Emirates je predstavio prvi set ruta za novi avion: Sarajevo, Beograd i Zagreb traže šansu
N. D. Emirates je predstavio prvi set ruta koje će saobraćati svojim novim dolazećim avionom Airbus A350-900 od septembra. Novi tip, koji se pridružuje floti aviokompanije od skoro 250 aviona Boeing 777 i Airbus A380, dao je bivšim jugoslovenskim tržištima veće šanse da budu uključeni u ogromnu mrežu avioprevoznika. Avioprijevoznik je ranije održavao letove samo za Zagreb, do početka pandemije koronavirusa, a regiju sada opslužuje isključivo njen partner Flydubai iz Dubaija. Među prvih devet ruta koje će saobraćati A350 sa 312 sjedišta je Edinburgh, destinacija koju je ukinula početkom Covid-19, slično kao i Zagreb. Osim toga, i Lion i Bolonja u Evropi će biti opsluženi mlaznim avionom. – Emirates će objaviti više destinacija u narednim mjesecima kako se novi avioni pridruže svojoj floti, rekli su iz kompanije, pišr EX YU aviation. Regionalni aerodromi se sve više nadaju da će privući Emirates dok se aviokompanija priprema za preuzimanje novih širokotrupnih aviona. Beograd i Sarajevo posmatraju poslovanje avioprevoznika, dok Zagreb želi da vidi da kompanija obnovi letove za Hrvatsku. Emirates je potvrdio da razmatra povratak u hrvatsku prijestolnicu. – Nadamo se da ćemo u budućnosti ponovo pokrenuti naše operacije u Zagrebu kada to bude komercijalno i operativno izvedivo i dat ćemo zvaničnu najavu ako bude bilo kakvih pomaka u tom pogledu, napominju iz avioprijevoznika. Emirates ima 65 narudžbi A350-900. – Što se tiče mreže, kada uđu A350, onda će Emirates sa tim avionima tražiti nove evropske destinacije. Imam petnaest do dvadeset novih destinacija koje bi mi odmah mogle pasti na pamet. To je dobar avion, A350-900, rekao je predsjednik Emirata Tim Klark. Vlada Srbije je prošle godine u dva navrata razgovarala sa osnivačem i izvršnim direktorom Emiratesa Ahmedom bin Saeed Al Maktoumom, a emiratski avioprevoznik je prethodno proučio mogućnosti uvođenja letova do glavnog grada Srbije. S druge strane, iz Aerodroma Sarajevo su ranije rekli da bi postojeće operacije iz Dubaija, koje održava Flydubai, mogle biti dodatno proširene dolaskom Emiratesa. – Iskreno se nadamo da će respektabilna aviokompanija kao što je Emirates razmotriti i prihvatiti našu ponudu kako bismo započeli pregovore. Između UAE i naše zemlje postoji velika potražnja i potencijal. Flydubai je naš partner dugi niz godina i sa njima imamo odličnu saradnju. U narednom periodu ćemo raditi na daljem unapređenju našeg partnerstva, saopćeno je iz Aerodroma Sarajevo. Emirates je također proveo studiju izvodljivosti o operacijama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, pokazujući solidnu, iako izrazito sezonsku, potražnju i za premium i ekonomskim kabinama.
