Letovi u regiji u oktobru: Aerodrom Sarajevo ponovo će imati veliki rast

Marx.ba Očekuje se da će svi aerodromi u glavnim gradovima nekadašnjih republika bivše Jugoslavije, osim jednog, ostvariti rast broja putnika tokom oktobra u odnosu na prošlu godinu, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta, piše EX YU aviation. Air Serbia će prestići Ryanair kao najprometniji avioprevoznik, a Wizz Air se također poboljšava zbog povećanih operacija u svojim bazama u Beogradu i Skoplju tokom mjeseca. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u oktobru, sa 889.127. Brojka predstavlja povećanje od 0,5% u odnosu na 2023. Unatoč tome što je obavio više letova nego prethodnih mjeseci, Wizz Air je i dalje glavni krivac za sporu stopu rasta, smanjujući svoj kapacitet za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 52,1% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 514.941 raspoloživih mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 14,3% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 34,3% raspoloživog kapaciteta. Iza njega slijedi Ryanair sa 32,2% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, koji je i dalje pod uticajem smanjenja frekvencije Wizz Air-a uprkos povećanom obimu letova tokom mjeseca, ima 302.642 sjedišta u oktobru, što je pad od 0,3%. Wizz Air, koji je smanjio kapacitet za 8%, imat će 54,1% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Pegasus Airlines drugi sa 11,9% udjela. Prištinski aerodrom će imati 264.108 slobodnih mjesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 17,7% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,7% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 16,1%. Aerodrom Sarajevo ima 191.070 redovnih sjedišta na tržištu u oktobru, što predstavlja snažan porast od 28,6% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 47,8% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 16% kapaciteta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%. Aerodrom Podgorica ima 164.190 sjedišta na redovnim letovima u oktobru, što je povećanje od 5,3% u odnosu na 2023. Wizz Air je najveći sa 18,9% ukupnog kapaciteta, odmah ispred Ryanaira sa 18,7%. Air Montenegro je šesti, iza dva najveća, kao i Air Serbia, Austrian Airlines i Turkish Airlines. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog oktobra ima na raspolaganju 150.756 mjesta, što je za 10,5% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17,5% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 12,2% planiranog kapaciteta.
Novac za razvoj turizma u USK

Marx.ba Na prijedlog Ministarstva privrede Vlada Unsko- sanskog kantona Vlada ovog kantona donijela Program poticaja razvoja turizma za 2024. godinu. Programom su utvrđene poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva razvoja male privrede, te prioriteti i kriteriji poticaja razvoja male privrede u turističko- ugostiteljskoj djelatnosti radi pružanja podrške subjektima male privrede, fizičkim i pravnim licima, te razvoja turističkih proizvoda koji doprinose unaprjeđenju turističke ponude i povećanju zapošljavanja, povećanja kvaliteta i konkurentnosti male privrede, povećanja broja subjekata male privrede, povećanja udjela žena, mladih i osoba sa invaliditetom u turističko- ugostiteljskoj djelatnosti. Za ovaj program u budžetu Ministarstva privrede planiran je iznos od 1 milion KM koja će se izvršavati javnim pozivom sukladno danas usvojenom Programu utroška sredstava za subvencije preduzećima i poduzetnicima u oblasti turizma.
Bh. kompanija primljena u ugledno društvo

Marx.ba Bh. kompanija Derubis Caravans iza sebe niže samo uspjehe, a sada su objavili da su postali dio jedne posebne porodice. – Sretni smo što možemo objaviti da je Derubis Caravans prihvaćen kao član Caravaning Industrie Verband e.V. Deutschland (CIVD)! Osnovana 1962. godine, CIVD predstavlja najvažnije igrače u karavaninskoj industriji. Sa 208 članova, uključeni su skoro svi vodeći njemački i evropski proizvođači vozila za slobodno vrijeme, dobavljači i pružatelji usluga. Velika je čast da se kompanija iz Bosne i Hercegovine uključi u ovaj prestižni krug. Ovo je dokaz naše posvećenosti, inovacije i strasti koju donosimo u industriju. Nevjerovatno smo zahvalni našem timu, partnerima i navijačima što su omogućili ovaj uspjeh. Ovo je velika prekretnica i uzbuđeni smo zbog puta koji je pred nama, objavili su iz bh. kompanije nakon što su postali dio uglednog društva.
Gdje se nalazi BiH po globalnom inovacijskom indeksu

