Nakon carina SAD: Je li rješenje preusmjeravanje izvoza
Marx.ba Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je da se negativni efekti američkih carina od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine mogu izbjeći ukoliko se bh. izvoznici preusmjere na alternativna tržišta, što je, smatra, sada najrealniji scenario. Odluka o uvođenju carina od 30 posto na proizvode iz BiH koji se uvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stupila je na snagu 7. augusta. Vrijednost izvoza iz BiH u SAD u prošloj godini iznosila je više od 230 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 190 miliona KM. Odlukom SAD-a najviše je pogođena namjenska industrija jer ova oblast čini više od 60 posto ukupnog bh. izvoza, odnosno 135 miliona KM. Međutim, namjenska industrija, po Gavranovom mišljenju, može plasirati svoje proizvode na alternativna tržišta, imajući u fokusu Evropsku uniju (EU), jer je u cijelom svijetu potražnja za oružjem i municijom u porastu. – Proizvodi namjenske industrije su kao prodaja vode u pustinji. Danas je u svijetu tolika potražnja za oružjem i municijom da će bh. firme lako prodati negdje drugo ono što ne mogu prodati SAD, pojašnjava Gavran.
Kultni švicarski proizvođač satova u utrci s vremenom zbog Trumpovih carina
Marx.ba Za 240 godina starog švicarskog proizvođača satova DuBois et fils, kompanije je žurila s isporukom satova prije nego što je u četvrtak stupila na snagu iznenađujuća carinska stopa predsjednika Trumpa od 39% na Švicarsku. Za izvršnog direktora DuBoisa, Thomasa Steinemanna, i njegovu kompaniju, bila je to utrka s vremenom da isporuče pet vrhunskih satova u SAD prije nego što su blokirali narudžbe na svojoj američkoj web stranici. Sveukupno, SAD čini 17% švicarskog izvoza satova. Od aprila, roba iz te zemlje suočavala se sa znatno nižom carinskom stopom od 10%. DuBois et fils, osnovan 1785. godine, ubrzao je u ponedjeljak isporuke iz svoje tvornice u Muttenzu, blizu Basela, kako bi prošao carinu prije nego što je stupila na snagu američka carina na uvoz iz Švicarske. – Za industriju satova to je ogromna katastrofa“, rekao je Steinemann, koji je objasnio da je blokirao američke narudžbe jer bi cijene trebalo preračunati kako bi se uzele u obzir carine. – Kompanija neće podnijeti udarac. SAD je bio veliki pokretač u posljednje dvije godine. Sada ovo ubija puno posla, dodao je. Kako je rekao američke cijene će rasti. Sat DuBois DBF008, na primjer, vjerovatno će porasti na 14.500 dolara, s 10.800 dolara. Sjedinjene Države čine oko 15% globalne prodaje DuBoisa, koji prodaje direktno američkim potrošačima. Šira švicarska industrija satova osjeća pritisak, planira povećanje cijena, pauzira američke narudžbe i traži alternativna tržišta za svoje skupe, ručno izrađene satove. U zemlji se nalaze brendovi kao što su Rolex, Patek Philippe, Tag Heuer u vlasništvu LVMH-a, Omega u vlasništvu Swatcha i IWC Schaffhausen, u vlasništvu Richemonta.
