“Oskara za komercijalno zrakoplovstvo” osmi put osvojio Qatar Airways
Marx.ba Qatar Airways je po osmi put dobio nagradu “Skytrax”, poznatu kao “Oscar za komercijalno zrakoplovstvo”, koja se dodjeljuje najboljoj aviokompaniji na svijetu kao priznanje za kvalitetu usluga koje nudi putnicima. – Ovo je izvanredno postignuće za Qatar Airways, budući da je ove godine po osmi put proglašen najboljim avioprijevoznikom na svijetu, rekao je izvršni direktor Skytraxa Edward Plaisted na svečanosti dodjele nagrada koja je u dvorcu u blizini londonskog aerodroma Heathrow okupila direktore najvećih svjetskih avioprijevoznika, javlja CNN. Bliskoistočni prijevoznik izgradio je snažnu reputaciju tokom proteklog desetljeća, pomažući katarskom nagrađivanom međunarodnom aerodromu Hamad da postane globalni avionski centar, parirajući regionalnim rivalima Dubaiju i Abu Dhabiju. Katarska flota od 230 aviona kreće se od devet A380 superjumboa, do Boeinga 777-300ER, Boeinga 787-8 i 787-9, Airbusa A350-900 i A350-1000, s velikim brojem aviona manjeg kapaciteta. – Ovo je trenutak ponosa za Qatar Airways i čast mi je podijeliti nagradu sa svojim kolegama, rekao je izvršni direktor Qatar Airwaysa Badr Mohammed Al-Meer.
Za većinu aerodroma u regiji predviđa se pozitivan juli: Snažan rast za Sarajevo
N. D. Većina aerodroma bivše države mogla bi imati rast u julu. Ryanair će zadržati poziciju najvećeg avioprevoznika u regionu, ispred Air Serbia i Wizz Aira, piše EX YU aviation. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u julu, sa 983.929. Brojka predstavlja povećanje od 0,6% u odnosu na 2023. Ne uključuje čarter usluge koje bilježe značajan obim tokom mjeseca. Wizz Air je glavni krivac za nisku stopu rasta, smanjujući svoj kapacitet za 25% u odnosu na prethodnu godinu. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 57,3% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Zagreb slijedi kao drugi po veličini sa 545.744 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 17,6% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 32,8% raspoloživog kapaciteta. Iza njega slijedi Ryanair sa 30,1% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, na koji je utjecalo smanjenje frekvencije Wizz Air-a, ima 325.094 sjedišta u julu, što je pad od 5,1%. Wizz Air, koji je smanjio kapacitet za 14,3%, imat će 57% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Pegasus Airlines drugi sa 9,8% udjela. Turkish Airlines, koji je tradicionalno bio drugi po veličini po kapacitetu, bit će peti tokom mjeseca. Sarajevski aerodrom ima 311.684 planiranih sjedišta na tržištu u julu, što predstavlja snažan porast od 36,8% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 40% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 10,3% kapaciteta, a slijedi ga od strane Turkish Airlinesa sa 8,8%. Ryanair, koji je ovog ljeta počeo sa radom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, bit će šesta najveća aviokompanija u julu. Prištinski aerodrom će imati 310.196 slobodnih mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 5,9% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,6% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 15,3%. Aerodrom Podgorica ima 217.256 sjedišta na redovnim letovima u julu, što je povećanje od 9,9% u odnosu na 2023. Wizz Air je najveći sa 22,6% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Ryanair sa 17,8%. Air Montenegro je šesti, iza dva najveća, kao i Air Serbia, Austrian Airlines i Turkish Airlines. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog jula ima na raspolaganju 164.650 sedišta, što je 14,9% više u odnosu na prošlu godinu. Aerodrom takođe ima značajan broj čartera tokom meseca koji nisu uračunati u statistiku. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 11,7% planiranog kapaciteta.
