Uspješni ljudi: Znate li koji je grad s najvećim rastom broja milionera na svijetu
Marx.ba Kineski Shenzhen je zabilježio najbrži rast milionera u proteklom desetljeću, a taj će se trend nastaviti u nadolazećim godinama, prema nedavnom izvještaju. Shenzhen je zabilježio rast od 140% u broju milionera, prema izvještaju savjetnika za New World Wealth i migraciju ulaganja Henley & Partners, piše CNBC. Rast je daleko veći nego u drugim gradovima prvog nivoa u Kini, uključujući Peking i Šangaj čija je milionerska populacija porasla za 90%, odnosno 84%. Samo u 2023. Shenzhen je zabilježio rast milionera od 10%, dok su Peking i Šangaj zabilježili pad od oko 5% usred egzodusa bogatih pojedinaca iz Kine. – Ukupno, broj milionera u Kini pao je za 3% u 2023., tako da je Shenzhen značajno nadmašio ukupnu zemlju u 2023., rekao je Andrew Amoils, analitičar u New World Wealthu, za CNBC. Najveći dio ovog porasta milionera u Shenzhenu posljedica je novih poslova i organskog rasta prihoda unutar grada, dok se oko 30% rasta duguje priljevu iz gradova kao što su Peking, Šangaj i Hong Kong, rekao je Amoils. Očekuje se da će Shenzhen, također poznat kao kineska Silicijska dolina, nastaviti rasti “vrlo snažno” sve do 2040., u usporedbi s Pekingom i Šangajem, koji će vjerovatno zabilježiti umjereni rast, dodao je Amoils. Ovo se događa u pozadini posrnule kineske ekonomije u posljednjih nekoliko godina, povučenog posrnulim nekretninskim sektorom. Ekonomija Shenzhena porasla je 6% u 2023., nadmašivši rast u Pekingu i Šangaju. Kineski grad Hangzhou bio je drugi po rastu milionera sa 125%, dok su indijski Bengaluru i grad Austin u SAD zauzeli treće i četvrto mjesto. Kineski Guangzhou zauzeo je peto mjesto, rekao je Amoils za CNBC. – U posljednja tri desetljeća, ono po čemu se Shenzhen izdvajao od ostalih gradova prvog nivoa je njegovo relativno lagano upravljanje i njegov stav dobrodošlice prema migrantima. U usporedbi sa Šangajem, koji svoju ekonomsku snagu crpi iz državnih poduzeća, korporativnim krajolikom Shenzhena dominiraju poduzetnici iz privatnog sektora, rekla je Erica Tay, direktorica makro istraživanja u Maybanku. Shenzhen, osim što je vruća tačka za startupe, također je i osnovni grad za globalne tehnološke divove kao što su Tencent, Huawei i BYD. Metropola je 1980. proglašena jednom od prvih posebnih ekonomskih zona Kine, što je grad otvorilo stranim ulaganjima, tehnologiji i tržišno orijentiranim reformama. – Njegova blizina Hong Konga, koji je karakteristično pogodan za poslovanje i učinkovit, također je pomogla Shenzhenu da nauči kako razviti svoju ekonomiju, rekao je Zhiwei Zhang, glavni ekonomist u Pinpoint Asset Managementu.
Prognoza IEA: Kolika će ove godine biti potražnja za naftom
Marx.ba Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će globalna potražnja za naftom ove godine biti niža od prethodnih procjena. Trebao bi porasti za 1,1 milijun 159-litarskih barela dnevno odnosno 140.000 barela manje nego što je IEA predvidjela u travnju. Prognoza je snižena, među ostalim, na temelju tromjesečnih podataka o potrošnji, koja je bila niža u svjetlu blage zime. Potražnja u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pala je za 70.000 barela dnevno u prvom kvartalu, objavila je IEA sa sjedištem u Parizu. Prema organizaciji, povijesno blaga zima, kao i strukturni izazovi, poput manjeg broja dizelskih goriva, pridonijeli su nižoj potrošnji nafte. “Ti su izazovi posebno izraženi u Europi, no potrošnja dizela se smanjuje i na nekim drugim ključnim tržištima”, rezimira izvješće agencije francuska novinska agencija AFP. IEA očekuje da će najveća potražnja za naftom ove godine biti u Kini. Očekuje se da će ove godine porasti za 510.000 barela nafte dnevno, a sljedeće godine za još 360.000 barela dnevno. IEA je prognozu za iduću godinu zadržala gotovo nepromijenjenom. Očekuje se da će globalna potražnja porasti za 1,2 milijuna na 104 milijuna barela od 159 litara dnevno, prenosi Seebiz.
