Marketing X Business

Eurozona popravila vanjskotrgovinski bilans za 20 milijardi eura

Marx.ba Preliminarni podaci o vanjskotrgovinskom bilansu eurozone ukazuju na suficit od 23,6 milijardi eura u robnoj razmjeni sa ostatkom svijeta u februaru ove godine, u poređenju sa istim mjesecom lani kada je taj suficit iznosio 3,6 milijardi eura, objavio je Eurostat. Izvoz robe iz evrozone u ostatak svijeta u februaru 2024. iznosio je 235 milijardi eura, što je blagi rast od 0,3 posto u poređenju sa februarom 2023. (234,4 milijarde eura). Uvoz iz ostatka svijeta iznosio je 211,4 milijarde eura, što je pad od 8,4 posto u poređenju sa februarom 2023. (230,8 milijardi eura). U februaru se suficit zabilježen u sektoru „mašine i vozila“ skoro udvostručio u poređenju sa januarom, a deficit zabilježen u oblasti energije nastavio je da se smanjuje. Kao rezultat toga, ukupan suficit je povećan. U prva dva mjeseca 2024. godine eurozona je zabilježila suficit od 35,2 milijarde eura, u poređenju sa -28,4 milijarde eura u periodu januar-februar 2023. Izvoz robe evrozone u ostatak svijeta porastao je na 460,7 milijardi eura, što je povećanje od 0,6 posto u odnosu na januar-februar 2023. godine, a uvoz je pao na 425,5 milijardi eura (smanjenje od 12,5 posto u odnosu na januar-februar 2023.). Vrijednost trgovine unutar eurozone opala je na 428,9 milijardi eura u periodu januar-februar, što je pad od 6,2 posto u odnosu na rezultate tokom prva dva mjeseca prošle godine. Kada je riječ o EU, preliminarni podaci ukazuju na suficit od 22,1 milijarde eura u robnoj razmjeni sa ostatkom svijeta u februaru, u poređenju sa dvije milijarde eura, koliko je EU bila „u plusu“ godinu dana ranije. Izvoz robe iz EU u februaru 2024. iznosio je 210,6 milijardi eura, što je za 0,7 posto više u poređenju sa istim mjesecom prošle godine. Uvoz robe u EU iznosio je 188,5 milijardi eura, što je za devet posto manje u poređenju sa februarom 2023. godine, kada je zabilježio vrijednost od 207 milijardi eura. U februaru ove godine, u poređenju sa januarom, desezonirani izvoz eurozone smanjen je za 0,2 posto, dok je uvoz povećan za 4,2 posto. Desezonirani bilans je bio +17,9 milijardi eura, što je pad u poređenju sa januarom (+27,1 milijardi eura). U posljednja tri mjeseca, prema podacima Eurostata, desezonirani izvoz eurozone je povećan za 0,4 posto, dok je uvoz smanjen za tri posto u poređenju sa periodom septembar-novembar 2023. godine, a sličan trend bilježe i isti pokazatelji kada je riječ o EU.

Volvo Group povećao dobit za 9,9 posto

Marx.ba Kako prenosi francuska novinska agencija AFP, švedski proizvođač kamiona, autobusa i hardvera Volvo Group u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježio 14,1 milijardu švedskih kruna (120,4 miliona eura) neto dobiti, što je 9,9 posto više nego u istom periodu lani. Dobit je, unatoč manjem obimu prodaje, porasla s višim postignutim cijenama. Grupacija je u tromjesečju prodala 55.470 kamiona, što je 10 posto manje nego u istom periodu lani. Količina novih narudžbi pala je za 19 posto na 48.701 kamiona. Sa 131,2 milijarde kruna (11,3 milijarde eura) prihodi su ostali na nivou prošlogodišnjeg prvog kvartala. Glavni izvršni direktor Martin Lundstedt rekao je da se stabilizacija potražnje nastavila na većini tržišta na kojima posluju. – Prodajne cijene nastavile su rasti temeljem prošlogodišnjih postupnih povećanja, dodao je Martin Lundstedt.

