BiH u 2025. zadržala kurs stabilnog ekonomskog rasta
Marx.ba Godinu na isteku u Bosni i Hercegovini obilježio je institucionalni iskorak u vidu početka pregovora sa EU, ali i izazovi poput ponovnog rasta inflacije, usporavanja izvoza te kašnjenja u provođenju ključnih reformi vezanih za pristup EU fondovima. 20+godinasa vama PočetnaVijestiBiH Godišnji pregled BiH u 2025. zadržala kurs sporog, ali stabilnog ekonomskog rasta Autor: Biznis.ba29. 12. 2025. Godinu na isteku u Bosni i Hercegovini obilježio je institucionalni iskorak u vidu početka pregovora sa EU, ali i izazovi poput ponovnog rasta inflacije, usporavanja izvoza te kašnjenja u provođenju ključnih reformi vezanih za pristup EU fondovima. Bosna i Hercegovina je u 2025. zadržala kurs sporog, ali stabilnog ekonomskog rasta, suočavajući se s izazovima recesije kod svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, prvenstveno Njemačke i Italije. Početne optimistične projekcije rasta BDP-a od oko tri posto revidirane su naniže zbog pogoršanja vanjskog okruženja. Stvarni rast BDP-a kretao se između 2,4 posto i 2,8 posto (prema procjenama MMF-a i Centralne banke BiH). Iako je izvoz usporio, primarni pokretači rasta bili su domaća potražnja, podržana povećanjem plata i potrošnje, te nastavak građevinskih radova, posebno na infrastrukturnim projektima poput Koridora Vc. Jedan od najvažnijih socio-ekonomskih događaja bilo je značajno povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je direktno povećalo kupovnu moć najsiromašnijih i bilo primarni pokretač domaće potražnje. Povećanje je izazvalo rasprave u poslovnoj zajednici zbog straha od smanjenja konkurentnosti. Ipak, mnoge kompanije su morale povećati i prosječne plate kako bi zadržale kvalifikovanu radnu snagu. Nakon blagog usporavanja u 2024., inflatorni pritisci su se ponovo intenzivirali, dostižući prosječnu stopu od oko 3,6 posto do 4,3 posto na godišnjem nivou. Kao uzroci se navode rast cijena hrane i energenata, ali i značajan utjecaj domaće potražnje generiran povećanjem plata i penzija. Valuta vezana za euro osigurava monetarnu stabilnost, ali ograničava Centralnu banku u samostalnoj borbi protiv inflacije. Ekonomsku agendu 2025. snažno je definirao odnos sa Evropskom unijom, posebno nakon otvaranja pregovora o pristupanju. BiH je imala obavezu da do maja 2025. usvoji i dostavi detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Politički zastoj i kašnjenja u usvajanju ovog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu namijenjenih sredstava, što je bila ključna ekonomska prepreka. Usvojen je Program ekonomskih reformi 2025-2027, s fokusom na povećanje konkurentnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i digitalizaciju. Zbog ekonomske stagnacije i recesijskih tendencija u eurozoni, BiH je zabilježila usporavanje rasta izvoza robe. Izvoz je rastao sporije (početkom godine oko 5,7 posto) u odnosu na uvoz, što je dovelo do daljnjeg povećanja vanjskotrgovinskog deficita. Direktne strane investicije su ostale na skromnom nivou, ne dostižući potrebne iznose za značajan tehnološki skok. Investitori su i dalje oprezni zbog političke neizvjesnosti i složenog administrativnog okruženja. Budžeti na svim nivoima vlasti su uvećani (npr. Budžet FBiH iznosio je preko 8,2 milijarde KM) primarno zbog rasta prihoda od indirektnih poreza zbog inflacije i potrošnje. Ukupni javni dug ostao je na umjerenom nivou (oko 35-40 posto BDP-a), što je i dalje relativno nisko u odnosu na zemlje u regiji. Ipak, fokus je bio na efikasnijem korištenju zaduživanja za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata. Za Bosnu i Hercegovinu 2025. je bila godina kontradikcija – ostvaren je umjeren rast BDP-a i monetarna stabilnost, ali su inflatorni pritisci i strukturni problemi zadržali ekonomski potencijal ispod optimalnog.