Ima nade za robotaksije: Waymo ostvaruje više od 50 hiljada plaćenih vožnji sedmično
Marx.ba Waymo One, koji ima odobrenja lokalnih vlasti za vožnje u San Franciscu, Phoenixu i Los Angelesu objavio je da sada obavlja više od 50 hiljada plaćenih vožnji sedmično u ta tri grada. To je bitan rast u odnosu na 10 hiljada u maju prošle godine. Waymo upravlja voznim parkom od približno 250 automobila bez vozača u San Franciscu, s oko 100 tih vozila na cesti u bilo kojem trenutku, prema zadnjim dostupnim informacija, a sličan broj je i na drugim lokacijama. Alphabet, krovni vlasnik, tvrdoglavo već petnaest godina gura taj projekt, na kojem gubi i time izaziva negodovanje investitora. Očito vjeruju da su robotaksiji način prijevoza u skoroj budućnosti. Nisu jedini, jer se i General Motors tome nada sa svojim projektom Cruise, Elon Musk je također bombastično najavio proizvodnju robotaksija, a da ne govorimo o entuzijazmu, nadama i uzbuđenjima najavljenim na domaćem terenu. Cilj svih tih projekata je napraviti revoluciju u urbanoj mobilnosti uvođenjem flote taksija bez vozača, eliminirajući potrebu za ljudskim vozačima i pružiti sigurniji i učinkovitiji prijevoz. Vlasnici Waymo One imaju planove proširenja pa je tako na redu grad Austin u Teksasu. Očekuje se da će do druge polovice 2024. porasti “do 10 puta” u odnosu na prošlogodišnje brojke, rečeno je iz kompanije. Waymo je prikupio 5,5 milijardi dolara finansiranja od vanjskih investitora kao i od Alphabeta i nekoć je bio procijenjen na 30 milijardi dolara, prema podacima iz PitchBooka. Pred kraj prošle godine Waymo je objavio analizu vožnji 11 miliona kilometara kako bi uvjerio javnost da su njihovi automobili sigurniji od onih s vozačima. Oni su, prema toj analizi, učestvovali u manje nesreća s povredama i imali manje policijskih prijava nego klasična vozila. Waymovi automobili bez vozača imali su 6,7 puta manju vjerovatnost da će učestvpovati u sudaru koji je rezultirao povredama nego ljudski vozači, ili smanjenje od 85 posto u odnosu na referentnu vrijednost za ljude, i 2,3 puta manje vjerovatnost da će biti u sudaru koji je prijavila policija, ili smanjenje od 57 posto . Njihov reklamni slogan zato glasi: „Waymo Driver je najiskusniji vozač na svijetu“, piše Autonet.
Evropska unija i ostatak svijeta: Kolika je bila vrijednost trgovine sirovinama
Marx.ba U 2023. godini, ukupna vrijednost trgovine sirovinama između Evropske unije i ostatka svijeta iznosila je 165 milijardi eura. Izvoz (68 milijardi eura) bio je manji od uvoza (97 milijardi eura), što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 29 milijardi eura. Između 2013. i 2023. godine ukupna trgovina sirovinama u EU porasla je za 37 posto, što je ekvivalentno prosječnom godišnjem rastu od 3,2 posto. U ovom periodu izvoz je rastao brže (3,8 posto) od uvoza (2,8 posto). Trgovane sirovine se mogu podijeliti u tri glavne grupe: životinjske i biljne sirovine, zatim drvo, papir i tekstil, i treća grupa su gume, metali i minerali. Kada je riječ o vrijednosti izvoza u 2023. godini, najveći izvoz zabilježen je u kategoriji guma, metala i minerala od 26 milijardi eura, odnosno 38 posto ukupnog izvoza. Na drugom mjestu je grupa životinjskih i biljnih sirovina od 22 milijarde eura, odnosno 32 posto i na trećem mjestu je udio grupe u koju spadaju sirovine kao što su drvo, papir i tekstil od 21 milijarda eura, ili 30 posto. Guma, metali i minerali činili su skoro polovinu uvoza (48 milijardi eura, 49 posto), zatim životinjske i biljne sirovine (35 milijardi eura, 37 posto) i drvo, papir i tekstil (14 milijardi eura, 14 posto).
