Predstavnici IDDEEA BiH i Svjetske banke o unapređenju digitalne infrastrukture
Marx.ba Predstavnici Svjetske banke u Bosni i Hercegovini održali su sastanak sa rukovodstvom Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) o saradnji na projektima od strateškog značaja, a poseban fokus stavljen je na uvođenje optičke infrastrukture. Direktor Agencije Almir Badnjević, zajedno sa saradnicima, predstavio je benefite koje bi građani imali implementacijom ove infrastrukture među kojom su brža i sigurnija razmjena podataka, razvoj novih e-usluga i unapređenje kvaliteta javnih servisa. Predstavnici Svjetske banke dobili su detaljan uvid u trenutne aktivnosti koje Agencija provodi, ali i izazove s kojima se susreće u svom radu, prenosi Fena. Na sastanku je naglašeno da Svjetska banka pruža punu podršku Agenciji u realizaciji planiranih aktivnosti i unapređenju digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz IDDEEA-e.
U FBiH u 2025. naplaćeno 5,9 milijardi KM javnih prihoda
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-august 2025. uplatili 5.901.841.406 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. više za 657.422.927 KM, ili za 12,54 posto. Na dan 31. augusta 2025. broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.372, a na dan 31. augusta 2024. broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH bio je 131.129. Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar – august 2025. izvršila 4.342 inspekcijska nadzora – brze kontrole. U odnosu na period januar – august 2024. kada je izvršeno 3.108 kontrola, broj kontrola u 2025. veći je za 1.234. U izvršenim brzim kontrolama u periodu januar – august 2025. otkriven je 241 objekt koji nije imao odobrenje za rad, a u istom periodu 2024. otkriveno je 110 objekata.
Pečat rodne ravnopravnosti donosi bolje poslovne rezultate
Marx.ba Kompanije u Bosni i Hercegovini imat će priliku za unaprijeđenje poslovanja i sticanje međunarodne prepoznatljivosti uvođenjem rodno osjetljivog standarda u privatnom sektoru zahvaljujući UNDP-u u BiH koji je objavio javni poziv za odabir kompanije za uvođenje tog standarda. Ova aktivnost provodi se u okviru programa “Akcelerator rodne ravnopravnosti”, koji označava novu fazu strateškog angažmana Ujedinjenih nacija u BiH u oblasti rodne ravnopravnosti. Program je zajednička inicijativa četiri UN agencije – UN Women, UNICEF, UNDP i UNFPA. Uvođenje Pečata rodne ravnopravnosti kompanijama donosi i jasne poslovne koristi. U saopćenju UNDP-a u BiH navedeno je da zadovoljniji i motiviraniji zaposlenici ostaju duže u kompaniji te da upravo takvi raznovrsni timovi doprinose većoj produktivnosti, inovativnosti i boljim finansijskim rezultatima. Također napominju da će odabrane kompanije dobiti stručnu podršku kroz obuke, mentorstvo i razvoj akcionih planova, a troškove uvođenja i certifikacije snosit će UNDP BiH. Certifikat “Pečat rodne ravnopravnosti” jača ugled kompanije i povjerenje klijenata, partnera i investitora i priznat je širom svijeta. Rok za podnošenje prijava je 20. oktobar, saopćeno je iz UNDP-a.
PayPal na mala vrata uvodi plaćanje kriptovalutama
Marx.ba PayPal je predstavio novu funkcionalnost kojom korisnici mogu slati i primati novac putem peer-to-peer (p2p) transakcija preko personaliziranih jednokratnih poveznica. Nova opcija, nazvana PayPal Links, nadopunjuje postojeći servis PayPal Me, koji ostaje u uporabi kao alat za dijeljenje profila i olakšano primanje uplata. Za razliku od PayPal Me poveznica, koje nisu bile vezane uz unaprijed definiran iznos, novi PayPal Links omogućuje korisnicima da sami odrede iznos uplate ili zahtjeva te generiraju jedinstvenu poveznicu/link. Ona se može jednostavno kopirati u online razgovore, SMS ili privatne poruke, čime se ubrzava proces i uklanja potreba za provjerom profila ili dodatnim unosom podataka o računu. PayPal Links uskoro će podržavati i kriptovalute. Korisnici u SAD moći će slati Bitcoin, Ethereum, PYUSD i druge digitalne valute ili stablecoine na PayPal, Venmo i kompatibilne digitalne novčanike. Funkcionalnost će najprije biti dostupna u SAD, a do kraja mjeseca planirano je širenje i na tržišta poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije. Za kreiranje poveznice potrebno je otvoriti PayPal aplikaciju, unijeti detalje transakcije i generirati jednokratni link. Neiskorištene poveznice automatski istječu nakon 10 dana, dok korisnici u svakom trenutku mogu poslati podsjetnik ili otkazati poveznicu.