Uzlet dionica Adidasa nakon poboljšanih prognoza

Marx.ba Dionice Adidasa skočile su 6,3 posto u srijedu nakon što je kompanija neočekivano povećala svoje smjernice za cijelu godinu i izvijestila o povećanju dobiti u prvom tromjesečju na godišnjem nivou. Njemačka kompanija za sportsku odjeću objavila je da sada očekuje da će se valutno neutralni prihodi povećati srednjom do visokom jednoznamenkastom stopom u cijeloj 2024. godini, u usporedbi s prethodnom projekcijom rasta blizu srednje jednoznamenkaste stope. Očekuje se da će operativna dobit za godinu dosegnuti oko 700 miliona eura (745 miliona dolara), rekao je Adidas u svom neplaniranom ažuriranju trgovanja objavljenom u četvrtak navečer. Prethodno je prognozirala operativnu dobit od blizu 500 miliona eura. Adidas rasprodaje svoj Yeezy inventar otkako je prekinuo vezu s Yeom, reperom prije poznatim kao Kanye West. Kompanija je rekla kako sada očekuje da će prodaja ostatka Yeezy inventara tokom ostatka godine rezultirati dodatnom prodajom od oko 200 miliona eura. Kompanija je također saopćila da je njena operativna dobit u prvom tromjesečju porasla na 336 miliona eura, u odnosu na 60 miliona u istom periodu prošle godine, prema preliminarnim podacima, piše Seebiz.

Lagarde: Početak smanjenja kamatnih stopa „u kratkom roku“

Marx.ba Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde, izjavila je da je banka i dalje na putu da „u razumnom kratkom roku“ počne sa smanjenjem kamatnih stopa, pod uslovom da ne dođe do velikih šokova sa Bliskog istoka ili drugih geopolitičkih žarišta. Lagard je u utorak rekla da ECB „posmatra dezinfacioni proces“ u skladu sa svojim prognozama, što je čini sigurnom da će inflacija u eurozoni dostići cilj od dva posto do sredine slijedeće godine, iako je put do tamo vjerovatno „trnovit“. – Ako ne doživimo veliki šok u razvoju situacije, idemo ka trenutku kada moramo ublažiti restriktivnu monetarnu politiku koju imamo, u razumnom kratkom roku, rekla je šefica ECB za CNBC. Ona je istakla da ECB „stalno prati“ uticaj rastućih tenzija na Bliskom istoku i drugdje, kao i da su one „relativno umjerene“. Podsjetimo, godišnje inflacija u eurozoni u martu opala je na 2,4 procenta, što je bilo niže od predviđanja. To je podstaklo očekivanja da će ECB do ljeta početi da smanjuje kamatne stope. Lagarde je prošle sedmice poslije sastanka ECB istakla da se ne obavezuje unaprijed na bilo koji nivo kamatnih stopa, već da bi „bilo prikladno smanjiti trenutni nivo ograničenja monetarne politike“, ako Upravni savjet bude siguran u održiv povratak inflacije u ciljani okvir.

Huawei na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru: Inovacije za inteligentniji svijet