EIB naredne godine pokreće novi instrument za Zapadni Balkan vrijedan 187 miliona eura
Marx.ba Evropska investiciona banka (EIB) očekuje da će početi da koristi svoj novi instrument za inovacije i zelenu transformaciju usmjeren na Zapadni Balkan, vrijedan 187 miliona eura, u prvoj polovini 2026. godine. “Ovaj instrument će usmjeriti sredstva EIB ka malim i srednjim preduzećima (MSP) u regionu putem kredita koje obezbjeđuju partnerske finansijske institucije za ulaganja u digitalizaciju, inovacije proizvoda i procesa, sajber bezbjednost, kao i razvoj ili unapređenje novih proizvoda, usluga i tehnologija. Značajan dio sredstava biće takođe usmjeren na ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena, održivu poljoprivredu, zaštitu biodiverziteta i turizam zasnovan na očuvanju ekosistema” navela je EIB u izjavi SeeNewsu. EIB je odobrila ovaj instrument, koji će biti podržan sa 17 miliona eura bespovratnih sredstava EU u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, u julu, prema dokumentu o objavi projekta objavljenom na sajtu EIB. Program će obuhvatiti Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Instrument također ima za cilj ojačati širi inovacioni ekosistem kroz partnerstvo sa inkubatorima, naučnim i tehnološkim parkovima i istraživačkim centrima, nudeći podršku u ranoj fazi startapovima. EIB je dodala da će također obezbijediti tehničku pomoć lokalnim partnerskim finansijskim institucijama i kompanijama kako bi se osnažili kapaciteti, efikasno identifikovali projekti i razvila investiciona rješenja pogodna za finansiranje, piše SeeNews. “Ovaj instrument je u potpunosti usklađen sa Novim planom rasta EU za Zapadni Balkan i podržava dvostruke agende regiona – Zelenu i Digitalnu. Također je u skladu sa nacionalnim strategijama za razvoj privatnog sektora, što ovu inicijativu pozicionira kao temelj dugoročnog angažovanja EU u regionu”, navela je banka. EIB Grupa je započela aktivnosti na Zapadnom Balkanu 1977. godine. Prošle godine je investirala 693 miliona eura u region, sa ciljem da mobiliše preko 3 milijarde eura novih investicija, navodi se na sajtu banke.
SAD uvodi carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma
Marx.ba SAD je uveo carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma, što prijeti preokrenuti globalno tržište zlata i zadati novi udarac Švicarskoj, najvećem svjetskom rafinerijskom centru. Agencija za carinsku zaštitu granica (CBP) izjavila je da bi zlatne poluge od jednog kilograma i 100 unci trebale biti klasificirane pod carinskim kodom podložnim nametima, prema takozvanom pismu odluke od 31. septembra, koje je vidio Financial Times. Pisma odluke SAD koristi za pojašnjenje svoje trgovinske politike. Odluka CBP-a u oštroj je suprotnosti s prethodnim očekivanjima industrije da bi se ove vrste zlatnih poluga trebale klasificirati pomoću drugog carinskog koda koji je izuzet od Trumpovih nacionalnih carina. Plugovi od jednog kilograma najčešći su oblik kojim se trguje na Comexu, najvećem svjetskom tržištu terminskih ugovora za zlato, i čine većinu švicarskog izvoza zlata u SAD. Odnosi između Washingtona i Berna pogoršali su se nakon što su SAD prošli tjedan najavile carinu od 39 posto na uvoz iz te zemlje. Zlato je jedan od najvećih švicarskih izvoznih proizvoda u SAD, pokazuju carinski podaci. Carinska odluka zadala je “još jedan udarac” švicarskoj trgovini zlatom sa SAD, rekao je Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima. Wild je dodao da će carina na zlato otežati zadovoljavanje potražnje za žutim metalom.
Dobit Centralne banke BiH na polugodištu 159,8 miliona KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine ostvarila je neto dobit od 159,8 miliona KM za period januar-juni 2025. godine, pokazuje objavljeni finansijski izvještaj. Ukupna neto dobit primarno je ostvarena kamatnim prihodima po osnovu kamatonosnih komponenti deviznih rezervi Centralne banke u tekućem izvještajnom periodu. Tokom izvještajnog perioda najveći dio sredstava deviznih rezervi Centralne banke je investiran u portfolio dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i depozite kod inostranih banaka. Trend rasta i velikih oscilacija tržišnih cijena monetarnog zlata je nastavljen dovodeći do povećanja njegove fer vrijednosti. Neto promjena fer vrijednosti dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i monetarnog zlata iznosi 75,66 miliona KM za tekući izvještajni period što je zajedno sa ostvarenom neto dobiti perioda, rezultiralo ukupnom sveobuhvatnom dobiti u iznosu od 235,48 miliona KM, izvještava Indikator.ba. Osnovni cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (konvertibilne marke) tako što izdaje konvertibilnu marku (KM) u skladu sa pravilom valutnog odbora. Dobit Centralne banke iznosila je 217,1 milion KM u prvom polugodištu 2024.godine, dok je dobit u cijeloj 2024. godini bila 399,5 miliona KM.