Ulaganjem u digitalne tehnologije preduzeća postaju agilnija i inovativnija
Marx.ba Tokom druženja s novinarima u mostarskom INTERA Tehnološkom parku danas su javnosti predstavljeni rezultati projekta ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”, kao i neke od brojnih uspješnih preduzeća koji su kroz projekte Boost i DigiMet digitalizovali svoje procese. Projekat kojeg sa 6,1 milion eura sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u BiH, ima za cilj stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Kompanije iz BiH posluju za globalne partnere i u tom smislu digitalna rješenja jako puno pomažu, a također predstavljaju i preduslov za partnerske odnose. U tu svrhu malim i srednjim preduzećima potrebne su inovacije, odnosno digitalna rješenja, međutim ne znaju kako to raditi sami. Stoga je jedna od ključnih aktivnosti bila podizanje svijesti, odnosno obuka za kompanije. U okviru aktivnosti koje smo proveli tokom projekta, više od 700 kompanija je imalo priliku da nauči nešto o digitalnim rješenjima, da ista sprovedu i postanu konkurentniji na tržištu, kazala je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a. Tehnološki park INTERA imao je zadatak pomoći kompanijama iz Hercegovine da digitaliziraju svoje procese i uvedu inovacije. Vedran Šimunović, direktor INTERA Tehnoločkog parka ističe da je INTERA kroz projekte unutar programa ‘Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME’ sarađivala sa Sveučilištem u Mostaru, dok su kroz Boost projekat za oko 70 kompanija obezbijeđeni vaučeri za uvođenje digitalizacije. – To su izvanredni projekti jer direktno povezuju akademsku zajednicu s realnim sektorom. Koncept je zasnovan tako da kompanije dobivaju vaučer, a taj vaučer mogu iskoristiti tako što angažiraju eksperte iz akademske zajednice digitalnih inovacijskih hubova (DIH) koji su osnovani od strane GIZ-a. Implementacija tog vaučera znači da će eksperti iz DIH-ova i akademskog sektora provesti određene inovacije u tim kompanijama. Imali smo odličnih primjera inovacija, a kada su kompanije shvatile koliko će im to donijeti dobrobiti uložile su i vlastita novčana sredstva. Boost projekat je doslovce opravdao svoje ime jer je dao neki početak poduzećima koja su sudjelovala u okviru ovog projekta, pojasnio je Šimunović. Predstavnici kompanije Emerus iz Širokog Brijega podijelili su svoja iskustva digitalizacije, pojasnili šta im je bio cilj te koje su benefite ostvarili. Ova kompanija broji 300 uposlenika i digitalizacija nije smanjila njihov broj. – Bavimo se proizvodnjom aluminijskih profila. U saradnja sa Sveučilištem koji su izradili softverske alate unaprijedili smo poslovanje u smislu predviđanja kvarova, a ne da čekamo da do njih dođe i zaustave proces proizvodnje. Također, radimo na digitalizaciji skladišta ulazne sirovine. Cilj nije smanjivanje broja radnih mjesta, već olakšavanje dosadnih, zamornih poslova. Što se tiče daljih koraka, nastavljamo s digitalizacijom u smislu da jednim klikom miša imamo bolji uvid u podatke. Na taj način konkurentniji smo na tržištu. U suštini, 90 posto smo okrenuti tržištu EU i još jedan od naših projekata je dekarbonizacija, gdje ćemo razvijati održive izvore energije, kazao je Josip Tomić, predstavnik kompanije. Kompanija SIK d.o.o. Mostar se bavi proizvodnjom metalnih sklopova po tehničkim crtežima kupac, te je kroz projekat njihov cilj bio unaprijediti provjere na rotacijskim dijelovima i uređajima te dijagnostiku kako bi spriječili kvarove i preventivno djelovali na zastoje. – Kroz program koji je trajao pola godine postavljena su četiri senzora koja provjeravaju način rada strojeva. Time je značajno povećana i učinkovitost radnika. U planu nam je i uvođenje dva robota, s obzirom na visok udio fizičke radne snage, rekla je Sanja Jedvaj, predstavnica kompanije SIK d.o.o. ističući da im je podrška projekta kojeg implementira GIZ značajno pomogla. OMV INDOIL iz Čapljine proizvodi ventile za industrijsku namjenu. Digitalizacija im, između ostalog, pomaže da imaju uvid da li nešto rade valjano ili pogrešno. – Koristimo sustav za praćenje realnih događaja u proizvodnji i povezujemo ih s radnim nalozima. Bio nam je cilj da digitaliziramo praćenje radnih naloga – kada je izdan, potom ide na prvo radno mjesto, radnik dobije digitalni uređaj gdje skenira radni nalog čime potvrđuje da je počeo s radom. Mi tako pratimo stvarni utrošak vremena rada, kazao je Krešimir Miličević iz ove kompanije. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Predstavljeni finansijski rezultati: BH Telecom kao vodeći digitalni integrator BiH
Marx.ba Danas je u prostorijama BH Telecoma održana press konferencija na kojoj je predstavljeno finansijsko poslovanje BH Telecoma u 2023. godini i poslovanje u I kvartalu 2024. godine kao i planovi aktivnosti i planovi korporacije za naredni period. Prisutnim medijima se obratio Premijer Vlade Federacije BiH, Nermin Nikšić. – Pred Upravom i Nadzornim odborom BH Telecoma su ozbiljni izazovi, ali i čvrsto opredjeljenje da se pronađu sistemska rješenja kako bi ova kompanija postala dugoročno održiva, visoko profitabilna, te osigurala svoju poziciju u izgradnji digitalnog bh. društva. Vizija novog menadžmenta je da BH Telecom bude vodeći digitalni integrator bh. društva, čemu će Vlada FBiH dati svoju punu podršku, poručio je. Kako je objavljeno, fBH Telecom je u 2023. godini ostvario ukupan prihod od 530,5 miliona KM, što predstavlja rast od 20,5 miliona KM ili 4% u odnosu na godinu ranije i ostvaren je u visini plana za 2023. godinu. Ostvarena bruto dobit BH Telecoma za 2023. godinu iznosi 52,7 miliona KM i manja je za 8,4 miliona KM ili za 14% u odnosu na prošlu godinu i 3,6 miliona ili 6% manja od planirane. EBITDA je ostvarena u visini od 147,8 miliona KM i zabilježila je rast od 1% u odnosu na godinu ranije. Pad dobiti BH Telecoma u 2023. godini je primarno rezultat povećanja plata zaposlenih uslijed usklađivanja osnovice sa godišnjom stopom inflacije u skladu sa Kolektivnim ugovorom, a što je rezultiralo povećanjem troškova za 12,8 miliona KM. Osim toga, nova Uprava je, s ciljem da prikaže objektivno finansijsko stanje kompanije izvršila detaljnu analizu postojećih sredstava i obaveza, ugovora te, u skladu sa preporukama revizora i Međunarodnim računovodstvenim standardima identificirala potrebu za dodatnim rezervisanjem za sudske sporove u iznosu od 5,4 miliona KM. Također, identifikovana su sredstva koja su već ranije ispunila uslove za stavljanje u upotrebu te je izvršeno njihovo aktiviranje što je, uz nove kupovine, rezultiralo rastom troškova amortizacije za 4,0 miliona KM. Dodatno, izvršeno je umanjenje vrijednosti softwarea za 1,0 milion KM, za koji je utvrđeno da ne pruža sve funkcionalnosti. Ove godine će iz dobiti BH Telecoma za 2023. godinu kao i iz akumulirane dobiti iz ranijeg perioda biti isplaćeno ukupno 70 miliona KM dividende, i to 63 miliona KM prema većinskom vlasniku kapitala, Vladi FBiH i 7 miliona KM malim dioničarima. V.d. generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević je prezentirao pozitivne finansijske pokazatelje u tekućoj 2024.godini. Ostvarena bruto dobit za I kvartal ove godine iznosi 13,6 miliona KM i veća je za 3,7 miliona KM ili za 37% u odnosu na bruto dobit u istom periodu prošle godine. Ostvarena bruto profitna marža je iznosila 10,33%, što je porast za 27,4% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je ostvarena EBITDA marža 27,5% i u odnosu na isti period prethodne godine veća je za 2,2 %. Ukupni rashodi u I kvartalu ostvareni su u iznosu 118,4 milion KM, što je više za 5,6 miliona KM ili za 5% u odnosu na ostvarenje iz istog perioda 2023. godine. – BH Telecom je u prvih pet mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode u iznosu od 223,4 miliona KM, koji su za 14,4 miliona KM ili za 7% veći u odnosu na ostvarenje iz istog perioda 2023. godine, istakao Kovačević. U dijelu svog izlaganja koji se odnosio na planove