FBiH u aprilu posjetilo skoro 100 hiljada turista
Marx.ba Federaciju BiH je u aprilu ove godine posjetilo 99.658 turista, što je za 17,2 posto više u odnosu na april 2023. godine, a u odnosu na mart ove godine broj turista je veći za 48 posto. Učešće domaćih turista je 24,4 posto, a stranih turista 75,6 posto. Stranih turista je bilo 75.297, a domaćih gostiju 24.361. Najviše stranih gostiju bilo je iz Turske (14.346), Hrvatske (10.404), Slovenije (5.167), Srbije (4.603) i Kine (4.398). Ukupan broj noćenja turista u aprilu 2024. godine iznosio je 181.938, što je za 13,3 posto više u odnosu na april 2023. godine, a u odnosu na mart tekuće godine veći je za 40,6 posto. Učešće domaćih turista je 23,4 posto, a stranih turista 76,6 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja u FBiH je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,9 posto., pokazuju podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Turske (14,6 posto), Hrvatske (12,9 posto), Slovenije (6,1 posto), Srbije (5,7) i SAD (5,3 posto), što je ukupno 44,6 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 55,4 posto noćenja. Broj raspoloživih kreveta u FBiH u aprilu 2024. iznosio je 30.858, što je za 1,4 posto više u odnosu na april 2023. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 21,9 posto.
Aerodrom Sarajevo će graditi brzi izlaz sa piste: Avioni neće morati kočiti i ekstremno usporavati
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je započeo pripremna radnje na gradnji brzog izlaza sa uzletno-sletne staze „D“. Kao i svi brzi izlazi, i ovaj će ići iz uzletno-sletne staze pod uglom od 30-45 stepeni koji omogućuje veće brzine izlaza, tj. avion ne mora kočiti i ekstremno usporiti da bi izašao pod uglom od 90 stepeni kako je na ostalim izlazima. Sarajevo trenutno ima tri izlaza sa uzletno-sletne staze. Direktor Aerodroma Sarajevo Alan Bajić, je rekao da to ne ovisi o Aerodromu već da čekaju odluke administracije. Bajić naglašava da će se brzi izlaz raditi zajedno sa rekonstrukcijom uzletno-sletne staze, te produženjem iste koji su također u planu, piše Zamaaero. Inače, kako je najaveljeno Aerodrom Sarajevo će u junu imati najveće povećanje broja putnika u regiji. Sarajevski aerodrom ima 260.668 redovnih mjesta na tržištu u junu, što je značajno povećanje od 47,1% u odnosu na 2023. godinu i nastavak rasta najvećeg bh. aerodroma. Pegasus Airlines je najveći prijevoznik sa 10,8% kapaciteta.
Stabilizacija: Cijene nafte ostale iznad 84 dolara
Marx.ba Cijene nafte stabilizirale su se danas na međunarodnim tržištima iznad 84 dolara, poduprte naznakama snažne potražnje u SAD i procjenama da će vodeći proizvođači smanjivati opskrbu i u drugoj polovini godine. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.41 dolar. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.12 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 34 centa višoj cijeni, od 80.17 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 2.11 dolara. Tržišta su jučer poduprle naznake snažne potražnje u SAD na početku ljetne sezone putovanja i procjene da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici smanjivati opskrbu i u drugoj polovini godine, piše Index. Potražnja za benzinom dosegla je pretprošle sedmice najviši nivo od novembra, prema podacima ministarstva energetike, a broj sjedala na letovima unutar SAD porastao je u maju za pet posto u odnosu na prethodni mjesec i za gotovo šest posto u odnosu na maj 2023., premašivši nivo iz 2019., pokazuju podaci analitičke tvrtke OAG. OPEC+ sastat će se pak virtuelno u nedjelju kako bi ponovo razmotrio proizvodnju. Trenutno smanjuju opskrbu za 2,2 miliona barela dnevno, prema dogovoru koji istječe krajem juna. – Trenutno ne primjećujemo nikakve naznake da se spremaju na tržište izbacivati više barela i time ponuditi okidač za pad cijena, ističe Helima Croft iz RBC Capitala.
