popuste i programe pogodnosti poput camping.info FANCLUB-a. Opcija sortiranja po Cijeni također pomaže korisnicima da pronađu kampove koji odgovaraju njihovom budžetu, rekao je Möhrle, prenosi Fokus. Cijene kampovanja u Evropi u nekoliko zemalja (2025): Italija: 40,40 € (+2,96 %) Hrvatska: 40,40 € (+4,20 %) Švicarska: 39,23 € (+1,47 %) Austrija: 38,30 € (+5,36 %) Španija: 34,27 € (+1,54 %) Slovenija: 33,93 € (+3,32 %) Danska: 32,54 € (+3,70 %) Njemačka: 28,86 € (+4,87 %) Luksemburg: 27,95 € (+4,84 %) Finska: 27,95 € (+5,51 %) Norveška: 27,29 € (+1,49 %) Švedska: 27,19 € (+3,42 %) Velika Britanija: 26,52 € (+1,96 %) Francuska: 26,42 € (+4,76 %) Grčka: 25,79 € (+1,22 %) Nizozemska: 25,59 € (+3,86 %) Irska: 25,56 € (+3,82 %) Island: 24,81 € (+7,96 %) Mađarska: 24,07 € (+4,74 %) Portugal: 23,97 € (+7,34 %) Belgija: 23,16 € (+4,99 %) Slovačka: 22,90 € (+13,20 %) Litvanija: 22,43 € (+5,40 %) Bugarska: 21,06 € (+3,74 %) Estonija: 20,86 € (+0,00 %) Srbija: 20,69 € (+9,12 %) Latvija: 20,54 € (+3,95 %) Poljska: 20,13 € (+11,59 %) Češka: 19,08 € (+4,55 %) Rumunija: 18,87 € (+9,52 %) Bosna i Hercegovina: 18,67 € (+2,25 %) Sjeverna Makedonija: 17,97 € (+7,09 %) Turska: 15,01 € (+2,88 %) Albanija: 14,18 € (+4,88 %) VEZANO Još jedan iskorak u jačanju turističkih veza Hercegovine: AJet stiže u Mostar
Namjenska industrija u misiji podrške sportu: Unis Ginex sponzor četiri bh. saveza
Marx.ba Kompanija namjenske industrije Unis Ginex iz Goražda potpisala ugovore o sponzorstvu s predstavnicima četiri sportska saveza Bosne i Hercegovine. Oni će postali sponzori Košarkaškom savezu BiH, Odbojkaškom savezu BiH, Rukometnom savezu BiH i Savezu sjedeće odbojke BiH. Ugovori su potpisani u sjedištu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu sa predstavnicima saveza. Direktorica Unis Ginexa Dženana Turković je kazala da Unis Ginex kao društveno odgovorna firma je u proteklom periodu prvenstveno podržavala sportske aktivnosti Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, a ove godine su se odlučili da naprave iskorak i da podrže sportske saveze BiH kako bi mladi sportisti dobili priliku da se predstave na međunarodnoj sceni i da dostojanstveno i časno brane boje države Bosne i Hercegovine. VEZANO Centralna banka BiH: Ostvareno povećanje, devizne rezerve na kraju marta 16,9 milijardi KM
Sastanak o predmetu „Viaduct protiv BiH“: Rukovodstvo CBBiH će zaštiti imovinu institucije
Marx.ba Članovi Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) održali su danas, u zgradi PSBiH, radni sastanak sa guvernerkom Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasminom Selimović i viceguvernerom CBBiH Emirom Kurtićem o predmetu „Viaduct protiv BiH“. Na sastanku su razmijenjene informacije o pravnim i finansijskim posljedicama ovog arbitražnog postupka, posebno u kontekstu ugrožavanja imovine CBBiH na osnovu presude Opštinskog suda u Mostaru, kao i mogućeg ugrožavanja stabilnosti Centralne banke, te monetarne i finansijske stabilnosti Bosne i Hercegovine. Tokom sastanka, guvernerka CBBiH dr. Jasmina Selimović izložila je članovima Zajedničke komisije retrospektivu poznatih činjenica o ovom predmetu, ističući da CBBiH nije strana u ovom postupku i da su, putem Pravobranilaštva BiH, u zakonom propisanom roku uputili prigovor na rješenje Opštinskog suda u Mostaru o zapljeni imovine CBBiH u tom gradu. Guvernerka Selimović istakla je odlučnost rukovodstva CBBiH da zaštiti imovinu institucije i sačuva monetarnu i finansijsku stabilnost države. Guvernerka je ponovila i jedinstven stav svih članova Upravnog vijeća CBBiH da, na osnovu odredbi Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, ne izvrši uplatu dijela ostvarene dobiti u iznosu od 244.306.831,96 KM na račun Ministarstva finansija i trezora BiH sve dok, kako je naglasila, postoji mogućnost ugrožavanja imovine CBBiH, a time i stabilnosti ove institucije, kao i monetarne i finansijske stabilnosti BiH. Članovi Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH uputili su bezrezervnu podršku odlukama CBBiH i njenog rukovodstva, te naglasili potrebu da se, kroz ozbiljan, hitan i efikasan angažman Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, cijeli slučaj ispita u potpunosti, te da se odgovorni za moguću korupciju, nečinjenje i nesavjestan rad adekvatno kazne. Zaključci sa ovog radnog sastanka biće, kako je rečeno, sistematizovani i usvojeni na narednoj sjednici Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH. VEZANO Konferencija Sigurnost historijskih gradova: Sarajevo – najbolja turistička destinacija za 2025. godinu