poslovanja u narednom periodu, g. Kovačević je naglasio da je strateško opredjeljenje BH Telecoma kontinuirano ulaganje u kvalitetu infrastrukture, prvenstveno u proširenje optičke mreže, kao i neophodno proširenje kapaciteta mobilne mreže i pripreme za 5G mrežu i zadovoljstvo korisnika čime se postavljaju temelji za budućnost i omogućava dugoročan rast korporacije. “BH Telecom će u narednom periodu provesti tri ključne aktivnosti kako bi osigurao dugoročnu održivost na tržištu; prva je reorganizacija korporacije koja će nas približiti tržištu i našim korisnicima, a koja će se provesti do kraja 2024.godine, druga aktivnost se odnosi na širenje širokopojasne optičke mreže i proširenje kapaciteta mobilne mreže kako bi cjelokupno bh.društvo bilo povezano kvalitetnim internetom i treća se odnosi na digitalni razvoj i inovativna rješenja. Vizija da postanemo vodeći digitalni integrator bh. društva je zaista ambiciozna i obavezuje nas da gradimo strateška partnerstva sa javnim i privatnim sektorom u Bosni i Hercegovini ali i šire, a sve u cilju kreiranja platformi koje će omogućiti uspostavu digitalnog društva. “, naglasio je Amel Kovačević, v.d. generalni direktor BH Telecoma.
Svjetska tržišta: Wall Street i evropske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu Dow Jones indeks oslabio je 0,76 posto, na 39.112 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,39 posto, na 5.469 bodova, a Nasdaq 1,26 posto, na 17.717 bodova. Rast S&P i Nasdaq indeksa zahvaljuje se oporavku cijena dionica tehnoloških divova, posebno proizvođača čipova, nakon pada prethodnih dana. Među najvećim dobitnicama našla se dionica Nvidie, čija je cijena skočila gotovo sedam posto, nakon što je u prethodna tri dana pala 13 posto. Znatno su, više od dva posto, porasle i cijene dionica drugih tehnoloških divova, kao što su Alphabet i Meta Platforms. Kako iza toga ne stoje neke značajnije vijesti, radi se, kažu analitičari, o uobičajenom uljepšavanju portfelja pred kraj tromjesečja. I dok su tehnološki i komunikacijski sektor jučer porasli, trgovački je sektor osjetno pao. To je pritisnulo Dow Jones indeks koji je izgubio dio dobitaka od prethodnih pet dana. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,31 posto, na 8.275 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,66 posto, na 18.297 bodova, a pariški CAC 0,44 posto, na 7.695 bodova. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora, nakon pada prethodnih dana. Cijene dionica u tom sektoru jutros su u prosjeku porasle 0,8 posto, a u industrijskom sektoru 0,7 posto. S druge strane, najviše su pale cijene dionica u automobilskom sektoru, 0,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Jutros je japanski Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 0,3 posto. U Hong Kongu, Šangaju i Australiji pale su, pak, između 0,1 i 0,8 posto. Najviše su pale cijene dionica u Australiji jer se ulagači plaše novog povećanja kamatnih stopa zbog rasta inflacije. Jutros je, naime, objavljeno da je u toj zemlji inflacija u maju porasla s 3,6 posto, koliko je iznosila u aprilu, na četiri posto. Veća nego što se očekivalo inflacija izazvala je strahovanja od povećanja kamata jer je guvernerka centralne banke Michele Bullock nedavno kazala da je i na posljednjoj sjednici bilo razgovora o povećanju kamata. Iznenađenje je tim veće što se na tržištima smatra da je ciklus povećanja kamata u svijetu završen i da slijedi popuštanje monetarne politike. S druge strane, podršku tržištima jutros pruža oporavak tehnološkog sektora. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,50 bodova. Pritom je kuzrs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,60 na 159,75 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0710 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0735 dolara. Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,39 posto, na 85,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,48 posto, na 81,20 dolara, piše Lider.