British Petroleum prodao svoj krunski dragulj: Proizvođač motornih ulja Castrol ima novog vlasnika
Marx.ba British Petroleum Plc prodao je 65% udjela u svom profitabilnom poslovanju s mazivima Castrol američkoj privatnoj investicijskoj kompaniji Stonepeak za oko 6 milijardi dolara. Transakcija označava važan korak u BP-jevom programu dezinvestiranja vrijednom 20 milijardi dolara, usmjerenom na smanjenje duga i povećanje povrata dioničara. Transakcija procjenjuje vrijednost Castrola na 10,1 milijardu dolara. To je BP-jeva najambicioznija prodaja imovine do sada jer kompanija nastoji pojednostaviti portfelj i smanjiti izloženost ulaganjima u obnovljive izvore energije nakon što su njene dionice podbacile u odnosu na konkurenciju. Prema strukturi transakcije, BP će zadržati 35% udjela. Taj udio mogao bi se prodati nakon dvogodišnjeg perioda. BP je objavio da će se prihod od prodaje koristiti za smanjenje duga (neto dug iznosi 26 milijardi dolara). Kompanija cilja na dovršetak transakcije do kraja 2026. godine. Stonepeak, koji se fokusira na ulaganja u infrastrukturu i imovinu poput energije i nekretnina, traži imovinu s dugoročnim potencijalom rasta.
Centralna banka BiH uvela digitalni potpis
Marx.ba Centralna banka BiH uvela je digitalni potpis, čime je napravila važan korak u daljoj digitalnoj transformaciji svog poslovanja, saopšteno je iz Centralne banke. Guverner Banke Jasmina Selimović prvi put je danas potpisala dokument koristeći kvalifikovani digitalni potpis, te istakla da uvođenje digitalnog potpisa predstavlja više od tehničkog unapređenja. – Riječ je o strateškoj odluci koja jača pravnu bezbjednost, integritet i pouzdanost službene dokumentacije, ubrzava procese donošenja odluka i omogućava efikasniju internu i eksternu komunikaciju, navedeno je u saopštenju. Kako je navedeno, digitalni potpis istovremeno smanjuje administrativno opterećenje i potrebu za fizičkom dokumentacijom, čime se unapređuje organizaciona efikasnost. Ovaj iskorak u potpunosti je usklađen sa strateškim planom Banke, u kojem je digitalizacija prepoznata kao jedan od ključnih strateških prioriteta. – Primjena digitalnog potpisa predstavlja i konkretan doprinos sprovođenju ESG principa, doprinoseći, između ostalog, smanjenju potrošnje papira i racionalnijem korištenju resursa, dok se kroz efikasnije procedure dodatno podiže kvalitet institucionalnog upravljanja, pojašnjavaju iz Banke. Centralna banka nastavlja sistemski unapređivati svoje procese, oslanjajući se na savremena digitalna rješenja koja podržavaju održivost, bezbjednost i dugoročnu stabilnost. Kako dodaju, ovakvi koraci potvrđuju opredijeljenost Banke ka izgradnji moderne, digitalno zrele i društveno odgovorne institucije, usklađene sa evropskim i međunarodnim standardima.
Šta govori podatak o cjenovnom rasponu bitcoina
Marx.ba Provjerom podataka o trgovanju bitcoin CME futuresima u posljednjih pet godina, moguće je procijeniti gdje se ta kriptovaluta historijski konsolidirala i, šire gledano, gdje je podrška više ili manje uspostavljena. Jedan koristan način da se to definira jest ispitivanje broja trgovačkih dana koje je bitcoin proveo unutar određenih cjenovnih raspona. Što je cijena više vremena provela u određenom rasponu, to je više prilika za izgradnju pozicija, što se kasnije može pretvoriti u jaču podršku. Podaci s Investing.coma pokazuju jasne razlike među cjenovnim rasponima. Isključujući vrlo kratko vrijeme trgovanja bitcoinom na rekordno visokim nivoima iznad 120.000 dolara, BTC je proveo najmanje vremena u rasponu od 70.000 do 79.999 dolara, samo 28 trgovinskih dana. Nadalje, proveo je samo 49 dana u rasponu od 80.000 do 89.999 dolara. Nasuprot tome, zone nižih cijena poput 30.000 do 39.999 dolara ili 40.000 do 49.999 dolara zabilježile su gotovo dvjesto trgovačkih dana, što naglašava koliko su opsežno ta područja testirana i konsolidirana. Veći dio decembra bitcoin se trgovao u rasponu od 80.000 do 90.000 dolara nakon oštrog pada s oktobarskog rekorda. Ta je korekcija vratila cijenu natrag prema području gdje je tržište hidtorijski provodilo relativno malo vremena, posebno u usporedbi s većim dijelom 2024., tokom kojeg je bitcoin proveo značajan broj dana između 50.000 i 70.000 dolara. Ova neravnomjerna raspodjela sugerira da je podrška u rasponu od 80.000 dolara, pa čak i između 70.000 i 79.999 dolara, manje razvijena nego u nižim rasponima. Ovo zapažanje potvrđuju podaci Glassnodea. Raspodjela ostvarene cijene UTXO-a (URPD) pokazuje gdje se zadnji put kretala trenutna ponuda bitcoina, koristeći okvir prilagođen entitetima koji dodjeljuje puni saldo svakog entiteta njegovoj prosječnoj cijeni nabavke. URPD ukazuje na primjetan nedostatak ponude koncentrirane između 70.000 i 80.000 dolara, što se poklapa s podacima o terminskim ugovorima. Oba skupa podataka sugeriraju da bi, ako bi bitcoin prošao još jednu korektivnu fazu, područje od 70.000 do 80.000 dolara moglo predstavljati logično područje gdje bi cijena možda trebala provesti više vremena konsolidirajući se kako bi uspostavila jaču podršku.