Guvernerka Jasmina Selimović na Sarajevo Innovation Summitu: Želimo biti uspješan primjer u energetskoj tranziciji
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Jasmina Selimovića učestvovala je kao keynote govornik na šestom Sarajevo Innovation Summit koji je pod nazivom „Zelena ekonomija: Kreiranje budućih koraka“ (Green Economy: Shaping Future Pathways) održan danas 2024. godine u Sarajevu, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Ekonomskog instituta u Sarajevu, u saradnji sa Misijom USAID u BiH. Sarajevo Innovation Summit je regionalni događaj o inovacijama koji okuplja stručnjake, poduzetnike, donosioce politika i entuzijaste koji dijele zajednički motiv – kako inovacijama unaprijediti i kreirati bolje društvo. Cilj ovogodišnjeg samita je da temama o zelenim inovacijama, održivoj energetskoj tranziciji, zelenom finansiranju i inovacijama, podstakne na djelovanje ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja i prelaska na karbon neutralnu ekonomiju. – Centralna banka Bosne i Hercegovine želi biti uspješan primjer u energetskoj tranziciji na način da je krenula investirati dio svojih deviznih rezervi u „zelene obveznice“, te aktivno radi na prilagođavanju svog poslovanja ESG principima, baveći se relevantnim pitanjima za klimatske rizike. Pored toga, Centralna banka je uspostavila ESG Radnu grupu i time želi razviti mapu puta za druga specifična ESG pitanja vezana za Centralnu banku. Banka je također podnijela aplikaciju za članstvo u Mreži za ozelenjavanje finansijskog sistema (NGFS), koja broji 138 članica – centralnih banaka i tijela za nadzor finansijskog sektora, istakla je guvernerka Selimović na Sarajevo Innovation Summit.
Evropsko tržište: Amazon najavio ulaganje vrijedno gotovo 8 milijardi eura
Marx.ba Amazon Web Services (AWS) najavio je u srijedu kako planira uložiti 7,8 milijardi eura (8,44 milijardi dolara) u Njemačku do 2040. godine, a sve kako bi izgradio infrastrukturu za računarske usluge u oblaku za evropsko tržište. Prošle godine AWS je najavio planove za pohranu podataka na poslužiteljima smještenima u Evropskoj uniji kako bi zaštitio privatnost podataka za vlade i korisnike u visoko reguliranim industrijama. Kompanija je izjavila kako će do kraja 2025. godine pokrenuti nekoliko podatkovnih centara u njemačkoj pokrajini Brandenburg, koji će biti dostupni svim korisnicima. Novo ulaganje podržat će prosječno 2.800 stalnih radnih mjesta u lokalnim njemačkim kompanijama svake godine, navedeno je u izjavi. Prošle sedmice AWS je također objavio kako će pomoći Telefonica Njemačkoj u premještanju milion korisnika 5G mreže na svoju platformu za računarstvo u oblaku od kraja ovog mjeseca.