Od 1. jula sa TAG-om iz FBiH kroz mrežu Hrvatskih autocesta: Evo kako i gdje izvršiti registraciju
Marx.ba Kako suobjavile Autoceste FBiH, svi korisnici ACC TAG uređaja moći će od 1. jula ove godine koristiti svoj TAG uređaj i za prolaze kroz mrežu Hrvatskih autocesta uz prethodnu registraciju uređaja na nekoj od naplatnih stanica. Također, i za vozače iz Hrvatske vrijedi isto u Federaciji BiH, ali će morati imati uplaćena sredstva na ACC TAG uređaju. Autoceste FBiH su objavile kako i gdje izvršiti registraciju. ACC TAG uređaje možete registrirati u sljedećim prodajnim uredima Hrvatskih autocesta: • Lučko, Ured prodaje pretplate• Zagreb, Širolina 4, prizemlje• A3 N.P. Bregana• A3 N.P. Zagreb Istok• A3 N.P. Slavonski Brod – Zapad• A3 N.P. Lipovac• A5 N.P. Osijek• A4 N.P. Varaždin• A1 N.P. Ogulin• A1 N.P. Zadar Istok• A1 N.P. Dugopolje• A6 N.P. Rijeka Kako su objavili od dokumentacije su vozačima potrebni: • Osobna iskaznica – fizičke osoba• Podaci o poduzeću (ID, PDV) – pravne osobe/obrtnici• Potvrda o registraciji automobila i• ACC TAG uređaj Ugovaranje usluge: Potrebno je povezati svoju platnu karticu, a koju Hrvatske autoceste prihvaćaju, za svoj ACC TAG-a kako biste mogli koristiti uslugu plaćanja cestarine Hrvatskih autocesta. Korisnik će imati dva korisnička računa i jedan uređaj, pri čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje, poručili su između ostalog iz Autocesta FBiH.
Znate li gdje je u Evropi najskuplje graditi
Marx.ba Izvještaj International Construction Market Survey (ICMS) za 2024., koje je priredila globalna konsultantska kompanija Turner & Townsend sa sjedištem u Leedsu (Ujedinjeno Kraljevstvo), pokazalo je da je Švicarska i dalje najskuplja zemlja za gradnju u Evropi, a Zürich i Ženeva uvršteni su među pet za gradnju najskupljih svjetskih gradova. Istraživanje je obuhvatilo 91 grad, a Zürich je nadmašio Ženevu i zauzeo treće mjesto na svjetskoj ljestvici kao najskuplje mjesto za gradnju u Evropi, s prosječnom cijenom gradnje od 5.035 američkih dolara (4.688 eura) po kvadratnom metru, što je 8,2 posto više u odnosu na cijenu prije godinu dana. Četvrta u svijetu i druga u Evropi je Ženeva s prosječnom cijenom gradnje od 4.676 eura (5.022 dolara) po četvornom metru. Slijede London (4.164 eura), München (3.535 eura), Dublin (3.515 eura) i Beč (3.515 eura). Svih navedeni gradovi rangirani su među 25 najskupljih na svijetu. S približavanjem Olimpijskih igara, ulaganja u nekretnine u Francuskoj su porasla, posebno u Parizu, gdje je povećana potražnja uzrokovala povećanje troškova gradnje za 0,1 postotni bod, na prognoziranih 2,5 posto. Prosječna cijena gradnje iznosi 2.979 eura po četvornom metru. Potražnja širom Evrope raste i za podatkovnim centrima i modernim tehnološkim pogonima, u skladu s EU Zakonom o nultoj neto industriji koji promiče ulaganja u nove tehnologije. Potražnja za naprednim proizvodnim pogonom u Amsterdamu je podigla trošak gradnje na 3.575 eura po kvadratnom metru. U Münchenu je porasla potražnja za vrhunskim uredskim prostorom, jer poslodavci nastoje privući talentirane mlade stručnjake. A München je sjedište mnogim tehnološkim kompanijama u usponu. Posljedica je rast prosječnih troškova gradnje na 5.222 eura po kvadratnom metru. Ukupnu cijenu nekretnina na tržišta dodatno podižu visoki prosječni troškovi rada od 77,85 eura po satu. U 15 evropskih gradova obuhvaćenih istraživanjem troškovi rada u prosjeku iznose 63,88 eura po satu- Troškovi rada najviši su u Ženevi (116,59 eura) i Zürichu (116,31 eura). Klijentima koji su suočeni s nedostatkom radne snage Turner & Townsend savjetuju da daju prioritet prepoznavanju pravih strategija nabave i da sarađuju s opskrbnim lancem kako bi ublažili rizik isporuke. – Nakon nekoliko godina ekonomskih turbulencija i snažnog utjecaja rata u Ukrajini, vrlo je ohrabrujuće vidjeti toliko potencijala u evropskom građevinskom sektoru. Vidjeli smo sve veću aktivnost u raznim industrijama, uključujući ulaganja kompanija koje žele iskoristiti sektor slobodnog vremena oko Olimpijskih igara i UEFA EURO 2024., te rastuću