N. D. Bosna i Hercegovina je na 80. mjestu, prema 17. izdanju globalnog inovacijskog indeksa (GII) koji je predstavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). U WIPO-vom izdanju GII-a obuhvaćene su 133 zemlje i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera. Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu, Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je druga, a Sjedinjene Američke Države treće. Slijede Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo i Koreja. Među najboljima su i Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska. Izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno period, od 2020. do 2022. godine.
Indirektno oporezivanje: Za devet mjeseci naplaćeno 8,4 milijardi KM prihoda

Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci 2024. godine iznosili su 8 milijardi i 493 miliona KM i veći su za 629 miliona KM ili 8 % u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 7 milijardi i 864 miliona KM. UIO je u periodu januar-septembar 2024. godine privredi vratila 1 milijardu i 521 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-septembar 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6 milijardi i 972 miliona KM i veći su za 721 milion KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine. Prihodi prikupljeni u septemberu 2024. godine U septembru 2024.godine prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza što je za 57 miliona KM više u odnosu na septembar 2023.godine. Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-septembar 2024. godine raspoređen je iznos od 762 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 3 milijarde i 815 miliona KM, RS 2 milijarde i 137 miliona KM i Brčko distrikt 214 miliona KM. U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu BiH sa pripadajućim spoljnim dugom u periodu januar-septembar 2024. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM. Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 179,6 miliona KM, RS 118,7 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.
Stiže im Appleov “poklon” od 13 milijardi eura: Evo šta planiraju uraditi s njim

Marx.ba Irska vlada objavila je planove za korištenje 13 milijardi eura prikupljenih iz Appleovih zaostalih poreza, što predstavlja izvanredan prihod kojeg je Dublin, paradoksalno, godinama pokušavao izbjeći. U govoru o budžetu pred izbore, irski ministar finansija Jack Chambers naglasio je kako će presuda najvišeg evropskog suda omogućiti zemlji značajan jednokratni prihod s potencijalom da promijeni ekonomske prilike. Prema Chambersu, ključna buduća ekonomska stabilnost Irske ovisi o tome kako će se prioritetno ulagati u infrastrukturu tokom sljedećih deset godina. Naglasio je kako je važno iskoristiti ovu finansijsku priliku za projekte koji će imati dugoročne koristi, a ne za pokrivanje svakodnevnih troškova ili smanjenje poreza. – Ova vlada vjeruje da sredstva treba usmjeriti na rješavanje izazova u područjima poput stanovanja, energije, vodovodne i prometne infrastrukture, izjavio je Chambers. Njegove izjave dolaze ubrzo nakon presude Evropskog suda pravde (ECJ) koja je Appleu naložila plaćanje zaostalih poreza Irskoj. Ova konačna presuda, koju su pozdravili zagovornici porezne pravde i Margrethe Vestager, bivša povjerenica za tržišno takmičenje, označena je kao “pobjeda za građane Evrope”. Apple je izrazio razočaranje odlukom, dok je irska vlada insistirala da nikada nije davala poseban porezni tretman nijednoj kompaniji. Irska, koja služi kao Appleovo evropsko sjedište, poznata je po jednoj od najnižih poreznih stopa na dobit u Evropskoj uniji, što je bio ključni argument protiv vraćanja zaostalih poreza. Vlada je strahovala da bi presuda mogla naštetiti sposobnosti privlačenja međunarodnih ulaganja. Ipak, presuda ECJ-a iz septembra potvrdila je zaključak Evropske komisije iz 2016. kako je Irska nepropisno omogućila Appleu nezakonite porezne pogodnosti, koje sada mora vratiti.
Aerodrom Mostar planira širiti terminal