Marx.ba Huawei, globalna tehnološka kompanija, predstavila je najnovije tehnologije na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. Već tradicionalno, stručnjaci ove kompanije posjetiteljima sajma predstavljaju načine na koje grade bolje povezani, inteligentniji svijet. Inovacija je srž poslovanja kompanije Huawei još od osnivanja. Tome svjedoči zahtjev kompanije za 5.071 patent u 2023. godini. Na nedavnom održanom sajmu industrije mobilnih komunikacija, MWC Barcelona, Huawei je predstavio osam 5.5G inovacijskih praksi kako bi pomogao operaterima u izgradnji 5.5G mreža. Istaknuto je da će ovaj standard dodatno otključati potencijal mobilnih mreža i stvoriti nove prilike za rast telekomunikacijske industrije. – Nastavljamo ulagati u inovacije i poticati tehnološki napredak, ističući politiku upravljanja kvalitetom. Fokusirani na otvorenost i saradnju, usmjeravamo se na razvoj temeljnih ICT tehnologija i kompleksnih softverskih i hardverskih platformi. Osim toga, kontinuirano radimo na tome da svakoj kompaniji, bez obzira na njenu veličinu, omogućimo održivije i pouzdanije poslovanje na svakom koraku i u svakom trenutku. To potvrđujemo novim načinom na koji digitalizujemo obrazovanje, zdravstvo, ali i sve druge industrije, izjavio je Zećir Kasumić, direktor odjela za odnose sa javnošću i komunikacije Huawei BIH. Mladi lokalni talenti su budućnost ove industrije, a program kompanije Huawei Seeds for the Future posvećen je društvenoj odgovornosti koji ima za cilj njegovati ITC talente i mlade lidere, te promicati razvoj digitalnih zajednice. Zahvaljujući ovom programu, studenti tijekom osmodnevnog programa imaju priliku učiti od vrhunskih stručnjaka o naprednim tehnologijama, umjetnoj inteligneciji, kao i 5G mreži. U kompaniji Huawei vjeruju da je tehnologija opće dobro, te kao takva treba biti dostupna svima, a rast i razvoj ne smije štetiti okolišu. Zbog toga kompanija poduzima ozbiljne korake u zaštiti okoliša poput ekološkog dizajna, smanjenja ambalaže, ispisa s bojama na bazi soje, recikliranja proizvoda i smanjenja utjecaja proizvodnje. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru jedna je od najznačajnijih privrednih manifestacija u regiji, koja pruža odličnu priliku za poslovne partnere, kupce i stručnjake da se upoznaju s Huawei proizvodima, uslugama i tehnološkim inovacijama. Huawei je multinacionalna kompanija koja je prisutna na tržištu Bosne i Hercegovine posljednjih 14 godina. Broji više od 200.000 zaposlenika i u potpunosti je privatna kompanija koja je u vlasništvu svojih zaposlenika. Huawei je poznat po tome što je posljednjih deset godina uložio 100 milijardi američkih dolara u istraživanje i razvoj tokom posljednih 10 godina, a od 200.000 radnika, čak 50% njih radi upravo u tom sektoru.

Aircash ove godine stiže u Bosnu i Hercegovinu

Bloomberg Adria Aircash оve godine ulazi na tržište Bosne i Hercegovine, gdje će svim zainteresovanima nuditi ključne Aircash usluge, poput instant slanja novca iz inostranstva u BiH, potvrdio je u intervjuu za Bloomberg Adriju Hrvoje Ćosić, direktor ove hrvatske kompanije koja je prisutna u svim državama Evropske unije (EU) i u Švajcarskoj. Aircash je prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik i izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice. Licencirana su institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja vrijedi u svim državama Evropske unije. Upisani su u EU registar institucija za elektronski novac od krovnog regulatora EBA (European Banking Authority). Približavaju se brojci od milion korisnika i objedinjuju sve potrebne funkcionalnosti za brza, jednostavna i povoljna plaćanja. Osim BiH, planiraju se proširiti na tržišta u Evropi, te posebno u susjedne zemlje – Srbiju, Crnu Goru i Albaniju.  – Ove godine zasigurno Aircash planira poslovanje u BiH. Regulativa se približava standardima Evropske unije i svakako vjerujem da ćemo ove godine ponuditi našim klijentima u Bosni i Hercegovini ključne Aircash usluge, poput instant slanja novca iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu. To će biti odlična vijest za dijasporu koja živi u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i drugim državama, jer vjerujemo da će to biti konkurentan, jednostavan i brz kanal za slanje novca u BiH. Takođe, planiramo ponuditi Aircash Mastercard karticu koja će biti izvrsna za sigurnu i jednostavnu online kupovinu, ali i za kontrolu troškova. Karticu će biti moguće nadopunjavati s tekućih računa, karticama i gotovinom, te jednostavno njome upravljati putem Aircash mobilne aplikacije, rekao je Ćosić.

