Zlato i srebro ponovo na rekordnim vrijednostima: Evo šta je uzrok
Marx.ba Zlato i srebro dostižu rekordne vrijednosti dok je američko Ministarstvo pravosuđa zaprijetilo Federalnim rezervama kaznenom optužnicom, oživljavajući zabrinutost zbog njihove neovisnosti, dok su protrsti u Iranu podržali potražnju za plemenitim metalima kao utočištem. Žuti metal skočio je prema 4.600 dolara po unci, dok se srebro približilo 85 dolara, nakon što je predsjednik FED-a Jerome Powell rekao da potencijalnu optužnicu “treba posmatrati u širem kontekstu prijetnji administracije i kontinuiranog pritiska” da utječe na odluke banke o kamatnim stopama. Ponovljeni napadi na Fed prošle godine od strane Trumpove administracije bili su glavni faktor koji je naštetio dolaru. Smrtonosni protesti u Iranu, u međuvremenu, povećali su privlačnost plemenitih metala kao utočišta zbog mogućnosti da Islamska Republika bude svrgnuta. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da razmatra potencijalne opcije za Iran, ponavljajući prijetnje preuzimanjem Grenlanda i dovodeći u pitanje vrijednost NATO saveza, nešto više od sedam dana nakon što je uhapsio venecuelanskog čelnika Nicolasa Madura. Plemeniti metali nalaze se u centru snažnog ponovnog rasta rejtinga zbog niza poticajnih faktora koji su dodatno potaknuli potražnju. Među pokretačima, pad kamatnih stopa u SAD, pojačane geopolitičke napetosti, smanjeno povjerenje u američki dolar i izazov FED-u pomogli su zlatu i srebru. Više od desetak upravitelja novcem reklo je da su odlučili ne skidati previše novca s tržišta zlata, uvjereni u njegovu dugoročnu privlačnost. Srebro je skočilo gotovo 6% na rekordnih 84,5898 dolara po unci. Bijeli metal porastao je prošle godine za gotovo 150% jer je historijski kratko skupljanje zahvatilo tržište u oktobru, a dominantno spot tržište u Londonu zabilježilo je nastavak pritiska jer strah od carina sprječava protok metala iz prepunih skladišta u SAD.
Objavljena nova ekonomska mapa Evrope: Ovo su najveće ekonomije u 2026.
Marx.ba Najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2026. godinu pokazuju tiho, ali izuzetno značajno pomjeranje ekonomske težišta unutar Evrope. Prema podacima o nominalnom BDP-u po državama, Rumunija se pozicionirala tačno u sredinu evropske rang-liste, ispred Češke, Grčke, Portugala, Finske, Mađarske, pa čak i Luksemburga, a tek neznatno iza Danske. Za zemlju koja je još prije desetak godina percipirana kao periferija evropske ekonomije, ovo predstavlja historijski iskorak. Brojke koje mijenjaju percepciju Prema MMF-ovim projekcijama, nominalni BDP Rumunije u 2026. godini trebalo bi da dostigne oko 445 milijardi dolara, čime se zemlja svrstava u višu srednju klasu evropskih ekonomija. Time Rumunija prestiže: i dolazi tik iza Danske, čiji se BDP procjenjuje na oko 500 milijardi dolara. Istovremeno, Poljska sa projektovanih 1.110 milijardi dolara ostaje jasan lider Centralne i Istočne Evrope, ali sve više izgleda kao model koji Rumunija sada sistematski slijedi, piše Bankar.me. „Sljedeća Poljska“ Kako navodi autor analize, rast rumunske ekonomije već godinama prati rastući apetit investitora. Širenje industrijske baze, rast IT sektora, povećanje domaće potrošnje i sve veća integracija u evropske lance vrijednosti stvaraju uslove za dugoročno ubrzanje razvoja. „Trebale su dvije decenije da Poljska dođe tu gdje je danas, ali izgleda da je Rumunija konačno ušla u istu razvojnu putanju“, poručuje analitičar. Drugim riječima, Rumunija se više ne posmatra kao tranziciona ekonomija, već kao nova srednjoevropska ekonomija rasta. Šira slika: Zapad i dalje dominantan, ali Istok hvata korak IMF-ovi podaci pokazuju da Zapadna Evropa i dalje čini oko 40% ukupnog evropskog BDP-a, ali promjene unutar kontinenta postaju sve vidljivije. Na vrhu ostaju: Međutim, upravo u srednjem dijelu tabele vidi se najdinamičniji pomak: Poljska, Rumunija, Češka i druge zemlje regiona postepeno mijenjaju ekonomsku mapu Evrope. Zašto je ovo važno? Nominalni BDP nije savršena mjera životnog standarda, ali jeste ključni pokazatelj ekonomske mase, investicionog potencijala i političke težine jedne države. Za Rumuniju, ulazak u „srednju ligu“ evropskih ekonomija znači: Tiha promjena evropske ekonomske mape Ako se ovi trendovi nastave, Evropa u narednoj deceniji neće biti podijeljena samo na „bogati Zapad“ i „siromašni Istok“. Sve više će ličiti na kontinent sa snažnim srednjoevropskim pojasom rasta, u kojem Rumunija ima ambiciju da postane ono što je Poljska danas — regionalni ekonomski stub. A podaci MMF-a pokazuju da to više nije samo ambicija, već proces koji je već u toku.