Marx.ba Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel je izjavio da uskoro kreće sa realizacijom nekoliko važnih projekata. Aerodrom će proširivati terminalnu zgradu, pieš Zamaaero. Kako je rečeno, trenutni kapaciteti su dovoljno za postojeći promet, ali ako aerodrom dovede nekog LCC, a što se ozbiljno trudi, onda je isto i te kako potrebno. Inače, Aerodrom Mostra je skoro udvostručio broj putnika u avgustu ove godine u odnosu na godinu ranije. Ostvario je 10.154 putnika, što je gotovo skoro duplo u odnosu na isti mjesec 2023. godine kada je bilo 5.838 putnika. Od toga je 5.081 dolazni i 5.073 odlaznih putnika. Mostar je ostvario 200 redovnih operacija i 10 operacija generalne avijacije, tj. ukupno 210 operacija (127 u avgustu 2023). Od početka godine Mostar je ostvario 31.210 putnika. Ovo je daleko više nego prošle godine kada je u cijeloj godini imao tek 20.525 putnika. Aerodrom će vrlo vjerovatno do kraja godine dostići 46.000 putnika. Od početka godine aerodrom je imao 889 operacija (427 prošle godine).
Najskuplji grad na svijetu je u Evropi: Evo gdje je Sarajevo na toj listi

Marx.ba Švicarska je poznata po mnogim stvarima, među kojima su prekrasni alpski krajolici, zimska odmarališta, tradicija izrade satova, čokolada i jedinstvena mješavina kultura i jezika. No ta je evropska država poznata i po visokim troškovima života. Prema izvještaju online baze podataka Numbeo, Ženeva je opet proglašena najskupljim gradom na svijetu. Pri izradi tog izvještaja uzeti su u obzir troškovi namirnica, stanarina, obroci u restoranu, te ukupni troškovi života. Kao početna tačka korišten je New York kao polazište s rezultatom od 100 bodova. Ženeva je dobila ocjenu 101,7, što je čini 1,7 posto skupljom od Velike Jabuke. Ipak, to ne znači da su sve usluge u ovom švicarskom gradu skuplje. Zapravo, Numbeo je otkrio da je indeks troškova stanovanja u Ženevi 59,6 ili 40 posto niži nego u New Yorku. S druge strane, namirnice su skuplje za 11,4 posto, a cijene u restoranima za 1,5 posto. Dio onoga što Ženevu čini tako skupom jest to što se u gradu nalaze sjedišta više globalnih organizacija, poput međunarodnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, evropskog sjedišta Ujedinjenih naroda i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN). Osim što je najskuplja, važno je naglasiti kako se Ženeva iz godine u godinu rangira kao jedan od najboljih gradova na svijetu za život. Ranije ove godine podijelila je peto mjesto s Calgaryjem, u prestižnom godišnjem Globalnom indeksu životne sposobnosti EIU-a, sa savršenim rezultatima u kategorijama zdravstva i obrazovanja. Još jedan švicarski grad, Zürich, zauzeo je drugo mjesto na Numbeo listi troškova života, s ukupnom ocjenom od 100,4. Zürich je poznat kao finansijsko središte Švicarske i najnaseljeniji je grad u zemlji, ima niži indeks troškova stanovanja od New Yorka za 46,5 posto, ali namirnice su tamo skuplje. Na trećem mjestu nalazi se New York, slijedi ga San Francisco, zatim Boston kao peti na listi najskupljih gradova na svijetu. Na listi od 218 gradova našlo se i Sarajevo. Glavni grad Bosne i Hercegovine je 148. najskuplji na svijetu, bar prema ovom istraživanju. Primjera radi Ljubljana je na 95., Zagreb je na 107., Split na 109., Beograd 127., Novi Sad na 134., Skoplje 160., Niš 165., a Priština 195. poziciji. Listu treba uzeti i sa određenom rezervom, jer je jasno da i u našoj regiji postoje manji gradovi na Jadranu koji su sigurni po mnogo čemu skuplji od gradova regije na kopnu.
Mostar-Kompas: Jedinstveni vodič koji će pomoći u promociji turističke ponude Mostara