Svečano otvoren Premium salon poslovne klase na Međunarodnom aerodromu Sarajevo

Marx.ba U prisustvu brojnih zvanica na Međunarodnom aerodromu Sarajevo otvoren je Premium salon poslovne klase. Direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Alan Bajić i predsjednik Nadzornog odbora, Benjamin Mešak su svečanim presjecanjem vrpce zvanično otvorili vrata ovog ekskluzivnog salona. – Realizacija i ovoga projekta je na tragu pozitivnih pomaka koji se dešavaju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kada je riječ o unapređenju kvaliteta usluga. Čestitam Upravi i svim uposlenicima aerodroma na kontinuiranom rastu i unapređenju u svim segmentima poslovanja, te se radujem nastavku naše uspješne saradnje, kao i novim projektima koji su pred nama, rekao je Mešak. – S ponosom vam predstavljamo naš novi Premium salon poslovne klase, koji predstavlja još jedan korak u nizu unapređenja usluga Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ovaj ekskluzivni salon je mjesto gdje naši putnici mogu uživati, opustiti se i pripremiti za svoje putovanje, a u isto vrijeme se osjećati ugodno i dobrodošlo. Zahvaljujem se svima koji su doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta i pozivam sve naše putnike da posjete Premium salon i uživaju u vrhunskoj usluzi koja im je na raspolaganju, izjavio je Alan Bajić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Premium salon se nalazi na drugom spratu Terminala B i zauzima blizu 400 m2 prostora sa kapacitetom od 85 sjedećih mjesta. Sastoji se od četiri glavne i tri dodatne zone: zona usluge, zona za objedovanje, zona za odmaranje i zona rada. Dodatne zone su prostorija za obavljanje molitve, sala za održavanje poslovnih sastanaka i studio – apartman, kao i toaleta, te odvojenom prostorijom za tuširanje. Opremanje premium salona povjereno je stručnom timu kompanije Inside namještaj, koji je pažljivo birajući odabrane materijale i detalje u potpunosti opravdao naša očekivanja.Boravak u premium salonu omogućava putnicima potpuno novi i poseban ugođaj koncipiran u skladu sa industrijskim standardima u navedenom domenu, kao i očekivanjima i specifičnim zahtjevima putnika koji prilikom putovanja i boravka na aerodromima koriste usluge poslovnih salona. Svim korisnicima salona na raspolaganju će biti izuzetna ponuda cateringa koja uključuje hladna i topla jela domaće i internacionalne kuhinje, širok izbor bezalkoholnih i alkoholnih pića, kao i toplih napitaka, uz izvrstan desertni program. Mirnu i relaksirajuću atmosferu uz ambijentalnu rasvjetu, upotpunjuje pogled koji se dužinom cijelog salona pruža prema terasi sa pogledom na pistu sarajevskog Aerodroma. Putnicima je omogućen i izlazak na terasu na kojoj je dozvoljeno konzumiranje cigareta. Za korisnike studio-apartmana obezbjeđena je potpuna privatnost uz mogućnost korištenja privatnog kupatila. Cijena usluge korištenja Premium salona poslovne klase:Putnici poslovne klase 80,00 KMPutnici koji putuju drugom klasom – walk in korisnici 100,00 KMStudio apartman (na poseban zahtjev ) kapacitet 7 osoba – 500,00 KMKonferencijska sala za sastanke (na poseban zahtjev) – 400,00 KMKorištenje salona je vremenski ograničeno na tri sata Omogućena je i dodatna pogodnost – naredna tri mjeseca 40 posto popusta za korisnike Premium salona!

