Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan 1. maj – Međunarodni praznik rada
Marx.ba Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan 1. maj – Međunarodni praznik rada. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke proteste održane u Chicagu (SAD) dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Dana 1. maja 1886. u Chicagu je protestovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je onih koji su bili na protestima su uhapšeni, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. Ubrzo je, kao dotadašnji znak mučeništva ubijenih u Chicagu, kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil. Radnici u Sarajevu su 1905. godine od austrougarske vlasti tražili dozvolu za obilježavanje 1. maja. Zahtjev je odbijen, ali uporni radnici su se izborili za prvi radni ugovor u Sarajevu koji je podrazumijevao desetosatno radno vrijeme (do tada je radno vrijeme bilo 12 do 14 sati) i povišicu nadnice. U Sarajevu su u maju 1906. godine radnici stupili u generalni štrajk, koji je zatvorio čaršiju, predstavljajući najsnažniju i najmasovniju radničku akciju pod austrougarskom upravom. Od prvog maja 1907. godine, radnici u Sarajevu i ostatku zemlje su slavili 1. maj – Međunarodni praznik rada. Danas se Prvi maj obilježava kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na život dostojan čovjeka.
Jeste li znali: Heidelberg Materials imao jako bitnu ulogu u izgradnji Petronas tornjeva
Marx.ba Petronas tornjevi u Kuala Lumpuru, završeni 1998. godine, bili su najviše zgrade na svijetu u to vrijeme – i još uvijek drže rekord kao najviši tornjevi blizanci danas. Dosežući skoro 460 m u nebo, oni ostaju simbol arhitektonske ambicije, objavili su iz kompanije Heidelberg Materials, – I podgodite šta? Heidelberg Materials je bio ekskluzivni dobavljač gotovog betona za ovaj prestižni projekat. Naši timovi su uspješno proizveli i ispumpali 160.000 m³ betona visoke čvrstoće kako bi oblikovali ikonične strukture. Jedan od istaknutih trenutaka bilo je izlivanje temelja. U izvanrednom 42-satnom radu, 12.000 m³ betona je neprestano teklo – označavajući jedno od najvećih kontinuiranih izlivanja ikada viđenih u regiji. To je izvanredan primjer onoga što je moguće kada se stručnost, preciznost i strast spoje, poručili su iz kompanije. Inače, Heidelberg Materials je itekako prisutan u našoj zemlji. Tu su od 2000. godine kada su otkupili udio u kompaniji Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj (tadašnja Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj) i ušao na tržište transportnih betona kupovinom Trasnport Beton Grupe – TBG BH). Inače, HM Cement BiH Kakanj je u prošloj godini imao više do 50 miliona KM dobiti i nalazi se među prvih 10 kompanija u bih po tom parametru.
Nafta pred najvećim mjesečnim gubitkom u tri godine
Marx.ba Cijene nafte nastavile su padati u srijedu te su na putu da zabilježe najveći mjesečni pad u više od tri godine, jer je globalni trgovinski rat narušio izglede za potražnju za gorivom, dok su strahovi od rasta opskrbe dodatno opteretili tržište. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za 75 centi, na 63,50 američka dolara (59,32 eura) po barelu. Terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) naftu niži su za 79 centi i s njom se trguje za 59,63 dolara (55,71 eura) po barelu. Oba naftna mjerila pala su nakon što je američki predsjednik Donald Trump 2. aprila najavio carine na sav uvoz u SAD. Potom su dodatno pala na najniže nivoe u četiri godine, nakon što je Kina uzvratila vlastitim carinama na američki uvoz, potaknuvši trgovinski rat između dvije najveće zemlje potrošače nafte. Prema anketi agencije Reuters, Trumpove carine vjerovatno će globalnu ekonomiju gurnuti u recesiju ove godine. Kineska industrijska aktivnost pala je u aprilu najbrže u posljednjih 16 mjeseci, pokazalo je u srijedu jedno istraživanje u tvornicama. Zabrinutost za potražnju u uvjetima trgovinskog rata narušila je povjerenje investitora, rekao je glavni strateg za robna tržišta banke ANZ, Daniel Hynes. – Također postoje bojazni da je nedavna snaga u američkim ekonomskim podacima bila samo privremena, uzrokovana