Najveća dobit u historijii banke: Zaradili milijarde
Marx.ba Švicarska narodna banka (SNB) u petak je izvijestila o ostvarenoj dobiti od približno dvadeset šest milijardi švicarskih franaka (oko dvadeset sedam milijardi eura) u 2025. godini, što je rezultat koji se ponajviše može zahvaliti oštrom porastu cijena zlata. Naime, prošle godine investitori su se masovno okrenuli sigurnim utočištima za svoj kapital. Iako je ova privremena brojka manja u usporedbi s rekordnom dobiti od osamdeset cijelih sedam milijardi franaka iz 2024. godine, i dalje se svrstava među pet najboljih rezultata u 119-godišnjoj povijesti SNB-a. Ključni pokretač ovako snažnog rezultata za 2025. bio je vrijednosni dobitak od čak trideset šest cijelih tri milijarde franaka na zlatnim rezervama, budući da su se ulagači okrenuli plemenitim metalima kako bi se zaštitili od globalnih ekonomskih turbulencija potaknutih trgovinskim politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Dobit od zlata koju je SNB zabilježio najveća je u historiji banke, a potpomognuta je nevjerovatnim rastom cijene ovog plemenitog metala od čak 64 posto tokom prošle godine. Takav skok drastično je podigao vrijednost golemih rezervi banke, koje iznose 1.040 metričkih tona zlata. Ova situacija jasno pokazuje kako u vremenima neizvjesnosti zlato ponovno postaje primarno sredstvo očuvanja vrijednosti, a centralne banke koje posjeduju značajne rezerve, poput švicarske, ostvaruju izvanredne finansijske povrate. Globalni strah od recesije i trgovinskih ratova tako se za SNB pretvorio u zlatni rudnik. Ipak, ukupna dobit centralne banke bila je ograničena značajnim gubitkom od devet milijardi franaka na pozicijama u stranim valutama. Glavni razlog tome bila je snaga švicarskog franka, koja je praktički izbrisala vrijednosne dobitke ostvarene na dionicama i dividendama u inozemstvu. Prema analizama, SNB je bio posebno pogođen padom američkog dolara od 13 posto u odnosu na franak tokom 2025. godine. To je značajno utjecalo na njihove bilance, s obzirom na to da banka drži čak 37 posto od svojih 764 milijarde franaka ulaganja u stranim valutama upravo u imovini denominiranoj u američkim dolarima. Uz gubitke na stranim valutama, banka je također zabilježila i gubitak od devetsto miliona franaka na svojim pozicijama u švicarskim francima. Taj minus uglavnom je posljedica isplata kamata komercijalnim bankama koje drže depozite po viđenju kod centralne banke. Unatoč svim navedenim izazovima i gubicima, sveukupna ostvarena dobit u skladu je s prognozama UBS, koji je predviđao dobit u rasponu od 23,5 do 28,5 milijardi franaka. Time je SNB, usprkos turbulentnom okruženju, uspio zaključiti godinu s jednim od financijski najuspješnijih rezultata u svojoj dugoj historiji, prenosi Reuters.