Musk uvodi naknadu za nove korisnike platforme X

Marx.ba Ako do sada niste besplatno otvorili račun na platformi X, bivšem Twitter, od sada ćete morati platiti „malu naknada”. To je na svojoj platformi objavio Elon Musk. Prema njemu, ova naknada je “jedini način da se obuzda nemilosrdni napad botova”. Također tvrdi da nikakva zaštita nije moguća osim plaćanja jer AI botovi mogu lako otvoriti račun, što dovodi to rasta lažnih korisničkih profila. U naknadnom postu, Musk je objasnio da će korisnici koji odluče ne platiti naknadu biti onemogućeni objavljivati ali će i dalje moći besplatno pratiti druge korisničke profile i čitati sadržaj. Međutim, nakon tri mjeseca imat će besplatan pristup. Nije jasno kako će to nadmudriti AI da otvore nove račune i tiho čekaju tri mjeseca. Trenutno nije poznat datum stupanja na snagu ovog sustava niti iznos naknade. Prema ranijim glasinama, Twitter razmatra naplaćivanje jednog američkog dolara godišnje. Spominjanje botova kao jednog od glavnih problema platforme ima korijen u nakani da bi se oglašivačima prezentirali točni i poželjni soiciodemografski profili korisnika. Otkako je kupio X, pokušaj da verificirani računi plaćaju pretplatu, nije uspio, ni finansijski, niti je time riješio problem botova i spama. Muskov pokušaj uvođenje verifikacije i čišćenje računa je priča kako se ne vodi platforme, odnosno bilo koji biznis. To je primjer jedne tragikomične poslovne priče koja će se jednog dana proučavati na koledžima. Čim je preuzeo Twitter, rekao je da cijeli proces s verificiranim računima treba promijeniti. Prvo su nastali „sivi bedževi“ za „službene“ račune. Zatim je uvedena naknada za sve koji žele „plave bedževe“.  U istom vremenu nastala je je izjava koja se puno koristi u raznim meme objavama: „zaposlenici moraju biti pripravni na hard core posao da bi izgradili „twitter 2.0“. Ni dva mjeseca nakon preuzimanja, Musk je počeo vraćati račune koji su bili zabranjeni, a mehanizmi koji su u platformi bili uspostavljeni da bi se spriječilo širenje dezinformacija, su razvodnjeni do te mjere da više nisu imali efekta. U cijelom procesu pokušaja da Musk dovede platformu u red, po njegovoj zamisli, da „obuzda botove i riješi spam“ bilo je puno kolateralnih žrtava, mnogo je ljudi izgubilo posao ili su sami otišli, nestalo je povjerenje između platforme i oglašivača, s famoznom “ od….te“ izjavom, i kao krajnji rezultat, platforma je izgubila puno korisnika koji su je sami napustili i okaljala nepovratno brand kompanije. Najnovije, plavi bedževi su se opet iznenada, nenajavljeno pojavili pred neku sedmicu na korisničkim računima koje im je Musk ne tako davno oduzeo. Zato vjerovati kako će „mala naknada“ riješiti puno problema koje je Musk naslijedio ili sam stvorio, je samo još jedna epizode neslavne priče koja je započela kad je Musk unio umivaonik u zgradu Twittera, piše Bug.

Predstavljene dobre prakse primjene Zelenih poslovnih modela

N. D. U Sarajevu su danas na okruglom stolu predstavljeni pilotirani Zeleni poslovni modeli u malim i srednjim preduzećima, te je istaknuta važnost primjene Zelenih poslovnih modela koji su održivi i imaju za cilj postići visok stepen zaštite okoliša. Zeleni poslovni modeli koji se realizuju u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), zapravo su pristupi poslovanju koji se fokusiraju na održivost i smanjenje negativnih uticaja na okoliš, istovremeno stvarajući vrijednost za preduzeće i društvo. – Zelena privreda je trend koji se dešava u globalnoj ekonomiji, a s kojim se suočavaju i kompanije iz Bosne i Hercegovine. Naime, kako bi učestvovali u međunarodnim lancima nabavke i zadovoljili potrebe međunarodnih kupaca, kompanije moraju zadovoljiti standarde zelene privrede. Kako bismo pružili podršku takvim kompanijama u prethodnom periodu smo sarađivali sa nekoliko malih i srednjih preduzeća, čije će djelovanje u oblasti zelene ekonomije i zelenih rješenja biti primjer u Bosni i Hercegovini. Izuzetno nas raduje što će se danas predstaviti konkretni poslovni primjeri koji su realizovali pilot projekte zelenih poslovnih modela u oblasti energetske efikasnosti i zelene certifikacije, izjavila je Eva Näher, programska menadžerica pri Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ). Kako bi se Zeleni poslovni modeli uspješno implementirali ključan je sinergijski pristup, a Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine prepoznala je značaj zelenih lanaca vrijednosti u kontekstu razvijanja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog sektora, optimalnog korištenja internih resursa, smanjenja otpada, zaštite okoliša te kreiranja novih radnih mjesta. – Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je imala ulogu posrednika između privatnog sektora i projekta, a vjerujem kako je poseban doprinos uspjehu ovog pilot projekta bilo to što su zaista prepoznate potrebe kompanija. Tako je pet naših članica, kompanija iz oblasti metalne i drvne industrije, uspjelo da zadovolji rigorozne kriterije te budu odabrane za implementaciju Zelenih poslovnih modela. Kompanije iz navedenih sektora se suočavaju sa zahtjevima dobavljača i kupaca iz Evropske unije da što prije uvedu Zelene poslovne modele i sve do sada su to mogle realizovati isključivo vlastitim sredstvima. Zato je jako bitno kada postoje organizacije koje pružaju podršku privatnom sektoru u ozelenjavanju njihovih poslovnih modela, kazala je Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj/ Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.