Kako je poslovao Aerodrom Banja Luka u aprilu: Ryanair ostvario najviše operacija
Marx.ba Aerodrom Banja Luka je u aprilu ove godine ostvario 36.393 putnika (46.997 april, 2023). Ovo znači da je Banja Luka izgubila 61.869 putnika u posljednjih 6 mjeseci, piše Zamaaero. Aerodrom je u 4. mjesecu imao 380 operacija (396 u april, 2023). Od početka godine Banja Luka je ostvarila 96.661 putnika na 1.030 letova. Ipak ovo je 285,2% putnika iz istog mjeseca 2019. kada je Banja Luka imala tek 12.763 putnika. Od toga je Ryanair ostvario 29.121 putnika i 188 operacija, što je i više nego u aprilu prošle godine kada je imao 26.354 putnika i 162 operacije. Ryanair je najviše putnika imao za Memmingen 12.195, pa za Beč 4306. Na Memmingenu je bilo u prosjeku 148,7 putnika, na Beču 126,6, na Stockholmu 183,0, na Gothenburgu 182,7, na Karlsruhe 173,3, a na Charleroi 162,1 putnika. No Wizz Air je ostvario tek 6.165 putnika i 36 operacija dok je prošle godine imao 19.357 putnika i 100 operacija. Wizz Air je na Dortmundu ostvario 3.082 putnika i prosječno 171,2 putnika po letu, a na Baselu 3.083 i 171,3 putnika po letu. Air Serbia je ostvarila 873 putnika i 18 operacija, dok je prošle godine imala više, tj. 912 putnika na 16 operacija. Ovo znači da je load faktor kompanija pao sa 79,2% na 67,4%. Ove godine u aprilu Banja Luka nije imala chartera, dok je prošle godine imala 218 putnika na 6 letova. Ostali letovi su imali 234 putnika na 138 letova, dok je prošle godine bilo 156 putnika na 112 letova, piše ugledni portal.
Inspiracija: Šta će željeti najimućniji potrošači luksuza
Bloomberg Adria Predviđanje budućnosti je uvijek izazovno, a odgovor na pitanje šta žele milioneri, vjerovatno vrijedno milione. Pitali smo one koji svakodnevno rade upravo za ovu ciljnu grupu, ispunjavajući širok spektar luksuznih zahtjeva, koji su to trendovi i pokazatelji koji nam mogu pomoći da prepoznamo područja koja bi mogla doživjeti rast u luksuznoj industriji u narednim godinama. Kategorije zdravlja i wellnessa prošle godine su doživjele snažan rast, a Katarina Larisa Ham, direktorica globalnog lifestyle management kluba Quintessentially za Jugoistočnu Evropu, kaže za Bloomberg Adriju da očekuje da će nastaviti da rastu, jer sve više ljudi postaje svjesno važnosti brige o zdravlju i dobrobiti. – Od pojave kovida povezali smo mnoge članove s vrhunskim stručnjacima za wellness, nudeći im virtualne treninge s ličnim trenerima i stručnjacima za jogu, pilates, fitnes i san. Svi brendovi sada gledaju sebe kao brendove zdravlja. Aktivizam je postao mainstream, inspirisan strašću mladih generacija. Sada su imućni potrošači više osjetljivi na društvene i ekološke aspekte brendova. Luksuzni brendovi moraju se prilagoditi ovoj promjeni, ne samo imati svrhu, već i djelovati s namjerom, objašnjava ona. Ham ističe da je personalizacija najveći trend u industriji luksuza i da je tu da ostane. Ona kaže da 85 posto klijenata sada očekuje personalizovano iskustvo, a da su, otkad su brendovi s kojima sarađuju usvojili personalizaciju vođenu vještačkom inteligencijom, primijetili rast prodaje za ove brendove od čak 30 posto. – Svaka prilika je prilika za stvaranje nečeg posebnog i nezaboravnog. Ono što vještačka inteligencija donosi je dublji uvid u preferencije kupaca, omogućavajući brendovima da izgrade stvarnu vezu s njima. Recimo, usluga koja postaje sve traženija je usluga konsijerža. Pristup luksuznim uslugama konsijerža putem digitalne tehnologije čine ih dostupnijim i praktičnijim za klijente, ističe Ham i dodaje da su konsijerž usluge vezane za pružanje personalizovanih usluga najtraženije i najpopularnije među njihovim članovima. – Postoji veliki interes za organizaciju privatnih usluga u najboljim buticima širom svijeta, te za kupovinu i dostavu raznih ekskluzivnih proizvoda za koje postoji lista čekanja, kao što su Birkin tašne, satovi najpoznatijih brendova, rijetke kolekcije nakita, i slično, poručuje. Bilo da se radi o propusnicama iza pozornice za koncert Beyoncé, UEFA finale utakmice, odmoru na privatnom