Oporavak industrije videoigara: Globalni prihodi mogli bi dostići 350 milijardi dolara
Marx.ba Industrija videoigara budi se iz postpandemijskog sna, a procjenjuje se kako će globalni prihodi industrije dostići 350 milijardi dolara, s porastom od šest posto od 2026. do 2030. godine. Novo istraživanje, u kojem je učestvovalo 3000 gejmera, pokazuje kako njih 55 posto u posljednjih šest mjeseci provodi više vremena igrajući videoigre. Također, sve više odraslih igra i u kasnijim godinama života, više od 40 posto baby boomera i 50 posto generacije x izjavljuje kako igra videoigre pet ili više sati sedmično. Mnogi od njih odgajaju i nove generacije gejmera, oko 44 posto ih kaže da su njihova djeca počela igrati videoigre s oko pet godina. No, mnogi naglašavaju kako osjećaju ekonomski pritisak, pa zbog toga 49 posto njih čeka popuste prije kupovine, a 31 posto iznosi kako će neće kupiti proizvod ako se cijene povećaju. Ovo su samo neki od otkrića novog izvještaja Boston Consulting Groupa (BCG), naziva Izvještaj videoigara 2026.: Sukob platformi i kako će on potaknuti sljedeće doba rasta. Izvještaj proučava četiri trenda koja će u sljedećim godinama oblikovati industriju: GenAI, uspon korisničkog sadržaja (UGC), uspon cloud gaminga i otvaranje trgovina aplikacijama. Korisnički sadržaj (UGC) izrastao je u brzo rastuću ekonomiju kreatora, s isplatama koje će u 2025. godini doseći 1,5 milijardi dolara, i to samo iz dvije igre. Više od 40 posto ispitanika u anketi izjavilo je da ove godine konzumira više UGC-a nego prošle godine, no samo 10 do 15 posto ih je samostalno stvaralo sadržaj. Streameri također imaju velik utjecaj. Više od pola gejmera (njih 55 posto) je reklo kako bi probali novu igru ako njihov najdraži kreator sadržaja pređe na nju. Predviđa se da će prihodi od cloud gaminga rasti od 1,4 milijarde u 2025. godini na 18,3 milijarde dolara u 2030. godini, a broj korisnika će biti veći od 50 miliona.
Evropske banke očekuju povećanje prihoda od kamata u iznosu od 30 milijardi eura
Marx.ba Evropske banke očekuju povećanje prihoda od kamata od 30 milijardi eura u sljedeće dvije godine, jer rast kredita i zaštita od rizika pomažu ublažiti utjecaj nižih kamatnih stopa na profitabilnost, prenosi Financial Times. Očekuje se da će se rast neto kamatnih prihoda (NII) – ključnog pokretača profita zajmodavaca – ubrzati u 2026. i 2027. nakon što je stagnirao u 2025., jer su središnje banke snizile kamatne stope. Analitičari UBS-a procijenili su da će neto kreditni prihod (NII) porasti za 3 posto u 2026. i za dodatnih 4,5 posto u 2027., povećavajući se s 371 milijarde eura na 399 milijardi eura u cijelom evropskom sektoru tokom dvogodišnjeg perioda. Prema UBS-u, evropski sektor će zabilježiti porast neto kamatnih stopa (NII) od samo 2 milijarde eura za 2025. Međutim, kombinacija rasta kredita, tehnika strukturnog hedžinga i razlike u brzini kojom banke u različitim evropskim zemljama imaju koristi od viših kamatnih stopa trebala bi potaknuti oporavak NII-a.
Sarajevski aerodrom ostvario novi rekord: U 2025. imali 2.226.692 putnika
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo u 2025. godini je ostvario novi rekord, opsluživši čak 2.226.692 putnika, što predstavlja rast od 22,2 posto u odnosu na 2024. godinu. Osim toga, zabilježen je i rekordni broj aviooperacija – ukupno 19.671, što je za 16,8 posto više nego prethodne godine, dok je cargo teret iznosio 3.344.215 kg. Tokom godine, Sarajevo je najviše bilo povezano sa aerodromima u Istanbulu, Beču i Zagrebu. Ovi impresivni rezultati, kako ističu iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, rezultat su zajedničkog rada, posvećenosti i profesionalizma svih zaposlenih, kao i potvrda uspješne saradnje s brojnim partnerima, aviokompanijama i institucijama. Međunarodni aerodrom Sarajevo je u 2024. godini ostvario rekord s 1.821.762 opslužena putnika, a 2025. već 10. novembra ostvario je historijski rezultat, tako što je dočekan dvomilioniti putnik.