gomilanjem zaliha prije uvođenja carina, što sada izgleda kao da jenjava, dodao je Hynes. Povjerenje američkih potrošača palo je u aprilu na najniži nivo u gotovo pet godina zbog sve većih briga oko carina, pokazali su podaci u utorak. Nedavni znakovi smirivanja trgovinskih napetosti, uključujući dva naloga koja je Trump potpisao u utorak kako bi ublažio učinke carina na automobile, donekle su umirili globalne ulagače. Unatoč tome, analitičari smatraju da će tržište nafte i dalje biti pod pritiskom jer administracija predsjednika Trumpa nastavlja stavljati naglasak na niže cijene nafte kako bi obuzdala inflaciju. Na cijene nafte dodatno su negativno utjecali i strahovi od povećanja opskrbe iz Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, poznatih kao OPEC+, pišu Financije. Nekoliko članica OPEC+ predložit će povećanje proizvodnje i u junu, drugog mjeseca zaredom, rekli su prošle sedmice izvori za Reuters. Grupa će se sastati 5. maja kako bi raspravila planove proizvodnje. Što se tiče ponude, zalihe sirove nafte u SAD prošle sedmice su porasle za 3,8 miliona barela, rekli su tržišni izvori u utorak, pozivajući se na podatke Američkog instituta za naftu. Prema anketi Reutersa, analitičari u prosjeku očekuju povećanje zaliha sirove nafte u SAD za 400.000 barela u prošloj sedmici. VEZANO Evropske berze u plusu sedmi dan zaredom: Među najvećim dobitnicima automobilski sektor
Podaci za oba entiteta: Koliko je turista u našoj zemlji bilo u martu
Marx.ba Prema podacima zavoda za statistiku, u FBiH je u martu bilo ukupno 63.810 dolazaka, što je za 7,2 posto manje u odnosu na mart 2024. godine, a manje za 0,4 posto februar 2025. godine. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka bilo je 25,1 posto, a stranih turista 74,9 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (22 posto), Turske (11,1 posto), Srbije (7,5 posto), NR Kine (6,3 posto) i Italije (6,1 posto) što je ukupno 53 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 47 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U RS registrovano je 32.262 dolaska turista, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za 2,9 odsto, dok je u odnosu na februar ove godine manje za četiri posto. Inače, posmatrajući strukturu gostiju, na ukupan pad broja dolazaka turista u RS uticao je smanjen broj domaćih turista kojih je u martu bilo čak 10 posto manje nego u trećem mjesecu prethodne godine – iz Federacije BiH je manje za 17,9 posto registrovanih gostiju, a iz RS za 3,9 posto. Najveći pad zabilježen je kod gostiju iz Brčko distrikta, i to za 39,2 posto. VEZANO Aerodrom Sarajevo i za maj ima snažan rast kapaciteta
Objavljeni rezultati: Znate li koliko je Podravka zaradila u prva tri mjeseca ove godine
Marx.ba Grupa Podravka u prva je tri mjeseca 2025. povećala prihode od prodaje za 19,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Oni su iznosili 228,7 miliona eura i viši su za 36,9 miliona eura. Ovakvom ishodu primarno pridonosi novostečeni poljoprivredni segment, odnosno Podravka Agri, koji je u sistemu Grupe Podravka, objavljeno je iz kompanije. Grupa Podravka zaključila je preuzimanje Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci 31. januara ove godine te je Poljoprivreda tako postala treći stup poslovanja, uz Prehranu i Farmaceutiku. Novostečenim kompanijama upravlja društvo Podravka Agri, a sama akvizicija dodatno je učvrstila Podravkinu poziciju među vodećim domaćim kompanijama. Prihodi segmenta Prehrane u prvom su kvartalu niži za 0,9 miliona eura, dok su prihodi Farmaceutike rasli za 1,2 miliona eura u odnosu na prva tri mjeseca 2024. No, kod ova oba segmenta zabilježen je rast prihoda od prodaje kod vlastitih brendova. Kod Prehrane to je 0,2, a kod Farmaceutike 4,5 posto. Operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) u prvom je kvartalu 2025. iznosila 96,9 miliona eura, što je 59 miliona eura ili 156 posto više u odnosu na usporedni period. Ovakav rast EBITDA-e najviše je pod utjecajem razlike između plaćene naknade i neto stečene imovine poljoprivrednih kompanija. Normalizirana EBITDA iznosila je 42 miliona eura i viša je za 3,9 miliona eura, odnosno 10,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Normalizirana neto dobit Grupe Podravka pritom je u prva tri mjeseca ove godine niža za 3,7 miliona eura, odnosno 15,6 posto u usporedbi s istim periodom u 2024. te iznosi 19,9 miliona eura. Kretanje neto dobiti Grupe najviše je pod utjecajem troškova finansiranja akvizicije poljoprivrednih kompanija, poručili su iz komapnije Podravka. VEZANO Ina Grupa u prvom tromjesečju povećala neto dobit za gotovo 200 posto