ostrvu na Karibima ili rezervaciji stola u najpopularnijem novom restoranu u Londonu ili Svetom Bartolomeju i prije samog otvaranja, Ham kaže da je najveći broj zahtjeva veoma profilisan i usmjeren ka realizaciji onoga što bi mnogi smatrali nemogućim. Neki od takvih podrazumijevaju, recimo, susrete s Ronaldom, Eltonom Johnom i drugim svjetski poznatim ličnostima. Ili, obezbjeđivanje teško dostupne kolekcije nakita, gdje su komade Van Cleefa & Arpelsa morali da nabavljaju iz Hong Konga, Pariza, Dubaija, kako bi ispunili želje člana čiji je san bio da njegova supruga dobije baš takav set nakita. U ovom privatnom klubu koji je, između ostalog, u regionu organizovao vjenčanje producentkinje “Larry King” showa u Beogradu, na Kornatima stvorio intimnu atmosferu za privatni koncert Gorana Bregovića s ansamblom, smatraju da bi potražnja za luksuznim putovanjima koja omogućavaju dublji uvid u kulturu i tradiciju odredišta takođe mogla rasti. Putovanja su postala više o iskustvu nego o odredištu. – Recimo, jahte se prilagođavaju našem načinu života, a ne obrnuto. Novi dizajni jahti odražavaju tu promjenu. Pandemija je podstakla uravnoteženiji način života, smanjujući potražnju za užurbanim odmorima i turističkim destinacijama koji se moraju vidjeti i povećavajući potrebu za skrivenim oazama u prirodi, kaže Ham. Broj ultra-visoko bogatih pojedinaca (UHNWI) širom svijeta porastao je prošle godine za 4,2 posto u odnosu na godinu ranije. Na regionalnom nivou, prema izvještaju o svjetskom bogatstvu u 2024. agencije Knight Frank, u stvaranju bogatstva predvodili su Sjeverna Amerika (7,2 odsto) i Bliski Istok (6,2 odsto), dok je Latinska Amerika jedini region koji je doživio smanjenje broja bogatih pojedinaca. Što se tiče ključnih zemalja, Turska predvodi rang-listu sa 10 posto povećanja broja ultra bogatih pojedinaca, a slijedi je SAD sa osam posto. Ali, ono što Ham navodi kao ključno je promjena u načinu razmišljanja, ali i načinu sticanja bogatstva. – Bogati razmišljaju preko generacijskih linija: djedova i baka, roditelja i sljedećih generacija. To zahtijeva višestruke i slojevite perspektive, kao i strategije. Bogatstvo naslijeđeno generacijama uzima sve više maha. Prvi put nakon dugo vremena vidimo da su milijarderi akumulirali više bogatstva kroz naslijeđe nego kroz preduzetništvo. To je novi trend. Različite generacije imaju različite poglede na filantropiju, investiranje i poslovanje. Dok nasljeđuju kompanije, ulaganja i fondove svojih roditelja, nasljednici se više žele usmjeriti na aktuelne lukrativne privredne prilike i izazove, kao što su inovativne tehnologije, novi izvori energije samo su neki su od njih, poručuje. Ono što je zajedničko za sve generacije, međutim, smatra ona, zainteresovanost je za mogućnosti i rizike generativne vještačke inteligencije. I također to što razmišljaju u međunarodnim okvirima. – Mnogi naši klijenti rade u više jurisdikcija, a različiti dijelovi porodice žive u različitim zemljama. Milenijalci se, pak, okreću od tradicionalnih društvenih normi. Ako očekujemo da će krenuti stopama prethodnih generacija, srediti se sa svojim karijerama, vjenčati se i imati djecu, trendovi pokazuju da se događa upravo suprotno, mišljenja je Ham. Interesovala nas je i cijena za usluge i koliko mnogo je zaista mnogo. Naša sagovornica kaže da je više od cijene njihovim klijentima važno povjerenje, jer su nerijetko angažovani u ključnim trenucima njihovih života. – Cijene za usluge variraju spram zahtjeva, jer zavisi od broja članova porodice koji će koristiti usluge, ali, ono što je mnogo važnije je pitanje povjerenja. Klijenti žele da budu sigurni da mogu računati na vas. To je posebno važno u najkritičnijim situacijama, ali u sve aktuelnijim uslugama biznis koučinga”, zaključuje naša sagovornica i naglašava da su usluge u pravcu poslovne podrške i usavršavanja takođe u porastu i da bi mogle biti sve zastupljenije u budućnosti, naglašava. Ipak, uspjeli smo da saznamo da recimo svečano prisustvo na Royal Gala koncertu Oksfordske filharmonije i večeri koju organizuju Njegovo kraljevsko visočanstvo princ i princeza od Kenta, uz Njeno kraljevsko visočanstvo princezu Aleksandru u zamku Windsor u junu, košta 2.500-5.000 funti po osobi ili 25.000 funti za sto. A za prisustvo čuvenom Grand Prix balu u Londonu u julu, koji se ove godine održava u popularnom hotelu pored Buckinghamske palate “The Peninsula London”, potrebno je izdvojiti 585 funti po osobi ili 5.940 funti za sto. Ovaj novootvroeni hotel inače je