Berze: Fokus tržiša na okrenut prema Bliskom istoku

Marx.ba Evo nam školski primjer kako se okolnosti mogu promijeniti preko vikenda. U petak su na tržištu vladale jedne pretpostavke, ali na početku nove sedmice tu je gotovo nova situacija. Rizik od novog svjetskog rata nikad nije bio veći, nakon napada Irana na Izrael. Sa druge strane napad Izraela na Iran uzburkao bi strasti na Bliskom istoku, a lako bi za sobom mogao povući svjetske velesile u prikriven ili otvoren sukob. I to sve dok se priča o novoj ruskoj ofenzivi na Ukrajinu. Vrlo je lako zaključiti kako bi se takav scenarij odrazio na cijene nafte, agri robe, metala ili zlata… a onda se postavlja pitanje što će biti s inflacijom, monetarnom politikom i kamatama, tokovima robe i opskrbnim lancima i svime ostalim povezanim. Ukratko, geopolitika danas vodi tržišta, kaže se u analizi Lidera. Stoga je jasno da će u fokusu tržišta ove sedmice biti Bliski istok i što će biti s premijom rizika za sirovu naftu i globalne cijene energije. Američki dolar je ojačao, dijelom zbog Bliskog istoka, dijelom zbog odgode smanjenja kamata u SAD. Dolar je proše sedmice zabilježio najveći sedmični rast od 2022., a trenutno je odnos dolara i eura 1,065. Sljedeća tačka podrške je nivo od 1,05, a ako se ona probije onda je cilj paritet. Interesantno će biti i na agri tržištima. Fondovi su i dalje s velikom short pozicijom (pogotovo pšenica), globalna tržišta fizičke robe su vrlo heterogena, a vrijeme u SAD i dijelu Evrope nije idealno. U sjeni događanja na Bliskom istoku, ostaje činjenica da su prošlosedmični podaci za inflaciju u SAD bili iznad očekivanja tržišta, 3,5 posto. To je bio bearish signal za dionice, obveznice i tržište roba nominiranih u dolarima, a dovelo je i do toga da tržište propitkuje hoće li uopće biti promjene monetarne politike i smanjenja kamata u ovoj godini, pogotovo što nas na jesen čekaju izbori u SAD. Pritom Kina, a rekao bih i ECB čekaju da po tom pitanju SAD napravi prvi korak i smanje kamatne stope. Rast ekonomije SAD Najutjecajniji bankar u SAD, Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, očekuje da će američka ekonomija biti otporna i ponovno rasti ove godine. No, on se boji da bi geopolitički događaji, uključujući rat u Ukrajini i rat na Bliskom Istoku, kao i politička polarizacija u SAD mogli stvoriti okruženje koje bi lako moglo stvoriti rizike koji bi mogli zasjeniti sve što se događalo od Drugog svjetskog rata pa do danas. Prema nedavnoj publikaciji MMF-a, neizbježna neispunjenja obaveza do kojih će doći zbog trenutne globalne dužničke krize “izazvat će paniku na finansijskim tržištima”. Danas je globalni dug narastao na više od 336 posto svjetskog BDP-a. Globalni dug sada raste stopom nikad viđenom u historiji. Nadalje, gledano u postotku BDP-a, svjetska ekonomija se smanjuje po najbržoj stopi ikada zabilježenoj. Od sada će globalni dug eksponencijalno rasti. Ali paradoks je da nema dovoljno duga da sistem funkcionira. I to je razlog zašto vidimo kako globalni dug raste rekordnom brzinom. Sadašnji sistem temelji se na dugu. To znači da jednostavno da biste funkcionirali morate stvarati sve više i više duga. Da bi sistem temeljen na dugu funkcionirao, na njegovoj trenutnom nivou