Metalska industrija BiH: Rast izvoza u svim sektorima
Marx.ba Metalska industrija BiH u prvom polugodištu ostvarila je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 9,7 milijardi KM, od čega se na sektor ruda i metala odnosi 3,8 milijardi KM, a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 milijardi KM. Izvoz ruda, metala i proizvoda iznosio je 1,7 milijardi KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM, dok je uvoz dostigao dvije milijarde KM i povećan je za 121,8 miliona KM. Povećanje je, prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), najviše rezultat većeg uvoza aluminija i njegovih proizvoda. Sektor mašina, aparata i uređaja ostvario je izvoz od 2,2 milijarde KM, uz rast od 112 miliona KM. Elektroindustrija čini najveći dio izvoza (1,5 milijardi KM), dok je uvoz iznosio 3,7 milijardi KM, od čega je 2,2 milijarde KM elektroindustrija. Pozitivan trend bilježi i automobilska industrija sa izvozom od 380,9 miliona KM, što je povećanje od 49 miliona KM. Namjenska industrija u prvom polugodištu ostvarila je izvoz više od 311 miliona KM, što je rast od 31 posto u odnosu na isti period prošle godine, a povezuje se s globalnim geopolitičkim nestabilnostima.
Trumpove carine stupile na snagu: Za proizvode iz BiH 30 posto
Marx.ba Carine koje je uveo aktuelni predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump, stupile su sinoć u ponoć na snagu zahvativši više od 70 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Potvrdio je to američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth. – Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slivaju u SAD, poručio je Trump. Carine na robe iz naše zemlje iznosit će 30 posto. Iako su se u proteklim sedmicama vodili intenzivni diplomatski pokušaji da se dođe do dogovora s američkom administracijom, očigledno nije postignut nikakav kompromis. Trump je ostao pri odluci koju je prvobitno najavio 7. jula u pismu upućenom Predsjedništvu BiH.
Novi rekord: Više od milion noćenja u prvih sedam mjeseci u Kantonu Sarajevo
Marx.ba Turistička sezona u Kantonu Sarajevo nastavlja bilježiti odlične rezultate i u julu 2025. godine. Prema statističkim podacima Turističke zajednice KS, u julu je zabilježeno 108.188 gostiju, što predstavlja porast od 2,5% u odnosu na juli prošle godine. Od toga je 98.960 stranih i 9.228 domaćih gostiju. Ukupan broj noćenja u julu iznosi 235.855, od čega je 215.956 stranih i 19.899 domaćih noćenja, što predstavlja rast od 0,9% u odnosu na juli 2024. Najviše turista stiglo je iz Turske, Saudijske Arabije, Hrvatske, Srbije, SAD-a, Kine, Slovenije, Njemačke, Velike Britanije i UAE. Kumulativno, za period januar – juli 2025. broj turista u KS iznosi 474.138, što je porast od 8,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj noćenja iznosi 1.064.495, što je povećanje od značajnih 14,3% u odnosu na isti period 2024., te je ovo prvi put da je više od milion noćenja zabilježeno već u sedmom mjesecu. – Ovi podaci potvrđuju da je Sarajevo, uprkos izazovima u regiji, i dalje atraktivna i konkurentna turistička destinacija. Kvalitetna ponuda, brojne ljetne manifestacije, festivalska atmosfera, unaprijeđena avio-povezanost i kontinuirana promocija doprinijeli su ovakvim rezultatima. Izražavamo zadovoljstvo postignutim brojkama te najavljujemo daljnje aktivnosti na unapređenju ponude, promociji planinskog turizma i pripremama za jesenju i zimsku sezonu, naglasio je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS.
