Shell nadmašio očekivanja, pokreće program otkupa dionica
Marx.ba Britanski naftni div Shell objavio je veću dobit u drugom tromjesečju od očekivane unatoč nižim rafinerijskim maržama i slabijem trgovanju ukapljenim prirodnim plinom. Velika naftna i plinska kompanija izvijestila je o prilagođenoj zaradi od 6,3 milijarde dolara za tromjesečni period do kraja juna, premašivši očekivanja analitičara od 5,9 milijardi dolara, prema procjenama koje je sastavio LSEG. Dobit Shella u drugom tromjesečju pala je za 19% u usporedbi s prva tri mjeseca godine. Kompanija je izvijestila o prilagođenoj zaradi od 5,1 milijardu dolara u drugom kvartalu 2023. Shell je rekao da će pokrenuti program otkupa dionica vrijedan 3,5 milijardi dolara tokom sljedeća tri mjeseca, sličan program kao u prethodnom kvartalu. Dividenda kompanije ostaje nepromijenjena na 34 centa po dionici. – Shell je ostvario još jedno dobro tromjesečje u pogledu operativnih i finansijskih rezultata. Dodatno smo ojačali naš vodeći portfelj LNG-a i ostvarili dobar napredak u ispunjavanju finansijskih ciljeva Dana tržišta kapitala 2023., uključujući 1,7 milijardi dolara smanjenja strukturnih troškova od 2022. godine, rekao je izvršni direktor Shella Wael Sawan. Shell je nedavno upozorio da očekuje da će preuzeti troškove umanjenja vrijednosti do 2 milijarde dolara nakon prodaje svoje singapurske rafinerije i obustave izgradnje na licu mjesta u svojoj tvornici u Rotterdamu u Nizozemskoj. U ažuriranju objavljenom 2. jula, Shell je najavio da će privremeno zaustaviti izgradnju na licu mjesta u svom postrojenju za proizvodnju biogoriva od 820.000 metričkih tona godišnje u Rotterdamu “kako bi se pozabavila realizacijom projekta i osigurala buduću konkurentnost s obzirom na trenutne tržišne uvjete”. Shell je početkom maja potvrdio da je pristao prodati svoju rafineriju i petrokemijsku imovinu u Singapuru zajedničkom ulaganju indonezijske petrohemijske kompanije PT Chandra Asri i švicarske trgovačke kuće Glencore. Transakcija, za koju se očekuje da će biti dovršena do kraja godine, smatra se dijelom planova izvršnog direktora Waela Sawana da smanji Shellov ugljični otisak i usredotoči se na svoje najprofitabilnije poslove. Dionice kompanije koje kotiraju na Londonskoj burzi porasle su za više od 10% do sada ove godine, nadmašivši evropske konkurente. Britanski konkurent BP u utorak je povećao svoju dividendu i produžio svoj program otkupa dionica zahvaljujući zaradi većoj od očekivane.
AJet će iz Sarajeva od danas letjeti svakodnevno
Marx.ba AJet je letio liniju Sarajevo – Istanbul tri puta sedmiučno, a kako piše Zamaaero, od danas liniju povećava na svakodnevnu. Radi se o ljetnom povećanju, a od 27. oktobra ponovo vraća na tri sedmična leta (četvrtak, petak, nedjelja). Kako Pegasus ima 13 sedmičnih letova, te Turkish 19 sedmičnih letova isto znači da će iz Sarajevo za Istanbul u ostatku ljetnog reda letenja biti 39 sedmičnih letova (u prosjeku 5,6 dnevno). Većinu dana u sedmici Sarajevo će imati 6 dnevnih letova za Istanbul. Inače, AJet je stavio u prodaju letove na liniji Tuzla-Istanbul Sabihu. Kompanija će letjeti od 7. oktobra jednom sedmično i to ponedjeljkom. Tako će Pegasus i AJet imati dva sedmična leta za Istanbul Sabihu (subota i ponedjeljak). Letovi će se obavljati sa njihovim najvećim avionom Airbusom A321neo koji prima 240 putnika. Prema sadašnjem planu AJet bi trebao odraditi samo tri leta, pa je istim vrlo vjerovatno da će se letovi produžiti i na zimu. Treba naglasiti da postoje informacije da AJet planira proširiti svoje poslovanje na Tuzlu 2025. godine, uvođenjem sezonskih ljetnih letova iz Antalije. Ruta, koja će biti pokrenuta tokom ljetne sezone 2025. godine, održavat će se četiri puta sedmično.