Mlinar povećao prihode 17,6 posto: Planiraju nove investicije
Marx.ba Mlinar Grupa ostvarila je značajan rast ukupnih prihoda tokom 2023. godine, dosegnuvši 163,3 miliona eura, što predstavlja porast od 17,6 posto u odnosu na 2022. godinu. Iz kompanije su izvijestili da je unatoč poslovanju u zahtjevnim vremenima s visokim cijenama sirovina, ambalaže i energenata te uz značajna ulaganja u povećanje plaća zaposlenika, Mlinar Grupa snažnim fokusom na efikasnost u svim poslovnim procesima ostvarila respektabilne rezultate. Grupa je protekle godine zabilježila rast normalizirane dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 33 posto u odnosu na 2022., dosegnuvši 26,3 miliona eura. – Izvrsni poslovni rezultati se nastavljaju i u prvom kvartalu 2024. godine, pri čemu je Grupa zabilježila rast prihoda od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prodaja pokazuje stabilan rast u svim kategorijama, a Mlinar je u prošloj godini ukupno prodao 210 miliona komada proizvoda. Osim toga, Mlinar ulazi u novi investicijski ciklus i planira značajno proširiti kapacitete linija u tvornici bureka u Osijeku tokom 2025. godine, objavili su iz Mlinara koji je nedavno otvorio napredni razvojni laboratorij u Zagrebu koji radi na inovacijama. Uz prodaju u vlastitoj maloprodajnoj mreži i trgovačkim lancima u Hrvatskoj i regiji, Mlinar izvozi na tržišta poput Rumunije, Nizozemske, Švedske, Švicarske i Južne Koreje. Ukupno 39,8 miliona komada proizvoda prodano je na više od 20 svjetskih tržišta u 2023. godini što predstavlja rast izvoznih prihoda od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu. Mlinar Grupa svojim poslovanjem u regiji pokriva tržište od 16 miliona stanovnika. Mlinar Hrvatska, Mlinar Slovenija te Hleb i kifle koji posluje na tržištu Srbije čine Mlinar Grupu najvećom pekarskom grupacijom u Adria regiji. Grupa broji 306 vlastitih prodajnih mjesta od čega 252 u Hrvatskoj, pet proizvodnih pogona u dvije države te franšiznu mrežu od 20 prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Kao dio svog fokusa na održivost te uz pomoć sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u okviru Modernizacijskog fonda, Mlinar je investirao u postavljanje solarnih panela na svoje proizvodne pogone u Zagrebu, Šibeniku i Osijeku. Time Mlinar postaje prva pekarska industrija u kojoj proizvodi dolaze iz energetski održivih izvora. Trenutno su u testiranju i električna i hibridna vozila za dostavnu flotu od gotovo 200 vozila, a značajni napori ulažu se smanjenje otpada od hrane (koristeći povrat za stočnu hranu ili bioplinska postrojenja). Nabavka robe i sirovina također je značajno materijalno pitanje pa se 96 posto svih korištenih sirovina, materijala i usluga nabavlja od domaćih dobavljača. Iz Mlinara su izvijestili i da su plaće zaposlenika u posljednje dvije godine rasle 40 posto. U cijeloj Mlinar Grupi radi 2.395 zaposlenika, na 50 posto top menadžerskih pozicija su žene, a ujedno žene čine gotovo 80 posto zaposlenih na svim menadžerskim i rukovoditeljskim pozicijama. – Mlinar je lider u pekarskoj industriji zahvaljujući svom fokusu na inovacije i razvoj novih proizvoda. Svi zaposlenici doprinose transformaciji kompanije, osiguravajući snažan timski duh i zajedništvo. Kroz kontinuiranu kreativnost, inovacije te zapošljavanje mladih talenata, Mlinar gradi budućnost pekarstva, zaključio je predsjednik Uprave Mlinar Grupe, Mladen Veber, prenosi Seebiz.
Put u budućnost: Derubis Caravans osvojio Njemačku nagradu za inovacije 2024.