Sastanak delegacija EU i BiH u Briselu: Na stolu više pitanja vezanih za ekonomiju
Marx.ba Osmi sastanak Pododbora za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje između EU i BiH održan je danas u Briselu. Sastankom je u ime BiH kopredsjedavala Brankica Pandurević, Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, a sa strane EU Heinke Veit iz Evropske komisije (DG ENEST). Dvije delegacije razmijenile su informacije o trgovinskim trendovima i provođenju trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te napretku u realizaciji prioriteta u oblasti slobodnog kretanja robe, industrijske politike, malih i srednjih preduzeća, poreza i carina. Na sastanku je, između ostalog, konstatovano kako je EU i dalje najveći trgovinski partner BiH, čineći više od 60% ukupne robne razmjene zemlje. Komisija je istakla potrebu da BiH finalizira pristupanja Svjetskoj trgovačkog organizaciji. Delegacija BiH je informisala Evropsku komisiju o aktivnostima institucija vezano za liste lijekova u pojedinim kantonima, izradi novog zakona o akcizama usklađenog s acquisom, te provođenju dodatnih CEFTA protokola itd. BiH je pozvana da implementira Akcioni plan zajedničkog regionalnog tržišta, te da finaliziraneophodne korake za primjenu CEFTA Dodatnog protokola 7 o rješavanju sporova. Evropska komisije je istaknula kako BiH treba prekinuti diskriminaciju proizvođača lijekova iz EU te usvojiti pravila o utvrđivanju spiskova osnovnih lijekova kako bi osigurala transparentnost i pravnu jasnoću u pogledu procedura u cijeloj državi. Pozdravljeni su poduzeti koraci određenog broja kantona u tom smjeru. U oblasti slobodnog kretanja robe Komisija je istakla kako cjelodržavna strategija za infrastrukturu kvaliteta treba biti usvojena uz konsultacije sa Evropskom komisijom, u što skorije vrijeme, a bh. vlasti trebaju usvojiti i nove zakone o akreditaciji i nadzoru nad tržištem. Vezano za poslovno okruženje, Evropska komisija je preporučila da BiH napravi sveobuhvatan popis svih administrativnih i tehničkih koraka potrebnih za registraciju i/ili poslovanje domaćih i stranih preduzeća širom zemlje, s ciljem ukidanja zahtjeva koji ometaju uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora. Posebno je naglašena potreba za pojednostavljenjem i usklađivanjem postupka registracije poslovnih subjekata u oba entiteta kroz centralizaciju procesa registracije kompanija – uključujući ukidanje obaveze dvostruke registracije – te uvođenje jednošalterskog sistema i primjenu online registracije do četvrtog kvartala 2025. godine. Također, Komisija je istaknula važnost uspostave potpuno operativnih i povezanih e-registara. Prioritet u oblasti oporezivanja i dalje je usklađivanje propisa o PDV-u, a u oblasti carina nastaviti pripreme za primjenu zajedničkog tranzitnog postupka. Delegacija BiH je informirala da je pokrenuta inicijativa za pristupanje BiH Protokolu o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, a Evropska komisija je pozvala BiH da inteziviraju učešće u programima EU Customs i Fiscalis, kako korištenje TAIEX instrumenta. VEZANO Svjetska banka: Ekonomski rast na zapadnom Balkanu stabilan uprkos globalnoj neizvjesnosti
Ryanair potpisao ugovor o fiksnoj cijeni goriva: Najavljuju da će putnici imati koristi