mora se stvoriti eksponencijalno više duga. Stvaranje duga ne može biti linearno, mora se širiti. Ovaj mehanizam stalnog i neprekidnog stvaranja duga pokretačka je snaga funkcioniranja sadašnjeg sistema. U trenutku kada prestane, cijeli finansijski sistem se zamrzava, što je fenomen poznat i kao kreditno zamrzavanje ili kriza likvidnosti. Ako se odmaknemo od događanja za vikend, gledajući prošlu sedmicu, cijene nafte su blago pale zbog straha od usporavanja ekonomije. Trenutno se terminska cijena Brent kreće oko nivoa od 90 $bbl, dok je WTI na razini od oko 85 $/bbl. No sve to uz jedno veliko ALI! Polovicom prošle sedmice cijene nafte dosegle su najviši nivo u zadnjih šest mjeseci, no potom su pale nakon što su izašli podaci o inflaciji u SAD.  Porasle cijene prirodnog plina Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF porasle su na nivo od 30 €/MWh, blizu tromjesečnih najviših nivoa, usred eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Iako je napad Irana na Izrael prouzročio malu štetu, još uvijek postoji neizvjesnost oko odgovora Izraela i hoće li sukob eskalirati. U međuvremenu, rizici opskrbe povezani s ratom u Evropi i dalje postoje, nakon ruskih napada na dva podzemna skladišta u Ukrajini. Istodobno raste uvoz LNG-a iz azijskih zemalja, pri čemu je uvoz iz Kine u martu dosegao 6,61 miliona tona. Unatoč tome, evropska tržišta plina su dobro opskrbljena, s rezervama trenutno na 61,7 posto popunjenosti kapaciteta. Osim toga, faktori kao što su projekcije toplijeg vremena, povećana proizvodnja energije vjetra, snažna francuska proizvodnja nuklearne energije i povećana norveška opskrba plinom imaju bearish utjecaj na tržište. Pad cijena žitarica Što još pokreće tržišta poljoprivrednih proizvoda? Rastuće kamatne stope dovele su do pada cijena žitarica u posljednjih 18 mjeseci i prisilili su novac da napusti agri tržišta. Kao odgovor na to, fondovi su izgradili short poziciju. Rekordno visoka proizvodnja u Južnoj Americi, prvenstveno u Brazilu u soji i kukuruzu, promijenila je dinamiku. Tu je i Kina koja je odobrila uvoz brazilskog kukuruza u decembru 2022. i kupuje rekordne količine. Kinezi diverzificiraju svoju ponudu koliko god mogu. Upravo su odobrili argentinsku pšenicu, a očekujemo da će odobriti i argentinski kukuruz. U međuvremenu, SAD je ostao kao otok, sa svojom zalihom kukuruza. Povrh toga, SAD gubi prednost od Crnog mora u pšenici i Brazilu u soji. Zbog toga su Chicago i svjetske cijene žitarica pale su na najniže trogodišnje nivoe. Ulazimo u treću godinu rata u Ukrajini.  Premda izvoz iz Ukrajine ide, tempo je nešto ispod prošlogodišnjeg. Paralelno, Rusi nastavljaju ciljati lučke objekte u Odesi i električnu i energetsku infrastrukturu drugdje u zemlji. To bi moglo negativno utjecati na izvoz u budućnosti. Rusija proživljava politički spor oko toga tko će izvoziti pšenicu. Sve više izgleda kao da vlast želi preuzeti kontrolu. Prije godinu dana izbacili su multinacionalke, a sada postoji spor između najistaknutijeg privatnog izvoznika TD Rif i države. Moguće je da Rusi idu prema nacionalnom odboru za žito? Omjer svjetskih zaliha i potrošnje globalnih izvoznika pšenice rekordno je nizak. Ako Rusi prestanu izvoziti, postanu pasivniji