Dionice Nikea rastu: Zaslužan je direktor Applea Tim Cook
Marx.ba Dionice Nikea porasle su u srijedu, potpomognute vijestima o kupovini od strane izvršnog direktora Applea Tima Cooka, člana uprave kompanije. Cook je kupovao po prosječnim cijenama blizu 59 dolara, što je znatno ispod konsenzusne ciljane cijene analitičara Wall Streeta od oko 80 dolara. Glas povjerenja čelnika jednog velikog brenda pomaže dionicama drugog danas. Dionice Nikea (NKE) porasle su na srijedinom blagdanskom trgovanju – dionice su nedavno porasle za oko 4,5%, predvodeći sve dobitnike na S&P 500 – nakon izraza podrške izvršnog direktora Applea Tima Cooka. Općenito, investitori prodaju dionice kada misle da imaju bolju upotrebu za novac, a te razloge može biti teško predvidjeti. Druga strana te medalje je da investitori kupuju dionice samo kada misle da su spremne za rast. Zato je praćenje trgovanja ljudi povezanih s određenom kompanijom dio strategija mnogih investitora. Regulatorni podnesak otkrio je da je Cook, član Nikeovog odbora dva desetljeća, u ponedjeljak kupio dionice Nikea u vrijednosti od gotovo 3 miliona dolara, stekavši 50.000 dionica – otprilike udvostručujući svoj udio – po prosječnoj ponderiranoj cijeni od 58,97 dolara, nedaleko od zatvaranja u petak. Unatoč današnjem porastu, dionice Nikea izgubile su oko 20% svoje vrijednosti ove godine. Kompanija je otprilike godinu dana u procesu oporavka koji je pokrenuo izvršni direktor Elliot Hill, i dok uprava vjeruje da je ostvarila značajan napredak, investitori su i dalje oprezni.
Počela dodjela digitalnih CEMT dozvola
Marx.ba Sistem za digitalno upravljanje CEMT dozvolama od 1. januara 2026. godine prelazi u punu produkcionu fazu, čime papirne CEMT dozvole postaju prošlost. Ta promjena predstavlja značajan iskorak u modernizaciji prometnog sektora, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH. – Digitalizacija CEMT dozvola donosi brojne praktične olakšice za prijevoznike, ali i onemogućava zloupotrebu sistema – poručio je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto. Ministarstvo od danas počinje dodjelu 1.862 CEMT dozvole, isključivo u digitalnom obliku putem sistema „ECMT Digital“. Papirne dozvole više neće biti dostupne, niti će postojati alternativni način njihov dodjele ili korištenja. Zaključno sa 24. decembrom ove godine, u testnoj fazi sistema „ECMT Digital“ registrirano je 489 prijevoznika, od kojih je 272 pristupilo korištenju testne verzije, dok 217 prijevoznika još nije pristupilo sistemu. Ministarstvo je još jednom pozvalo sve prijevoznike kojima su dodjeljene CEMT dozvole za 2026. godinu da se što prije uključe u korištenje testne i produkcione verzije „ECMT Digital“ sistema, kako bi se osiguralo nesmetano i pravilno korištenje digitalnih dozvola.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Božić
Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Božić.