Marx.ba Ryanair Holdings PLC, kompanija koja ima veoma značajnu u ulogu u letovima za i iz Bosne i Hercegovine, napravila je novi strateški korak. Potpisali su “hedging”, ugovor o garantovanoj cijeni goriva, pa će tako u naredne dvije godine gorivo plaćati fiksno, po sadašnjim cijenama. Jasno, ako gorivo bude skuplje u budućnosti, što je realno očekivati, kompanija će itekako dobiti. Sa druge strane gubitak bi mogao biti, ako gorivo bude još jeftinije na tržištu, što je po mnogima malo vjerovatno. – Ryanair je “vrlo značajno produžio” svoje osiguranje od rizika vezanih za gorivo za naredne dvije fiskalne godine kako bi iskoristio niže cijene nafte, rekao je izvršni direktor Michael O’Leary u intervjuu za Financial Times. Cijena mlaznog goriva pala je za oko 10 posto u aprilu, jer je cijena sirove nafte pogođena zabrinutosti zbog utjecaja američkih trgovinskih tarifa na globalnu ekonomiju, primijetio je FT, a O’Leary je rekao da će i Ryanair i njegovi putnici imati koristi od nižih cijena. Inače, dionice Ryanaira porasle su za 7,2 posto na 20,20 eura u Frankfurtu prošle sedmice. VEZANO Sarajevo po prvi put povezano direktnom linijom sa Španijom: Sletio avion Ryanaira iz Girone
Čengić: Odluka o minimalcu nije dovela do smanjenja broja zaposlenih
Marx.ba Predsjednik ESV Safudin Čengić kazao je da je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij FBiH konstatovano da nije došlo do smanjenja uposlenih. Raspravljalo se i pitanje nastavka aktivnosti na rasterećenju rada, tj. smanjenju doprinosa. Kao što je bilo i obećano – Vlada je već donijela zakon kojim se od 1.7. umanjuje opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena. – Danas smo zaključili da se te aktivnosti trebaju nastaviti. To bi nas dovelo da visinu doprinosa imamo na nivou zemalja u okruženju, što nam je cilj – i poslodavcima, i Vladi i sindikatima. Da bi se došlo do toga neophodan je i Zakon o fiskalizaciji jer bi time znatno poboljšali prijavu poreza i uplatu poreza, a time i značajno doprinijeli povećanju budžeta, tj. fondova, kazao je Čengić i dodao da očekuje da će to Vlada pokrenuti. “Realna je mogućnost da se i ovaj drugi dio razmatra i donese Zakon o izmjeni Zakona o doprinosa koji bi stupio na snagu 1.1.2026.”, kazao je. Razgovaralo se i o pitanju neradne nedjelje. – Faktički je na istom nivou sa 31.3.2025, kao i sa 1.1.2025. Nema negativnog efekta po broju otpuštenih radnika, kazao je Čengić. Uredba je definirala povrat dijela sredstava, odnosno doprinosa koji su isplaćeni u razlici između minimalne plate (619) i 1000 KM, a Vlada je subjektima uspjela da vrati sredstva i to se kreće na mjesečnom nivou oko nekih 10 milion KM, tako je nađen način kako da se taj negativni uticaj velikih doprinosa anulira. – Naši podaci su pozitivni i Vlada je ispunila dio koji je obećala, kazao je Čengić. Treća stvar jeste uredba o mogućnosti isplate dijela plate do 450 KM bez plaćanja doprinosa – ona je objektivno uslovljena mogućnostima kompanija. – Realno govoreći, nisu svi mogli to iskoristiti iako je to pogodnost – poslodavci koji su mogli povećati primanja zaposlenicima, to su i uradili. Svakako da je ESV iniciralo prema Vladi mogućnost da se važnost uredbe produži do 31.12.2025., a to će Vlada na bazi analize dostaviti ESV te raspravljati o tome da li može važiti do kraja godine, dodao je predsjednik ESV. Raspravljalo se i pitanje nastavka aktivnosti na rasterećenju rada, tj. smanjenju doprinosa. Kao što je bilo i obećano – Vlada je već donijela zakon kojim se od 1.7. umanjuje opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena. – Danas smo zaključili da se te aktivnosti trebaju nastaviti. To bi nas dovelo da visinu doprinosa imamo na nivou zemalja u okruženju, što nam je cilj – i poslodavcima, i Vladi i sindikatima. Razgovaralo se i o pitanju neradne nedjelje. – Zaključili smo da Vlada FBiH razmotri inicijativu Udruženja poslodavaca i učesnika u kreiranju odluka i prijedloga da se pokrene procedura izmjene tog zakona kako bi se dovelo u poziciju da budemo sličnih zakonskih rješenja koja imaju u Hrvatskoj, odnosno da se omogući određenom broj subjekata da rade određeni broj nedjelja, ovisno o tome koliko određena zajednica zahtijeva i koliko poslodavci mogu odgovoriti zahtjevima kompletnog tržišta, kazao je Čengić. Na sjednici se našla i inicijativa za izmjenu uredbe o visini dnevnica i troškova za službena putovanja. – Pokrenuli smo tu inicijativu, nadamo se da će Vlada brzo reagovati i uvažiti zahtjeve i sindikata i poslodavaca, kazao je Čengić.