Održana regionalna panel diskusija: Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade SR Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), danas je u Sarajevu organizovala jednodnevnu regionalnu panel diskusiju na temu „Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu“ u kontekstu CBAM – Mehanizma prekograničnog usklađivanja (cijene) karbona. CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja instrument Evropske unije za postavljanje pravedne cijene karbona emitovanog tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u Evropsku uniju, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan Evropske unije. U tom kontekstu, izvozno orijentisane kompanije, posebno iz oblasti proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije moraju se pripremiti na potpunu implementaciju CBAM mehanizma. Poseban izazov u ovom procesu jeste priprema i podnošenje izvještaja o direktnim i indirektnim emisijama stakleničkih gasova u proizvodima koje izvoze u Evropsku uniju. Istovremeno, Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora BiH se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta. – U posljednjih nekoliko mjeseci organizirali smo osam edukacija, četiri konferencije i poslovni forum radi upoznavanja gospodarske zajednice o značaju ulaska u CBAM sustav. Određene direktive Europske unije nisu još prihvaćene i implementirane u BiH, a mi nastojimo da podignemo svijest predstavnika institucija o ovoj temi, jer su bh. kompanije, prema našoj analizi, pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM i izvještavanje, a neke su čak i deponirale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Ukoliko ne uđemo u sustav CBAM-a, godišnje ćemo gubiti minimalno 300 miliona KM izvoza, rekao je predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković. Značajnu ulogu u pružanju podrške privrednom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 miliona EUR u ovaj proces, sa posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti. – Zelena i digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini je neizbježna. Zajedno s našim partnerima usmjerili smo se na povećanje i jačanje mjera energetske efikasnosti i usvajanje cirkularnih praksi u bh. poslovnoj zajednici, izjavila je Lea Thurm, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Ambasade Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini. Tokom panel diskusije predstavljena su iskustva kompanija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. – Kao proizvođači isprešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, 80 do 85% naših proizvoda izvozimo u Evropsku Uniju i svjesni smo zašto je aluminijska industrija obuhvaćena CBAM direktivom. Mi smo već ušli u zelenu tranziciju, a CBAM je finansijska mjera direktno vezana za ovaj proces. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odliv novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju, dodala je Monika Papić iz kompanije Emerus d.o.o. Široki Brijeg. Tima Omerović Smajlović iz kompanije Lukavac Cement d.o.o. istakla je da je ova kompanija spremno dočekala CBAM direktivu koja je usvojena prošle godine. – Na vrijeme smo shvatili ozbiljnost ove direktive, što dokazuje i činjenica da smo uspostavili i sistem za praćenje i izvještavanje o emisijama CO2 i prije ove direktive. Za nas je CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske efikasnosti, izjavila je Omerović Smajlović. Također, govorilo se i o prednostima certifikacije za energetske menadžere – EUREM, a cijeli događaj organizovan je u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).