Bakar oborio rekord, zlato i srebro i dalje rastu
Marx.ba Cijene bakra prekoračile su 13 hiljada dolara po toni, dosegnuvši novi najviši nivo otkada se crvenim metalom trguje na londonskoj berzi LME, uz strahovanja trgovaca od manjka i naznake utrke za opskrbu strateškim mineralima nakon američkog napada na Venezuelu. Cijene zlata i danas su porasle, na 4.480 dolara po unci, jer su investitori tražili sigurna utočišta zbog sve većih geopolitičkih tenzija i očekivanja smanjenja američkih kamatnih stopa. Srebro je poraslo za 1,7 posto na 77,90 dolara po unci, platina je porasla za 1 posto, a paladijum se nije mnogo promijenio. Blumbergov indeks spot dolara, koji mjeri snagu američke valute, porastao je za 0,1 odsto. Bitcoin je porastao na tronedjeljni maksimum, a digitalna sredstva počinju da sustižu rast akcija i plemenitih metala.
Ovo je 10 najvećih izvoznika iz BiH
Marx.ba Bosanskohercegovačka izvozna scena doživjela je veliki preokret. Lider izvoza u 2025. godini po prvi put je kompanija TT Kabeli iz Širokog Brijega, čime je prekinuta višegodišnja dominacija teških industrijskih giganata. Godinama su vrh liste zauzimale kompanije poput ArcelorMittala, Alumine i Aluminij Industriesa, no nova struktura tržišta, snažan rast kablovske industrije i agresivna izvozna strategija doveli su do promjene na samom vrhu. Top 10 najvećih bh. izvoznika u 2025. godini
Rekordni prihodi od indirektnih poreza u 2025. godini
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u 2025. godini iznosili su 12 milijardi i 177 miliona KM i veći su za 633 miliona KM ili 5,51% u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 11 milijardi i 541 miliona KM. To je rekordan iznos od osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U 2025. godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO. Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je u 2025. godine privredi vratila 2 milijarde i 202 milion KM. Ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima. Tako su neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-decembar 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili 9 milijardi i 974 miliona KM i veći su za 525 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2024. godine. Za finansiranje državnih institucija u 2025. godini raspoređen je iznos od 1 milijarde i 20 miliona KM. Federaciji BiH je ukupno rapoređeno 5 milijardI i 510 miliona KM, Republici Srpskoj 3 milijarde i 86 miliona KM i Brčko distriktu 310 miliona KM. U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko BiH sa pripadajućim spoljnim dugom u periodu januar-decembar 2025. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM. Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 249 miliona KM, Republika Srpska 165 miliona KM i Distrikt Brčko 8 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.
Tražište nafte: Chevron bi mogao najviše profitirati u Venezueli
Marx.ba Poziv predsjednika Donalda Trumpa američkim naftnim kompanijama da obnove energetski sektor Venezuele nakon svrgavanja predsjednika Nicolása Madura lakše je reći nego učiniti. Chevron ima prednost kao jedina velika američka naftna kompanija koja trenutno posluje u Venezueli, prema analitičarima s Wall Streeta. ExxonMobil i ConocoPhillips napustili su zemlju nakon što je bivši predsjednik Hugo Chavez nacionalizirao industriju i zaplijenio njihovu imovinu 2007. godine. Venezuela ima najveće dokazane rezerve sirove nafte na svijetu, 303 milijarde barela, prema podacima američke Uprave za energetske informacije. No, dug i skup put pred američkim naftnim divovima je kako bi Venezuelu vratili na vrhunac proizvodnje od 3,5 miliona barela dnevno, dosegnut 1990-ih. „To je područje visokog rizika za ulaganje naftnih kompanija“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar i voditelj istraživanja u Global Risk Managementu. Prema procjenama konzultantske kompanije Rystad Energy, bilo bi potrebno otprilike 53 milijarde dolara ulaganja tokom sljedećih 15 godina kako bi se održao nivo proizvodnje sirove nafte od 1,1 miliona barela dnevno, ili bpd. Kapitalni izdaci potrebni za postizanje 3 miliona bpd do 2040. više bi se nego utrostručili, na 183 milijarde dolara, prema Rystadu.