Bosnalijek u prvom polugodištu ostvario finansijski rast od 30 posto, prodaja porasla za trećinu
Marx.ba Uprkos izazovnim uslovima na globalnom tržištu Bosnalijek je u prvoj polovini godine zabilježio rast poslovanja koje se ogleda kroz finansijski rast od 30 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je prodaja u pakovanjima rasla za 32 posto. Najveća domaća farmaceutska kompanija ostvarila je neto prihod od prodaje u iznosu od 73,7 miliona KM uz 18,5 miliona prodatih pakovanja. Na domaćem tržištu ostvarena je prodaja ukupne vrijednosti 30 miliona KM (uz 7,9 miliona pakovanja), što predstavlja rast od 13% u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Ova godina je posebno izazovna za poslovanje na inostranim tržištima, gdje je Bosnalijek uspio održati stabilnu poziciju. Realizovana ukupna prodaja na izvoznim tržištima je iznosila 43,7 miliona KM sa 10,6 miliona prodatih pakovanja. U posmatranom periodu izvoz je realizovan u čak 17 zemalja. Tako je u okviru regije Adriatic, Bosnalijek izvezao ukupno 2,3 miliona pakovanja, a što je vrijednosno rast prodaje od 20%. U regiji Euroazija, bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija je ostvarila prodaju preko 6,6 miliona pakovanja, što je finansijski više od 30,3 miliona KM. Jednako dobar rast ostvaren je i na važnim tržištima na Bliskom Istoku, Africi i Turskoj. – Ovi rezultati su odlični i više smo nego zadovoljni poslovanjem u prvom polugodištu ove godine. Izazova je mnogo i na domaćem, a pogotovo na inostranom tržištu. Tim prije smo ponosni na poslovne rezultate. Rezultat je to fokusiranog pristupa, uz veliki doprinos svih uposlenika Bosnalijeka. Uvjereni smo da će ovi pozitivni trendovi biti zadržani i da će poslovni plan za ovu godinu biti uspješno realizovan, ističu iz Bosnalijeka.
Ljeto je idealno vrijeme da istražite skrivene dragulje bh. turizma
Bloomberg Adria Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim i historijskim bogatstvima koja svakodnevno privlače veliki broj turista, ali i domaćeg stanovništva. Pored već poznatih turističkih destinacija, po većim, ali i manjim gradovima u BiH sve je više interesa za ona neka malo manja i skrovita mjesta, koja će vam napuniti baterije. Upravo je ljeto idealno vrijeme za posjetu mjestima na kojima se možete osvježiti, a izbjeći ćete i velike gužve, ali ima i onih na kojima je zabranjeno kupanje, pa se o tome unaprijed informišite. Bloomberg Adria je donio nekoliko zanimljivih lokacija, kako su objavili za nezaboravan vikend ili jednodnevni izlet. Mostarska Bijela Možda da sljedeći put umjesto Mostara posjetite prirodno čudo kanjon Mostarska Bijela. To je kanjon rijeke Bijele, kratke rijeke u krškom predjelu. S mostarske strane Prenja bujični potok skuplja vodu i u mjestu Bijela ulijeva se u Neretvu te je tako i dobila naziv Mostarska Bijela. Mostarska Bijela se nalazi između Mostara i Jablanice. Vozeći se magistralnim putem iz Jablanice, u mjestu Bijela, prije vijadukta, skrene se lijevo. Vozilo možete ostaviti na proširenju puta ili produžiti 500 metara do Salakovačkog jezera i tu se parkirati. Do uske, visoke fascinantne pukotine u stijeni iz koje teče rijeka su od dva i po do tri sata šetnje. Pećina je duga oko 80 m, izuzetno je uska, na mjestima široka jedan metar i visoka preko 20 metara. Šetnja kroz vijugave staze kanjona će vas fascinirati, a na kraju će vas dočekati vodopad. Slapovi Kozice