Nekad su bili najveća kompanija u regiji: Sada se prodaje još jedan dio bivšeg giganta
Marx.ba Fortenova Grupa nastavila je prodaju imovine Agrokora, nekada jedne od najvećih kompanija u našem regionu. Prema pisanju ljubljanskog Dela, predmet najnovije prodaje je 21 samouslužna benzinska stanica Maxen, kojom upravlja M-Energija, kompanija u portfelju maloprodajnog lanca Mercator. To je nakon vodećeg Petrola, MOL-a i kompanije Shell Adria četvrta po veličini firma iz segmenta upravljanja benzinskim stanicama, kojih u Sloveniji ima ukupno 527. Delo kao najizglednijeg kupca navodi mađarski MOL, suvlasnika najveće hrvatske kompanije Ine, koji, kao što je poznato, ima upravljačka prava u Ini. Drugi kupac je, prema istom izvoru, distributer pića. Međutim, čini se da te informacije nisu tačne jer, kako doznaje Jutarnji list, navedene benzinske stanice preuzima jedan poduzetnik iz ove regije, i to najvjerovatnije Iz Hrvatske. Iz Fortenova Grupe rekli su da je tačno da je u toku proces koji se odnosi na prodaju benzinskih pumpi Maxen u vlasništvu Mercatora. “Želimo naglasiti kako se radi o vrlo malom segmentu poslovanja Mercatora, koji čini manje od jedan posto ukupnog poslovanja kompanije. U skladu sa strategijom Fortenova Grupe, koja predviđa fokus isključivo na osnovnu djelatnost, maloprodaju robe široke potrošnje, pokrenut je proces prodaje ovog dijela poslovanja. Riječ je o 21 samouslužnoj benzinskoj stanici u Sloveniji. Trenutno su dvije kompanije u fazi dubinskog snimanja, a o ishodu procesa pravovremeno ćemo vas obavijestiti”, službeno su odgovorili iz Fortenova Grupe, piše Jutarnji list. Mađarska energetska kompanija MOL trenutno ima više od 130 benzinskih stanica u Sloveniji. MOL je na slovensko tržište ušao 2002. godine tako što je preuzeo više od 130 OMV-ovih stanica, a potom je zbog zahtjeva tamošnjeg regulatora, Agencije za zaštitu tržišnog takmičenja, prodao 39 kompaniji Shell Adria. MOL je u saradnji s vlasnički povezanom Inom, ako izuzmemo Mercatorove benzinske stanice Maxen, jedini vlasnik samouslužnih benzinskih stanica u Sloveniji. Krajem prošle godine vlasnički povezani Ina i MOL preuzeli su i preimenovali 12 bivših Hoferovih samoposlužnih benzinskih stanica u Ina Pay&go. Mercator je 2011. godine ušao na tržište naftnih derivata po uzoru na rašireni poslovni model samouslužnih benzinskih stanica vezanih uz maloprodajne lance u Francuskoj, Italiji i skandinavskim zemljama. Tada je preuzeo kompaniju En Plus nakon koje je taj posao stavio pod upravljanje kompanije M-Energija. Delo piše da su prihodi rasli sve do 2020. godine kada su naglo pali. Naglašava se da je M-Energija većinu godina poslovala s gubitkom, uključujući i posljednje tri godine. Lani je kompanija ostvarila 13 miliona eura prihoda i gubitak od 709 hiljada eura.