Neće biti smanjenja carina i PDV-a u BiH na investicione plemenite metale
Marx.ba Inicijativa za ukidanje carina i PDV-a na investicijske plemenite metale u Bosni i Hercegovini, koju je pokrenuo zastupnik Admir Čavalić u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, naišla je na odbijenicu. Čavalić je prijedlog službeno uputio Ministarstvu finansija i trezora BiH te Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), uz obrazloženje da bi takva mjera potaknula razvoj tržišta investicijskih plemenitih metala u zemlji. Kako je naveo, zbog visokog PDV-a i carina, građani BiH nemaju stvarne mogućnosti ulaganja u zlato i srebro, što rezultira znatno višim cijenama ovih metala u odnosu na zemlje Europske unije. Sa druge strane, direktor UIO Zoran Tegeltija jasno je poručio da se ukidanje ovih dažbina ne razmatra. U svom odgovoru istaknuo je aktualnu ekonomsku situaciju kao ključni razlog odbijanja inicijative. – Posebno imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na globalnom nivou, kada usljed inflatornih kretanja dolazi do značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Samim tim, smatramo da bi usvajanje predmetne zastupničke inicijative, u datim ekonomskim uslovima (i pored svih drugih razloga), imalo negativan odjek u javnosti, imajući u vidu da je trenutno u velikoj mjeri opala finansijska moć značajnog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini, poručio je Tegeltija. VEZANO Nastavak trenda: Zlato dostiglo nove rekordne vrijednosti
Ina Grupa u prvom tromjesečju povećala neto dobit za gotovo 200 posto
Marx.ba Ina Grupa u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovala je s neto dobiti od 35,4 miliona eura ili čak 197 posto više nego u istom lanjskom periodu, izvjestili su iz te naftne kompanije. Neto prihod od prodaje dosegnuo je u tom periodu 916,3 miliona eura, što je povećanje od 14 posto, dok je CCS EBITDA-u bez jednokratnih stavki bila 88 miliona eura ili 38 posto veća, navode iz Ine. Ukupna kapitalna ulaganja, pak, iznosila su 33 miliona eura i nešto su niža u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine, u skladu s nižim ulaganjima u djelatnosti Rafinerija i marketinga. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegao je 94 posto dovršenosti, izvijestili su iz Ine. Neto dug je iznosio 596 miliona eura uz omjer duga i kapitala od 27 posto. – U prvom tromjesečju 2025. godine, INA Grupa je ostvarila napredak kroz u svim poslovnim segmentima, potvrđujući čvrstu usmjerenost na operativnu izvrsnost i strateška ulaganja. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina zabilježila je stabilne rezultate, potaknute višim cijenama prirodnog plina. Kapitalna ulaganja bila su usmjerena na Hrvatsku, s ciljem ublažavanja očekivanog prirodnog pada proizvodnje uslijed zrelosti ležišta. Nakon nekoliko prošlogodišnjih otkrića plina i nafte, nastavili smo s pozitivnim rezultatima istraživanja te smo prijavili komercijalno otkriće plina na istražnoj bušotini Obradovci-5, u istražnom prostoru Drava-03. Najnovija otkrića, kao i prethodno potvrđeni potencijal, mogli bi doprinijeti preokretu u trendovima proizvodnje ugljikovodika. Međutim, to također zahtijeva ubrzanje eksternih administrativnih procesa. Uz to, početak geotermalnog bušenja predstavlja značajnu prekretnicu u našim inicijativama vezanim uz obnovljive izvore energije, s ciljem diversifikacije energetskog portfelja održivim rješenjima, istakla je predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay u komentaru poslovnih rezultata. Dodala je i da je djelatnost Rafinerija i marketinga uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, bila pod pritiskom vanjskih rafinerijskih i komercijalnih marži, ali neprekidan rad Rafinerije Rijeka tokom prvog tromjesečja 2025. osigurao je sigurno i pouzdano opskrbljivanje tokom zimskog perioda, čime je zadržana snažna pozicija i stabilan tržišni udio na domaćem tržištu. – Pred nama je turistička sezona, razdoblje u kojem naša maloprodajna mreža i logistika moraju osigurati tri do četiri puta veće količine goriva u odnosu na ostatak godine. Kao i prethodnih godina, temeljito se pripremamo kako bismo osigurali pouzdanu opskrbu. Naš strateški Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka nalazi se u završnoj fazi, a dovršenje mehaničkih radova očekujemo u posljednjem kvartalu 2025. godine. Unatoč neizvjesnostima koje obilježavaju globalna ekonomija i volatilnosti na energetskom tržištu, INA Grupa ostaje snažna, i operativno i finansijski, te spremna nositi se s izazovima koji slijede, zaključila je Ortutay. VEZANO Končar u godinu dana povećao dobit za čak 76,4 posto