N. D. Bh. kompanija Derubis Caravans osvojila je Njemačku nagradu za inovacije 2024. u Berlinu, potvrđeno je na društvenim mrežama. Svečana dodjela nagrada održana je u Futuriumu u Berlinu, mjestu koje simbolizira tehnološki napredak i viziju budućnosti. Kako kažu, to je grad u kojem se inovacije susreću s budućnošću. Derubis Caravans Series 7, koji je razvio Denis Kraljević, nagrađen je Specijalnom nagradom za inovacije Njemačke 2024. u kategoriji Transport. – Odavno znamo da smo na pravom putu, a to je sada ponovo potvrdio njemački dizajnerski savjet i stručni žiri. Nakon osvajanja Njemačke nagrade za dizajn 2024. u januaru, ova nagrada pokazuje da naša inovacija nije samo korak naprijed, već budućnost koju svi želimo vidjeti sada, poručili su iz kompanije Derubis Caravans.
Odlična vijest: Do kraja juna sa istim tagom kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku
Marx.ba Danas u Zagrebu JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar potpisalo je sa Hrvatskim autocestama d.o.o. (HAC) aneks Memoranduma o poslovnoj saradnji, s ciljem primjene interoperabilnosti elektronske naplate cestarine. Naime, namjera je da do kraja šestog mjeseca bude omogućena interoperabilnost elektronskih sistema naplate cestarine u obje zemlje. – Uspješno smo završili povezivanje sa Hrvatskim autocestama. Puštanje sustava u rad očekujemo do kraja lipnja. Tada će vozači moći u potpunosti da iskoriste benefite koje pruža interoperabilnost elektroničkih sustava naplate cestarine u obje zemlje. Jednostavno ne morate više da kupujete poseban tag, već ćete imati jedan koji koristite za elektronsku naplatu cestarine u BiH i sa njim ćete moći da plaćate cestarinu i u Hrvatskoj, kazao je Denis Lasić, v.d. direktora JP Autoceste FBiH. Ovaj memorandum će doprinijeti jačanju prometnih i ekonomskih veza između BiH i Hrvatske, ali i unaprijediti ukupno iskustvo putovanja za vozače koji koriste ove autoceste. JP Autoceste FBiH u narednom periodu će pružiti detalje informacije korisnicima o registraciji i novi mogućnostima elektronske naplate cestarine.
Evropske berze niže drugi dan zaredom, u Aziji kretanje slično
Marx.ba Na evropskim su berzama u srijedu ujutro cijene dionica pale drugi dan zaredom jer ulagače zabrinjava rast prinosa na obveznice. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer zabilježio najveći dnevni pad u mjesec dana. Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,23 posto, na 8.235 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,43 posto, na 18.596 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 8.020 bodova. Negativno na tržište utječe rast prinosa na obveznice jer to podržava strahovanja da će kamatne stope u svijetu ostati povišene duži period nego što se očekivalo. I na azijskim su berzama cijene dionica blago pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1,3 i 1,7 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,1 posto. Blagi rast cijena dionica u Šangaju uslijedio je nakon što je Međunarodni monetarni fond povećao procjenu rasta kineske ekonomije u ovoj godini sa 4,6 na 5 posto, zahvaljujući većem nego što se očekivalo rastu u prvom tromjesečju. U Australiji je, pak, objavljeno da su u aprilu potrošačke cijene porasle 3,6 posto na godišnjem nivou, više nego mjesec dana prije i više nego što se očekivalo. Zbog uporno visoke inflacije, splasnule su nade u znatnije smanjenje kamata ne samo australske, nego i drugih centralnih banaka u svijetu. – Uslijedi li još jedan loš podatak o inflaciji, sasvim ćemo isključiti mogućnost smanjenja kamata australske centralne banke krajem ove godine. Uslijede li dva loša podatka, kamate će možda biti i povećane, pišu analitičari ING-a u bilješci klijentima. Ulagače nije ohrabrio ni jučerašnji skok Nasdaq indeksa na nove rekordne nivoe, iznad 17.000 bodova. To se ponajviše zahvaljuje skoku cijene dionice Nvidie, najvećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju, za 7 posto. Zbog toga je jučer tehnološki sektor bio najveći dobitnik na Wall Streetu. No, ostali sektori nisu prošli tako dobro jer nema vijesti koje bi ih podržale. Cijene su dionica mjesecima rasle zahvaljujući špekulacijama da će američka centralna banka ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije. No, te su špekulacije splasnule jer svi posljednji makroekonomski podaci pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno, piše Tportal. Zbog toga čelnici Feda već duljže vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene duži period nego što se očekivalo.