Slapovi Kozice su prirodno fojničko čudo. Na ovo mjesto vas neće odvesti nikakav usputni put, morate se namjenski uputiti. Slapovi Kozice su na 10-ak kilometara od Fojnice. Slapova Kozice ima više, ali tri su dominantna. Visoki su od 5 do 20 metara. Put do slapova je dobro uređen. Iz Fojnice se autom vozi u smjeru zapada, otprilike 20 minuta, do odmorišta Vladića vrh, na brdu Malkoč. Automobil možete ostaviti na odmorištu pa nastaviti pješice do vodopada, otprilike 45 minuta ugodnog hoda makadamskim putem kroz šumu. Ako neko nije raspoložen za hodanje makadamskim putem, moguće je čak i autom doći na kilometar udaljenosti od slapova. Slapovi Kozice nisu toliko poznati kao turistička destinacija, ali oni koji ih otkriju, uvijek im se rado vraćaju. Jezero Vidara Jezero Vidara nalazi se dva kilometra od Gradačca. Riječ je o vještačkom jezeru koje je nastalo pregrađivanjem lokalne rijeke 1971. godine. Njegova brana, koja se proteže na impresivnih 240 metara i dostiže visinu od gotovo 21 metra, čini čvrst štit koji čuva ovo blago. Jezero Vidara se kroz godine razvilo u tri prostrana zaljeva, a 2013. godine je i poribljeno. Oko jezera su utabane pješačke staze i bogata borova šuma koja stvara veliki hlad i štiti od buke grada. Jezero je poznato po ribolovu jer je jako čisto, što znači da se možete i kupati. Bajkovit izgled jezera pruža idealno okruženje za bijeg od svakodnevnice i uživanje u miru i tišini. Odličan je zbor za vikend zabavu i izlet u prirodi. Janjski otoci Janjski otoci su pravi mali prirodni ekosistem, oaza prirode i zelenila, bogati su raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom. Rijeka Janj, koja teče ovim krajem, jedna je od hladnijih rijeka u zemlji, a njena temperatura, bez obzira na godišnje doba, uvijek je negdje oko sedam stepeni Celzijevih. Rijeka Janj izvire 13 km južno od Šipova, baš u Janjskim otocima, rijeka se razlijeva u mnogobrojne potočiće koji se nakon nekoliko kilometara ponovo spajaju. Rezervat Janjski otoci su popularno turističko izletište i najatraktivnije izletište u Šipovu. Ovo mjesto krasi veliki broj slapova, potoka i vodopada koji se protežu duž čitavog mjesta. Stanište je pogodno za lov i ribolov, a postoji i mogućnost unajmljivanja soba u seoskim domaćinstvima. Ono što je manje poznato jeste da se ovdje nalazi i prašuma Janj, koja je strogi prirodni rezervat površine od 295 hektara. Od te površine izdvojeno je 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smreke. Slapovi Žljeban Slapovi Žljeban se nalaze na rijeci Oskovi, u podnožju planine Konjuh, i predstavljaju jednu od mnoštva atraktivnih lokacija zaštićenog pejzaža Konjuh. Slapovi se nalaze približno 2,5 kilometara od izletišta Zlaća kod Banovića. Rijeka Oskova nastaje na planini Konjuh spajanjem dviju manjih rijeka Velike Zlaće i Krabanje. Poslije spajanja Velike Zlaće i Krabanje, Oskova teče pored stare hlorne stanice banovićkog vodovoda, pored hotela “Zlaća”, izletničkog naselja Mačkovac i dolazi u mjesto Oskova te odatle teče ka Živinicama, to jeste ka rijeci Spreči, čija je desna pritoka. Bobijaško oko Bobijaško oko je još jedna manje poznata prirodna atrakcija Bosne i Hercegovine, smještena u dnu impresivne kraške uvale. Ovo malo, ali čarobno jezero, koje svojim oblikom podsjeća na oko, nalazi se u podnožju planine Grmeč, na oko 20 kilometara udaljenosti od grada Sanskog Mosta. Posjeta ovoj atrakciji zahtijeva prijevoz