Centralna banka: BiH će dobiti nove novčanice
Marx.ba Bosna i Hercegovina bi 2028. godine mogla dobiti nove modernizirane novčanice konvertibilne marke, najavila je guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović. Nove novčanice imat će poboljšani dizajn u odnosu na sadašnje, ali će likovi i simobli na njima ostati isti. Novčanice će biti izrađene od ekološki prihvatljivijih materijala, imat će poboljšana sigurnosna obilježja i mogućnost njihovog falsificiranja biće minimalna. Takođe, bit će prilagođene i osobama s oštećenim vidom, što će biti novost u BiH. Viceguverner Marko Vidaković kazao je da će nove nočanice KM sadržavati sve ono što sada imaju novčanice eura. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odobrilo je Banci izradu novih novčanica, a iz Centralne banke najavljuju da bi one u opticaju trebale biti od 2028. godine, u godini kada centralna bh. monetarna institucija obilježava 30 godina postojanja.
Širenje poslovanja: Nova FIFA izlazi na Netflixovoj platformi uoči početka SP
Marx.ba Netflix ulazi u novu fazu širenja svog gaming poslovanja – i to uz jedno od najjačih imena u svijetu sporta. Nova FIFA videoigra trebala bi se pojaviti na Netflixovoj platformi tokom 2026. godine, uoči Svjetskog nogometnog prvenstva, čime streaming div jasno signalizira koliko ozbiljno računa na videoigre kao sljedeći stup rasta. Prema dostupnim informacijama, riječ je o projektu koji se razvija u saradnji s kompanijom Delphi Interactive, dok će distribucija i dostupnost igre biti vezane isključivo uz Netflixovu pretplatničku platformu. Igra će biti prilagođena pametnim telefonima i dostupna bez dodatne naknade svim Netflixovim korisnicima, što je važan iskorak u odnosu na dosadašnji model skupih premium sportskih naslova. Iz Netflixa poručuju kako Svjetsko prvenstvo 2026. vide kao globalni kulturni događaj bez presedana. “Nogomet želimo vratiti njegovim korijenima – jednostavnom, dostupnom iskustvu koje svako može igrati jednim dodirom”, poručio je Alain Tascan, predsjednik Netflixova gaming odjeljenja. Cilj je, dodaje, spojiti masovnu globalnu publiku nogometa s platformom koja već ima stotine miliona pretplatnika.
Bh. kompanija radit će jedan od najvažnijih prometnih projekata u hrvatskom gradu
Marx.ba Bosanskohercegovačka građevinska kompanija Hering iz Širokog Brijega izabrana je za izvođača jednog od najvažnijih prometnih projekata u širem području Splita, čime je iza sebe ostavila i velike međunarodne konkurente poput Strabaga. Hrvatske ceste donijele su odluku da Hering izgradi čvorište TTTS u Stobreču, ključno raskrižje koje će povezati već izgrađenu dionicu Mravinci – TTTS s budućom brzom cestom prema Omišu. Kako je objavio Portal.hr, Hering je ponudio najnižu cijenu – 16,18 miliona eura bez PDV-a, odnosno 20,23 miliona eura s PDV-om, dok je planirani rok izvođenja radova 18 mjeseci. Na tender je pristiglo ukupno pet ponuda. Nakon Heringa, slijedili su: Strabag – 17,41 milion eura, Texo Molior – Bemax (zajednica) – 17,90 miliona eura, Colas Hrvatska – Degal Tehnika (zajednica) – 18,89 miliona eura i GP Krk – 19,04 miliona eura. Odlukom Hrvatskih cesta započinje zakonski rok mirovanja od 10 dana, tokom kojeg ponuđači mogu podnijeti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Ukoliko ne bude žalbi, s Heringom će biti potpisan ugovor i projekt će zvanično krenuti u realizaciju.Čvorište TTTS projektirano je kao denivelirano kružno raskrižje s nadvožnjakom dugim 232 metra, koje će omogućiti vozačima da se s brze ceste uključe u postojeću cestovnu mrežu ili nastave prema Dugom Ratu i Omišu. Bez izgradnje ovog čvora, već izgrađena dionica Mravinci – TTTS, koju Strabag gradi posljednje dvije godine, praktično završava u kamenjaru i ne može se koristiti, što ovom projektu daje dodatnu važnost. Projekt uključuje izgradnju nadvožnjaka, kružnog raskrižja s ulazno-izlaznim rampama, dodatnih traka za ubrzanje i usporenje, sistema odvodnje te kompletne prometne opreme. Ključni element je spajanje na ulicu 4. Gardijske brigade, kojom se promet povezuje prema Splitu, Solinu i Stobreču. Čvorište TTTS ujedno je polazna tačka za nastavak brze ceste prema Dugom Ratu i Omišu.