Značajan rast globalne potražnje za električnim i hibridnim automobilima
Marx.ba Prodaja električnih vozila značajno je porasla ove godine, vođena rastom u Kini i posebno izraženom potražnjom za hibridnim vozilima, navodi se u izvještaju Counterpoint Researcha. Prema izvještaju objavljenom u ponedjeljak, globalna prodaja električnih vozila, koja uključuje vozila s potpuno baterijskim pogonom (BEV) i hibride, porasla je za 18% u prvom tromjesečju 2024. u usporedbi s istim periodom prethodne godine. Prodaja hibridnih vozila, koja kombiniraju električne motore i motore s unutrašnjim sagorijevanjem, daleko je nadmašila prodaju vozila s potpuno baterijskim pogonom, s rastom od 46% na godišnjem nivou. Nasuprot tome, prodaja BEV-ova porasla je za 7%. – Niži početni troškovi hibrida u usporedbi s baterijskim električnim vozilima i mogućnost korištenja goriva, koja uklanja zabrinutost zbog dometa, ključni su razlozi visoke potražnje za hibridima, rekao je Abhik Mukherjee, istraživački analitičar u Counterpointu. Podaci se podudaraju s nedavnim izvještajima koja sugeriraju da je usvajanje hibrida sada veće od usvajanja potpuno električnih vozila zbog zabrinutosti oko njihove prodajne vrijednosti i mogućnosti da trenutna BEV tehnologija brzo zastari. – Kupovina hibrida srednje cijene je racionalniji izbor za potrošače jer su njihove cijene usporedive ili niže od većine električnih vozila, navodi se u izvještaju. Kineske kompanije posebno su profitirale od povećane potražnje za električnim vozilima, posebno one koje prodaju i BEV-ove i hibride. Prema Counterpointu, prodaja električnih vozila u Kini skočila je 28% u prvom tromjesečju 2023., zahvaljujući konkuretnom tržištu i obaranju prodajnih cijena automobila. Najveći kineski proizvođač električnih vozila, BYD, zabilježio je porast prodaje hibridnih vozila od 7% u prva tri mjeseca ove godine, a slijede ga Geely Holdings i Li Auto. Prodaja električnih vozila u Sjedinjenim Državama bila je druga najveća u svijetu, a tek onda slijedi Evropa. Međutim, dok je ukupna prodaja električnih vozila u SAD porasla za 2%, prodaja BEV-ova pala je za 3% u kvartalu. Tesla, vodeći američki proizvođač električnih vozila, koji proizvodi samo BEV-ove, zabilježio je pad prodaje od 9% na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Ipak, Tesla je zadržala vodeću poziciju u globalnoj prodaji BEV-ova u prvom tromjesečju 2024., s tržišnim udjelom od 19%. BYD i Volkswagen imali su 15% odnosno 6% udjela. Od tri najveća proizvođača BEV-ova, samo je BYD zabilježio rast, s povećanjem prodaje od 13%, dok su prodaje Tesle i Volkswagena pale za 9% odnosno 4%, navodi se u izvještaju. Snažna izvedba BYD-a dolazi kao rezultat agresivne globalne ekspanzije. Prema izvještaju, kompanija je u prošlom tromjesečju izvezla gotovo 100.000 električnih vozila, što predstavlja rast od 152% u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zahvaljujući isporukama u jugoistočnu Aziju. Liz Lee, pomoćnica direktora u Counterpointu, istakla je da izvanredan izvoz BYD-a naglašava rastuću globalnu potražnju za električnim vozilima, uključujući hibride, te da je tržište “spremno za značajan rast.” – Također se naziru znakovi usporavanja i godišnji rast bi mogao pasti ispod 20%, dodala je, napominjući da se kompanije poput Tesle suočavaju s padom interesa za BEV-ove.