Smanjenje kamata ECB veoma blizu
Marx.ba Evropska centralna banka može zadržati svoje kamatne stope stabilnima na 2 posto zasad pod uvjetom da ne bude većih šokova, rekao je novi guverner austrijske centralne banke za Financial Times. „Za sada je ovaj ciklus kamatnih stopa došao do kraja ili je vrlo blizu kraja“, rekao je Martin Kocher u svom prvom intervjuu za međunarodne medije otkako se ovog mjeseca pridružio najvišem tijelu za donošenje odluka ECB-a. Kocher je govorio nakon što je ECB u četvrtak odlučio zadržati kamatne stope nepromijenjenim na 2 posto drugi sastanak zaredom, ističući otpornost ekonomije u eurozoni unatoč višim američkim tarifama na većinu roba bloka. Prethodno je ECB prepolovio troškove zaduživanja u osam koraka, počevši od sredine 2024. „Bez većih promjena“ podataka, argumenti koji su doveli do ovomjesečne odluke „do određene mjere će se i dalje održavati“ na sljedećim sastancima ECB-a, rekao je. Kocher je ovog mjeseca započeo svoju dužnost guvernera Oesterreichische Nationalbank (OeNB) nakon što je završio šestogodišnji mandat njegovog prethodnika Roberta Holzmanna. Holzmann se proslavio kao najoštriji član Upravnog vijeća ECB-a i više puta je bio jedini glas protiv odluka o smanjenju kamatnih stopa. Upitan o ličnom stavu, Kocher je rekao da bi se “trenutno naginjao opreznoj strani” monetarne politike i savjetovao da se ne preuzima previše rizika u vezi s inflacijom. “To je austrijska tradicija”, rekao je. Također je naglasio da je monetarna politika “postala pragmatičnija” posljednjih desetljeća jer je više vođena podacima. “Upravno vijeće ESB-a nije mjesto za ideologiju, već strojarnica monetarne politike, gdje bi se optimalne odluke trebale donositi na temelju dostupnih podataka”, naglasio je. Nakon odluke u četvrtak, trgovci procjenjuju vjerovatnost manju od 50 posto za još jednu četvrtinu boda referentne kamatne stope na depozitne usluge do kraja prvog tromjesečja sljedeće godine. Inflacija je pala na srednjoročni cilj ECB-a od 2 posto i očekuje se da će pasti nešto ispod tog praga u sljedeće dvije godine. Međutim, Kocher je upozorio da je „važno ostati oprezan i ne previše čitati u trenutnu stabilnost“, ukazujući na ukupnu neizvjesnost koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i geopolitičkih sukoba. „Ako se podaci promijene, ako se procjene rizika promijene, tada će biti potreban odgovor. To može ići u oba smjera“, rekao je.
Podrška za 28 žena u FBiH s ciljem njihovog ekonomskog osnaživanja
Marx.ba Objavljena rang lista 28 korisnica koje su dobile finansijsku podršku u okviru Pilot programa ekonomskog osnaživanja žena u ruralnim područjima za 2025. godinu. Podrška se realizuje u projektu “Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim područjima“, koji finansira Švedska, a zajednički ga provode UN Women i FAO, u partnerstvu s resornim federalnim ministarstvom. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić naglasio je važnost ovog projekta za jačanje uloge žena u sektoru koji tradicionalno nosi veliki teret razvoja ruralnih područja. – Žene su stub zajednica i njihova posvećenost zaslužuje i institucionalnu i konkretnu podršku. Kroz ulaganja u znanje, resurse i održive biznise, pokazujemo da vjerujemo u kapacitete žena i njihovu ulogu u razvoju poljoprivrede, rekao je ministar Hrnjić. Podsjetio je da Ministarstvo dodjeljuje i dodatni iznos od 10 posto za žene koje su nositeljice porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i obrta. Na javni poziv pristiglo je 157 prijava, od čega je na osnovu raspoloživih finansijskih sredstava podržano 28 korisnica koje su zadovoljile kriterije i ostvarile pravo na finansijsku podršku. Iznos od 250.000 KM osiguran je iz donatorskih sredstava te namijenjena podršci ženama koje su vlasnice poljoprivrednih obrta s ciljem njihovog ekonomskog osnaživanja, unapređenja poslovanja i poticanja ženskog preduzetništva u ruralnim zajednicama. Grant sredstva se dodjeljuju za pokretanje novih ili proširenje postojećih poljoprivrednih aktivnosti. Projekt je namijenjen ženama koje će pokrenuti vlastitu poslovnu aktivnost u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja ili unaprijediti već postojeće poslovne aktivnosti te ima za cilj da ukloni strukturne barijere koje ograničavaju ekonomsko osnaživanje žena u ruralnim područjima i omogući im pristup finansijama, znanju, tržištu i donošenju odluka. Kroz podršku poput ove, otvaraju se nove mogućnosti za održivi razvoj lokalnih zajednica, a žene će dobiti prostor da postanu pokretačice promjena. Pilot-program obuhvatio je tri kantona iz Federacije BiH, Unsko-sanski, Zeničko-dobojski i Kanton 10. Kroz ovaj projekt Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nastavlja s provođenjem politike rodne ravnopravnosti i stvaranjem održivih mehanizama za ekonomsko uključivanje žena u formalne tokove. Također, projekt