Aerodrom Sarajevo će u junu imati najveće povećanje broja putnika u regiji
N. D. Očekuje se da će većina aerodroma u glavnom gradu u bivšoj Jugoslaviji ostvariti rast broja putnika tokom juna u odnosu na prošlu godinu, a čini se da će Aerodrom Sarajevo ostvariti ubjedljivo najveći rast. Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u junu i iznosi 894.476. Brojka predstavlja smanjenje od 1,4% u odnosu na 2023., uprkos povećanju broja letova od 1,3%. Ne uključuje čarter usluge koje bilježe značajan obim tokom mjeseca. Pad dolazi kao rezultat Wizz Aira, koji ima 13% smanjenje kapaciteta tokom mjeseca. Air Serbia, koja će povećati svoj kapacitet za 1,2%, nastavit će da zadrži poziciju najvećeg prevoznika, držeći 55,7% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu, piše Ex YU aviation. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 513.743 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 18,4% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 33,4% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 30,7% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje će biti pod uticajem smanjenja frekvencija Wizz Aira. Ima 295.103 sjedišta u junu, što je pad od 5,9%, uprkos povećanju broja obavljenih letova od 8,1%. Wizz Air, koji je sklonio 15% svog kapaciteta, imat će 53,8% udjela raspoloživih sjedišta. Sarajevski aerodrom ima 260.668 redovnih mjesta na tržištu u junu, što je značajno povećanje od 47,1% u odnosu na 2023. godinu i nastavak rasta najvećeg bh. aerodroma. Pegasus Airlines je najveći prijevoznik sa 10,8% kapaciteta. Prištinski aerodrom će imati 256.634 slobodnih mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedala na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 5,5% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,8% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 14,7%. Aerodrom Podgorica ima 191.346 sjedišta na redovnim letovima u junu, što je povećanje od 5% u odnosu na 2023. Wizz Air je najveći sa 20,1% ukupnog kapaciteta, dok je nacionalni prijevoznik Air Montenegro šesti po veličini. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog juna ima 156.534 mjesta na redovnim linijama, što je 15,8% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17,5% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 12,1% planiranog kapaciteta.
Predviđanja: Globalna potražnja za naftom će rasti najmanje do 2034. godine
Marx.ba Globalna će potražnja za naftom rasti najmanje do 2034. godine, najnovija je prognoza analitičara njujorške bankarske korporacije Goldman Sachs. Prognoza navodi da će potražnja za naftom porasti na 108,5 miliona barela dnevno 2030. godine i dosegnuti vrhunac 2034. godine kada će iznositi 110 miliona barela dnevno, prenosi Reuters. Goldman Sachs navodi da će potražnja za naftom biti velika sve do 2040. godine. Osim toga, korporacija sa sjedištem u New Yorku rekla je da prodaja baterijskih električnih vozila (BEV) globalno usporava, dok je interes za hibride (HEV) i plug-in hibride (PHEV) veći od očekivanog. Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA) objavilo je 22. maja da je broj registriranih baterijskih električnih vozila u aprilu porastao za 14,8 posto na godišnjem nivou, na 108.552 automobila, a tržišni udio tih vozila ostao je stabilan na oko 12 posto . Istodobno, udio hibridno-električnih vozila (HEV) značajno je porastao na međugodišnjem nivou te je u aprilu 2023. godine iznosio 24,9 posto. Neke kompanije već su najavile da će se u budućnosti više fokusirati na proizvodnju hibrida umjesto potpuno električnih vozila na baterije.