potražnju za naprednom proizvodnjom kao dijelom šireg globalnog trenda nearshoringa, rekao je Euan Reaper, direktor upravljanja troškovima u Evropi u kompaniji Turner & Townsend. – Međutim, trebamo biti oprezni zbog sve veće cijene rada širom kontinenta, koja bi, bez zajedničkih napora da se poveća broj kvalificiranih radnika, mogla povisiti cijene i potaknuti nedostatak radnika. Također, važno je pratiti utjecaj sve većih zahtjeva vezanih za održivost u sektoru nekretnina, i kako će to promijeniti obrasce ulaganja i vrijednosti imovine. Ako kompanije žele iskoristiti obnovljeno povjerenje Europe, procjena modela ugovora i troškova ugljika pokazat će se ključnima za ublažavanje rizika, dodao je, prenosi Točka na I. Globalno istraživanje ICMS-a o troškovima gradnje pokazalo je da po visini troškova i dalje dominiraju Sjedinjene Američke Države: u deset najskupljih gradova na svijetu je šest američkih. Drugo godinu zaredom New York drži poziciju grada s najvišim troškovima gradnje, s prosječnom cijenom od 5.723 američka dolara po četvornom metru. Slijedi ga San Francisco s 5.489 dolara, a uz Zürich i Ženevu u deset najskupljih gradova su Los Angeles, Boston, Seattle, Chicago, Hong Kong i London.
Vanjaskotrgovinska komora organizira Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira Festival Vinske ceste Hercegovine, koji će biti održan 4. jula 2024. godine u Ljetnikovcu Radobolja u Mostaru. Na Festivalu će se predstaviti dvadesetak izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Festival Vinske ceste Hercegovine predstavlja savršenu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i turističke ponude. Ponosni smo što možemo okupiti toliko značajnih partnera i sponzora kako bismo osigurali uspjeh ovog događaja. Očekujemo da će festival privući mnogobrojne posjetitelje i medije te doprinijeti daljnjoj afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, izjavio je Darko Pehar, tajnik Grupacije za turizam i ugostiteljstvo BiH u VTK/STK BiH i tajnik Vijeća Vinske ceste Hercegovine. Cjelodnevni program uključuje kurseve, panele i radionice, s naglaskom na potencijal vinskog turizma i povezivanje vinske industrije s drugim granama umjetnosti i turizma te zabavni program u večernjem dijelu. Festival je komercijalnog karaktera, ulaz i edukacijski sadržaj su besplatni, dok se degustacija vina i hrane plaća po konzumaciji, po promotivnim cijenama. Festival se organizira uz podršku Vlade Hercegovačko–neretvanskog kantona, Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko – neretvanskog kantona, Turističke zajednice Hercegovačko–neretvanskog kantona, Turističke zajednice grada Mostara, Grada Mostara i USAID Turizam. Festival su podržale i kompanije HT Eronet, MediaWin, Anetika, Mercedes Benz – Auto Lijanović, Croatia osiguranje, Jana voda, Sarajevski kiseljak te Radio Arena i Bljesak.info. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka te mnoge međunarodne vinske sorte. Vinarije su najvidljivi dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
Airbus objavio prognozu dobiti za cijelu godinu
Marx.ba Prema posljednjoj procjeni, evropski proizvođač aviona Airbus ove će godine kupcima isporučiti 770 aviona, što je 30 manje od prvobine prognoze. Zbog toga je prognoza cjelogodišnje operativne dobiti proizvođača aviona spuštena na 5,5 milijardi eura, dok bi prema prvobitnim prognozama ona iznosila između 6,5 i 7 milijardi eura. Isporuke su ključne za Airbusove finansije, budući da kompanija dobiva novac nakon što preda avione kupcima, objavila je francuska novinska agencija AFP. Prošle godine Airbus je isporučio 735 komercijalnih aviona. Dionice Airbusa, jedne od najvećih kompanija na pariškom berzanskom indeksu CAC 40, izgubile su oko 11 posto svoje vrijednosti u uvodnom dijelu trgovanja nakon što su snizile prognoziranu cjelogodišnju dobit. Riječ je o najvećem padu vrijednosti dionica Airbusa u posljednje dvije godine, navodi AFP. Zbog toga su pale i vrijednosti dionica ostalih dionika u sektoru avijacijea, uključujući kompanije Safran, Thales i Dassault Aviation, prenosi Seebiz.