promoviše principe jednakosti, održivog razvoja i lokalne zajednice kao nosioce pozitivnih promjena. Naredne aktivnosti u okviru projekta uključuju organizaciju radnih sastanaka na kojima će korisnice biti educirane s ciljem dodatne podrške u oblasti planiranja, poslovanja i namjenskog korištenja sredstava. Fokus je na digitalizaciji poljoprivrede, pametnim sistemima navodnjavanja i fertigacije, primjeni pametnih rješenja u stočarstvu, ratarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu, kao i digitalnom marketingu i online prodaji poljoprivrednih proizvoda, kako bi korisnice bile osnažene za primjenu inovacija i savremenih tehnologija u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi.Time se doprinosi i održivom razvoju lokalnih zajednica, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Kubatlija i Egrlić: Planira se investicioni forum 2026. i zajedničke promotivne kampanje
Marx.ba Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija razgovarao je sa predsjednikom Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmetom Egrlićem o planovima za zajedničko učešće na domaćim i stranim sajmovima i konferencijama u narednom periodu, kao i drugim značajnim događajima sa ciljem promocije mogućnosti za ulaganje u zemlji. Bilo je također riječi o mogućnostima za organizovanje zajedničkog investicijskog foruma u 2026. godini s fokusom na određene privredne sektore koji su interesantni stranim investitorima. Formirana je radna grupa koju čine predstavnici četiri institucije FIPA, VTK, MIP i MVTEO u cilju pokretanja promotivne kampanje i izrade zajedničkih promotivnih brošura. FIPA i VTK u saradnji sa Međunarodnim centrom za promociju kompanija sa sjedištem u Ljubljani rade na organizaciji poslovnog događaja: Potencijali Bosne i Hercegovine: Poslovno okruženje, investicije, trgovina i partnerstva koji će se početkom novembra održati u Ljubljani. Nadležne institucije Bosne i Hercegovine potvrđuju svoju zajedničku posvećenost jačanju ekonomskog razvoja zemlje. Kroz partnersku saradnju rade na stvaranju stabilnog i konkurentnog poslovnog ambijenta, privlačenju stranih investicija, unapređenju izvoza i osnaživanju domaće privrede.
Na svjetskim berzama novi rekordi, dolar nešto slabiji
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak svi najvažniji indeksi dosegli nove rekordne nivoe jer ulagači očekuju smanjenje kamata američke centralne banke, unatoč rastu inflacije u SAD. Dow Jones skočio je 1,36 posto, na 46.108 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,85 posto, na 6.587 bodova, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 22.043 boda. Sva tri indeksa dosegla su nove rekordne nivoe, premda je izvještaj o potrošačkim cijenama pokazalo da inflacija raste. U augostu su, naime, cijene na malo porasle za 0,4 posto na mjesečnom nivou, više nego što se očekivalo. Na godišnjem nivou, pak, inflacija dosegla 2,9 posto, najviši nivo od januara, pa se čini da su carine, koje je nedavno uveo predsjednik SAD Donald Trump, podržale rast inflacije. I na evropskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,78 posto, na 9.297 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,30 posto, na 23.703 boda, a pariški CAC 0,80 posto, na 7.823 boda. Čelnici Evropske centralne banke odlučili su jučer na redovnoj sjednici ostaviti kamatne stope nepromijenjene, ali povećali su procjene rasta ekonomije eurozone u ovoj godini za 0,3 postotna boda, na 1,2 posto. Doduše, povećali su i procjene inflacije, ali samo za 0,1 postotni bod, na 2,1 posto. Na azijskim su berzama u petak cijene dionica snažno porasle jer su ulagače ohrabrili novi rekordi berzanskih indeksa na Wall Streetu i jer se očekuje smanjenje kamata američke centralne banke. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,82 boda. Pritom je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1695 na 1,1725 dolara.
Cijene nafte ostale stabilne unatoč slabijoj potražnji u SAD
Marx.ba Cijene nafte u četvrtak su ostale stabilne, smirujući se nakon prethodne sjednice, budući da su slaba potražnja u Sjedinjenim Državama i široki rizici od prekomjerne ponude neutralizirali zabrinutost zbog napada na Bliskom istoku i rata Rusije u Ukrajini. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu porasli su za cent, te se njima trguje po cijeni 67,50 američki dolar (62,97 eura) po barelu, dok su terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) sirovu naftu poskupjeli dva centa. Njima se trgovalo po cijeni od 63,69 dolara (59,40 eura). Referentni ugovori u srijedu su porasli za više od dolara (0,93 eura) nakon što je Izrael izveo napad na vodstvo Hamasa u Kataru dan ranije, navodi Reuters, dok je Poljska aktivirala vlastitu i NATO-ovu protuzračnu obranu kako bi oborila sumnjive ruske dronove koji su zalutali u njen zračni prostor tijekom napada na zapadnu Ukrajinu.