po lošem makadamskom putu i parkiranje na livadi s naknadnim kratkim hodanjem. Bobijaško oko nije samo obično jezero, ono je posebno po tome što njegova veličina zavisi od godišnjeg doba i kišnih padavina. U periodima obilnih padavina, ovo jezero ima karakteristike vrela, dok u periodima s niskim nivoom vode ono postaje ponor. Bobijaško oko najbolje je posjetiti u periodu srednjeg i niskog vodostaja. U tom periodu, ovaj kraški fenomen oduzima dah svojim nevjerovatnim izgledom. Visok vodostaj može otežati posjetu jer je Bobijaško oko preplavljeno vodom. Međutim, u ovom jezeru je zabranjeno kupanje. Ono po čemu je ovo jezero još posebno jeste da tu živi endemska vrsta čovječije ribice, koju su otkrili engleski ronioci, speleolozi prije nekoliko godina. Postoji i legenda o tome kako je nastala ova prirodna atrakcija, a o tome istražite malo sami. Vodopad Bliha Vodopad se nalazi na putu Sanski Most – Lušci Palanta, gdje se nakon oko 14 kilometara vožnje od Sanskog Mosta odvajate na sporedni put koji vodi do vodopada Bliha. S visinom od 58 metara, sasvim sigurno spada u više vodopade na našem području, a prepoznatljiv je po tome što se voda lomi od stijenu, te stvara jedan poseban i sasvim neobičan prizor. Put do vodopada je dobro uređen, uz laganu šetnju od oko 10 minuta kroz šumu, pred vama će se ukazati divan prirodni fenomen. Osim svoje prirodne ljepote, vodopad Bliha je stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode, a ovo
Ekonomija Olimpijskih igara: Očekuje se povećanje francuskog BDP-a za 10 milijardi eura
Marx.ba Olimpijske igre u Parizu povećat će francuski bruto domaći proizvod (BDP) za više od 10 milijardi eura ili 0,4 posto, pokazali su podaci istraživanja koje je provela njemačka multinacionalna firma Allianz. Inflacija bi mogla porasti za 0,1 postotni bod. Ističu da će broj turista u Francuskoj u 2024. biti za šest posto ili 5,4 miliona veći nego u prošloj godini, ukupno će ih biti 95,2 miliona. Procjenjuju da će samo od turizma biti prikupljeno oko 1,8 milijardi eura za francuski BDP. Ipak, većina tih turista bi vjerovatno došla i bez Olimpijskih igara jer se broj turista svake godine povećava pa zato kažu da će ih oko 1,5 miliona doći samo za Olimpijadu. Ukupan broj turista koji će posjetiti Pariz trebao bi iznositi oko 15,3 miliona. Statističari navode da Olimpijske igre obično nemaju veliki pozitivan utjecaj na ekonomiju zemalja domaćina zbog troškova koji su povezani s njima, a posebno u vrijeme nakon pandemije i rata u Ukrajini. No, koriste se kako bi poboljšale imidž zemlje domaćina u svijetu. Iz Allianza procjenjuju da će ukupno biti izdvojeno, ili je već izdvojeno, oko 11,8 milijardi eura za organizaciju igara i osiguranje. Međutim, brojke o troškovima nikada ne mogu biti potpuno precizne jer potrošnja na infrastrukturu često bude precijenjena. – Sve u svemu, procjenjujemo povećanje BDP-a od 8,3 milijarde eura iz kanala potrošnje, piše u objavi Allianza. Francuski javni rashodi iznosit će oko pet milijardi eura. Istodobno, povećana ekonomska aktivnost bi trebala podržavati porezne prihode u iznosu od 5,4 milijarde eura. Prema tome, ravnoteža između prihoda i rashoda bit će blago pozitivna na oko 400 miliona eura. – Po meni, Igre bi nas trebale podsjetiti da smo zajedno jači. Jednostavno rečeno – trebamo trgovati, a ne ratovati, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza, prenose Financije.