Konferencija Connecto 2024: Susret više od 260 poslovnih ljudi iz BiH i dijaspore iz 29 zemalja
Marx.ba Konferencija “Connecto 2024.”, poslovni događaj koji okuplja više od 260 poslovnih ljudi iz BiH i dijaspore iz 29 zemalja regije, Evrope i svijeta s ciljem jačanja privrede i privlačenja investitora koji će uložiti u matičnu zemlju, počela je u utorak u Mostaru. – Cilj nam je kao i svake godine okupiti pripadnike dijaspore i lokalnih poduzetnika da međusobno komuniciraju i nađu nove načine za ostvarivanje poslovnih odnosa. U BiH veliki je problem odlazak mladih ljudi, ali i odlazak ljudi općenito. Ti ljudi koji su postali dijaspora često su uspješni u zemljama u koje su otišli, a naš cilj je da prepoznaju da se isplati investirati u BiH i surađivati s lokalnim kompanijama te da taj način mogu ostvariti dodatne zarade, kao i da se potencijalno mogu ostvariti postojeće investicije ili mogu otvoriti nove kompanije, kazao je direktor INTERA Tehnološkog parka (TP) Vedran Šimunović. Ukazao je na nekadašnji temeljni problem nedostatak posla, a danas nedostatak ljudi koji će raditi poslove. – INTERA TP nastala je 2011., a 2013. bila je prva Connecto konferencija. Tada je temeljni problem bio nedostatak posla, a danas je temeljni problem nedostatak ljudi koji će raditi poslove i to je imalo veliki utjecaj upravo na dijasporu. Sada moramo privući ljude iz dijaspore da dođu nazad u BiH i da rade odavde. No, da bi ih privukli oni moraju imati jednake uvjete kao u inozemstvu u smislu plaća, te tako dobili realno bolje životne uvjete, poručio je Šimunović. Dodao je kako je prema procjenama iz BiH u zadnjih deset godina otišlo oko 600 hiljada ljudi. – Kada gledate računicu obrazovanja i koliko ono košta, to je direktni gubitak od 131 milijardu maraka koje smo izgubili u zadnjih deset godina. Možda se to ne mjeri na taj način, a možda bi i trebalo. A s druge strane, prema nekim procjenama u odnosu na BDP, kad jedna osoba ode ona pravi trošak za državu i sve nas otprilike 100.000 godišnje. Dakle mi gubimo ogroman kapital samo kroz odlazak ljudi. Jedino rješenje je ovdje stvarati tako dobre uslove, a možemo to jer imamo sav potencijal da se ljudi počnu vraćati i raditi na globalnom tržištu iz Bosne i Hercegovine, kazao je Šimunović. Vlasnik Ruff Cyclesa Petar Desnica kazao je kako je u BiH našao dobro educiranu i motiviranu ekipu koja ga može pratiti u realizaciji svojih snova i ići s njim u rizike. – Inače sam iz Zadra, živim u Njemačkoj, a naše sve tvornice i operacije su u BiH. Ja u BiH osjećam samo pozitivne stvari. Suvlasnik sam porodične GS grupacije koja drži jednu tvornicu u Travniku i nismo razočarani nego nam je dobro ovdje. Imamo odlične uslove i rastemo, a trenutno imamo oko 750 zaposlenih u BiH. Ove godine se otvaraju dvije nove tvornice; jedna u Prozor-Rami i druga u Novom Travniku tako da ćemo i dalje investirati jer mislim da je ovdje bolji život nego u Njemačkoj. Mislim da oni koji žele otići tamo neće svoju sreću naći, radit će od jutra do večeri, uvijek će ih se gledati kao strance i mislim da će se vratiti za par godina i bit će im dobro, naglasio je Desnica. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto naglasio je kako je jedan od najvećih potencijala koje Bosna i Hercegovina posjeduje trenutno u inozemstvu. – Ja ih volim zvati našim ljudima koji žive vani. Jako je bitan i sam koncept koji vidimo ovdje u tehnološkom parku gdje se sastaju naučno-istraživačke institucije, univerziteti, privatni sektor što je jako bitno za BiH. Dokazano je da svaka marka uloženo u naučno-istraživački rad vraća četverostruko kroz ekonomsku aktivnost. Zbog toga, kao neko ko dolazi iz državnog sektora, stalno zagovaram da država ulaže u ovakve projekte upravo zbog ovog omjera ulaganja. To nikad nije podrška koja je neka vrsta troška nego je uvijek ulaganje u ekonomsku aktivnost, ocijenio je ministar. Smatra kako je INTERA TP takozvani evropski digitalni informacijski hub. – Kao ministar nedavno sam potpisao međunarodni sporazum BiH s Europskom komisijom vezano za digitalnu Europu, a INTERA je europski digitalni informacijski hub i želim reći da ukoliko oni budu imali kapaciteta okupiti naučno-istraživačke ustanove, privatni sektor, univerziteta i možda i neke državne institucije i konzorcije, možemo zajedno nastupiti prema Evropskoj komisiji i uzeti poticajna, bespovratna sredstva koja su na raspolaganju, dodao je. Radi se o milijardama eura za cijelu Evropu i Zapadni Balkan, a do sada je BiH iz ovih fondova povukla ravno nula eura i uvjerljivo smo posljednji u regiji po tome. Imajući u vidu da smo sada potpisali navedeni sporazum ono što možemo je pokušati sustići ono što su drugi već postigli – istaknuo je Forto. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić podsjetio je kako Grad Mostar tokom cijelog mandata ove gradske uprave poziva privatnike da budu partneri. – Sve ono što radimo donoseći odluke u Gradskom vijeću je upravo u tom smjeru da pojednostavimo tu “šumu” administracije koja je često odvraćajući faktor od ulaganja u ovu regiju. Čak i neke odluke koje smo donosili su direktno bile poziv govore da smo jako angažirani da probamo podići ekonomsku aktivnost u Mostaru. Sve ono što smo radili zadnje tri i pol godine u kontekstu donošenja planova za industrijske zone i sve ostalo je potvrda naše opredijeljenosti za investicije u Mostaru. Nije sve tako bajno, imamo ozbiljnih problema kad je u pitanju državno zemljište te smo direktno u kontaktu s OHR-om i pokušavamo naći neki model bez želje da se petljamo u državne teme i nacionalne priče, nego ostajemo na lokalnom nivou, kazao je Kordić. Kad je u pitanju privlačenje investicija u Mostar, dodaje kako je Grad trenutno partner s USAID-om. – Naša tema upravo je dijaspora i projekti koji se tiču IT-a. Sa zadovoljstvom mogu reći da su četiri lokalne firme u Mostaru zagovorile sve kriterije koje smo tražili i da se već ti projekti događaju na terenu. Budžet Grada Mostara isto tako ima ogromni potencijal kad je ekonomija u pitanju, jedan zamašnjak da nastavimo ovu građevinsku operativu koja je krenula zadnje tri godine. Mi kao Grad dat ćemo dodatni napor privatnom sektoru jer