Zalando u drugom kvartalu povećao prodaju i prihode
Marx.ba Zalando SE ostvario je snažan rast i porast dobiti u drugom tromjesečju ove godine, zahvaljujući uspješnoj provedbi svoje strategije izgradnje vodećeg panevropskog ekosistema e-trgovine modom i lifestyleom. Ta se strategija temelji na dva vektora rasta: B2C (poslovanje s krajnjim kupcima) i B2B (poslovanje s poslovnim subjektima). Nakon uspješnog zaključenja akvizicije tvrtke ABOUT YOU, kompanija nastavlja ulagati u strateške prilike za rast. Time odražava svoju ambiciju da opsluži još veći dio evropskog tržišta mode, vrijednog 450 milijardi eura, te svoju posvećenost stvaranju dugoročne vrijednosti kroz profitabilan rast, piše Seebiz. U drugom tromjesečju, bruto volumen prodane robe (GMV) porasla je za 5,0% na 4,1 milijardu eura, prihodi su porasli za 7,3% na 2,8 milijardi eura, a prilagođena dobit prije kamata i poreza (prilagođeni EBIT) dosegnula je 186 miliona eura, naspram 172 miliona eura u istom periodu prošle godine, zadržavajući stabilnu profitnu maržu od 6,5%. U drugom tromjesečju, bruto volumen robe koja se prodala (GMV) porastao je za 5,0% na 4,1 milijardu eura, prihodi su porasli za 7,3% na 2,8 milijardi eura, a prilagođena dobit prije kamata i poreza (prilagođeni EBIT) dosegnula je 186 miliona eura, naspram 172 miliona eura u istom periodu prošle godine, zadržavajući stabilnu profitnu maržu od 6,5%. U segmentu poslovanja s krajnjim kupcima (B2C), broj aktivnih kupaca porastao je za 6,1%, dosegnuvši novi maksimum od 52,9 miliona. Dodatna ulaganja u korisničko iskustvo uključuju i pokretanje “discovery feeda” temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji će nuditi još personaliziraniju inspiraciju i povećati angažman kupaca. Segment poslovanja s kompanijama (B2B) zadržava snažan zamah, potaknut dvoznamenkastim rastom ZEOS Fulfilmenta. Dodatno, pokretanje nove Shopify aplikacije omogućuje Shopify trgovcima izravno povezivanje sa ZEOS platformom. Nakon uspješnog zaključenja akvizicije kompanije ABOUT YOU 11. jula, Zalando je izdao prvu cjelogodišnju prognozu za 2025. godinu za objedinjenu grupu. Time pokazuje svoju posvećenost ostvarivanju profitabilnog rasta u većem opsegu. Očekivanja uključuju GMV od 17,2 do 17,6 milijardi eura, prihode od 12,1 do 12,4 milijarde eura, prilagođeni EBIT od 550 do 600 miliona eura, kapitalna ulaganja (CapEx) od 200 do 280 miliona eura i negativan neto obrtni kapital.
S&P zadržao kreditni rejting BiH
Marx.ba Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, ‘B+’ sa stabilnim izgledima. U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da konsolidovana fiskalna pozicija opšte vlade u BiH i dalje predstavlja snagu rejtinga. Predviđa se da će budžetski deficiti u prosjeku biti ispod jedan posto BDP-a godišnje u periodu 2025-2028, što će rezultirati stabilizacijom neto duga opšte vlade na 21 posto BDP-a do 2028. godine. Nešto manje od 60 posto konsolidovanog bruto duga opšte vlade otpada na službene bilateralne i multilateralne kreditore s dugim rokovima dospijeća i povoljnim kamatnim stopama. Shodno tome, analitičari predviđaju da će troškovi servisiranja duga u BiH ostati ograničeni do 2028. godine, u prosjeku 2,6 posto vladinih prihoda, što je nisko u globalnom poređenju. Analitičari dalje navode da je ekonomski rast usporen usljed slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, te se očekuje skroman realni rast od 2,5 posto ove godine, prije blagog oporavka od sljedeće godine. Deficiti tekućeg računa, kako se očekuje, ostaće niski u naredne četiri godine, u prosjeku nešto iznad tri posto BDP-a. Prema ocjeni analitičara, Bosna i Hercegovina će zadržati aranžman valutnog odbora, koji predstavlja i važno političko sidro za lokalnu ekonomiju. Prema navodima analitičara, S&P bi mogao sniziti kreditni rejtinga ukoliko dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika koji bi mogli ugroziti osnovno funkcionisanje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove. S druge strane, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko donošenje politika zasnovano na konsenzusu ubrza strukturne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji, saopćeno je iz Ureda za komunikacije CBBiH.