U Mostaru je u utorak predstavljen jedinstveni turističko-kulturno-informativni vodič ”Mostar-Kompas”, koji je istaknut kao jedan od ključnih alata za unaprjeđenje turističke ponude ovog grada, ali i šire regije. Vodič su predstavili ključni akteri turističke zajednice, gradske uprave te privatnog sektora, naglašavajući važnost vodiča za promociju i marketing Mostara. Glavni urednik vodiča Boris Grbešić rekao je da se u vodiču nisu samo bazirali na Mostar, nego su turistima prezentirali i okolne destinacije, od juga do sjevera županije i šire, koje imaju priliku obići, ali je naglasak stavljen na Mostar kao bazu u kojoj bi se zadržali. Osim toga, predstavio je i digitalnu verziju vodiča, koja će dodatno pomoći u promociji grada. – Digitalna platforma će omogućiti da turistima pružimo sve potrebne informacije i zadržimo ih u Mostaru još jedan dan. Vodič ima jako dobru distributivnu mrežu unutar turističkih zajednica, agencija, hotela, restorana, zračne luke, kolodvora, na društvenim događajima…, podvukao je on. Direktorica Turističke zajednice Grada Mostara Elvira Dilberović istaknula je da je ovo jedini vodič takve vrste u Mostaru, dodavši da on treba postati službeni vodič, ne samo grada Mostara, već i turističke zajednice HNŽ-a. Kako je dodala, Turistička zajednica Mostara trenutno radi na izradi vrlo kreativnih vodičkih mapa koje će biti postavljene po cijelom gradu. – Zasigurno će ovaj ‘Kompas’ biti od velike pomoći u promociji i marketingu. U kontaktu s turistima vidimo koliko je ova knjižica od velikog značaja, obuhvaća cijelu materijalnu i nematerijalnu baštinu grada, ali i Hercegovine, sve ono što je potrebno turistima, ali i građanima BiH. Ova knjižica postoji već devet godina, do pandemije izlazila je dva puta godišnje, a sada jednom. Smatramo da je to dovoljno ali da trebamo raditi na digitalizaciji i modernizaciji, naglasila je Dilberović. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić također je pohvalio ovaj dugogodišnji projekt, naglasivši da je Grad Mostar prepoznao važnost vodiča i ponudio partnerstvo kako bi se iskustvo i rad koji stoji iza ovog projekta dodatno unaprijedili, javlja fena. Ovaj vodič značajno će pomoći u promociji rada turističkih agencija, smatra vlasnik turističke agencije Mili Bijavica. Kako je dodao, i ranije su imali priliku ponuditi ga turistima, a tada se pokazalo da je od velikog značaja. Vodič ”Mostar-Kompas” već devet godina igra ključnu ulogu u informiranju turista o bogatoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini Mostara i Hercegovine, a sada, uz planove za modernizaciju i digitalizaciju te uz suradnju s gradskom upravom i turističkim zajednicama, nastavit će oblikovati turističku ponudu grada i regije.
Rast BDP-a u BiH u drugom kvartalu 2,2 posto

Marx.ba Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine porastao je realno 2,2 posto na godišnjem nivou u drugom kvartalu 2024. godine, nakon revidiranog godišnjeg povećanja od 2,5 posto u prethodnom kvartalu, objavio je Državni zavod za statistiku. Bruto domaći proizvod iznosio je u drugom kvartalu 2024. godine 12.686.177 KM, od čega bruto dodana vrijednost iznosi 10 682 718 KM, a porez na proizvode minus subvencije na proizvode 2.003.459 KM. Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u drugom kvartalu 2024. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti – Građevinarstvo 8,9%.