Posjeta Derubis Caravansu: Izvanredna domaća kompanija koja bilježi odlične rezultate
Marx.ba Ministar privrede Zeničko – dobojskog kantona, Samir Šibonjić posjetio je firmu Derubis Caravans u Vitezu. Tom prilikom ministar Šibonjić se susreo sa menadžmentom firme. Razgovarali su o modalitetima saradnje u budućnosti ali i potencijalima turizma u Bosni i Hercegovini sa fokusom na Zeničko – dobojski kanton. Iz firme Derubis Caravans su istakli da Zeničko – dobojski kanton posjeduje potencijal za razvoj kamperskog turizma, uzevši u obzir prirodna bogatstva kojima obiluje. Derubis Caravans već tradicionalno nastupa na Caravan Messe Dusseldorf i tu je evidentan potencijal promocije Zeničko – dobojskog kantona ali i države Bosne i Hercegovine. – Izvanredna domaća kompanija koja bilježi odlične rezultate na iznozemnim tržištima. Sjajna poslovna ideja rezultirala je znanjem i angažmanom uprave i radnika, ali i izvrsnim postignućima. Lijepo je vidjeti da imamo jedan odličan i konkurentan proizvod u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, ovo što sam ja vidio trebaju vidjeti ostali. Zato sam uputio zvaničan poziv predstavnicima firme Derubis Caravans da sa svojim kamperima sudjeluje na ovogodišnje, Generalnom BH sajmu ZEPS 2024. Također, poželio sam im puno uspjeha na nadolazećem sajmu u Dusseldorfu, riječi su ministra Šibonjića.
ZEPS 2024. objavio promotivni TV spot: Poziv kompanijama da budu dio ovog događaja
Marx.ba Generalni BH sajam ZEPS 2024 objavio novi promotivni TV spot u kojem se poziva kompanije da učestvuju na privrednom događaju godine. – Promotivnim spotom želimo naglasiti da je riječ o najznačajnijem privrednom događaju godine, mjestu susreta poduzetnih i uspješnih. Zemlja partner nam je Republika Turska, i to želimo ovim spotom posebno naglasiti, navode iz organizacionog tima ovogodišnjeg ZEPS-a. Fokus ovogodišnjeg ZEPS-a je na inovacijama, savremenim tehnologijama, te umjetnoj inteligenciji. U tom smislu učesnike i goste očekuju zanimljiva iznenađenja, o kojima će biti uskoro više riječi. U spotu se na kraju poziva kompanije da na vrijeme rezervišu svoj izložbeni prostor: „Budite dijelom ove uspješne poslovne priče i dođite da zajedno ispišemo novu i ljepšu biznis stranicu regije i Bosne i Hercegovine. Više informacija i prijavni obrasci za firme na www.zeps.ba“, sa porukom da sa sajmom ZEPS 2024. budućnost može početi. Generalni BH sajam ZEPS 2024 održat će se od 1. do 5. oktobra na Kamberovića polju u Zenici, srcu Zeničko – dobojskog kantona, pokretaču razvoja Bosne i Hercegovine, i jednom od privredno najaktivnijih područja u regiji Zapadnog Balkana. Ukupni sajamski prostor ove godine je 20.000 m2. ZEPS kao najveći sajam međunarodnog karaktera u Bosni i Hercegovini već treću deceniju privlači značajan broj domaćih i kompanija, sa omjerom učešća 55% domaćih naspram 45% stranih izlagača. Do sada je Sajam okupio više od 12.000 različitih izlagača, uz impresivnu posjećenost od blizu 1,5 miliona posjetitelja, čime je potvrđen njegov status ključnog privrednog događaja u Bosni i Hercegovini.
Odlični rezultati: Katapultirana neto dobit Gorenja
Marx.ba Kompanija Gorenje kućanski aparati lani je ostvarila 2,53 milijarde eura čistih prihoda od prodaje, što je 15,6 posto više nego 2022. Lanjska je neto dobit dosegla 21 milion eura i bila je 467,6 posto veća nego godinu prije. Uz rast prodaje, Gorenje se u godišnjem izvještaju pohvalilo i većom poslovnom učinkovitošću. Kako je uprava Gorenja napisala u izvještaju objavljenom na stranicama Ajpesa, na veće prihode utjecali su veća ekonomija razmjera, veća produktivnost, bolje upravljanje troškovima i povoljnija struktura proizvoda. Gledano po geografskim područjima, centralna proizvodna kompanija unutar grupacije Hisense Europe najveći je rast ostvarila na tržištima zapadne Evrope, gdje su prošlogodišnji prihodi porasli za 21,8 posto u odnosu na 2022. na 1,32 milijarde eura, što u strukturi prihoda predstavlja 52,3- postotni udio. Na tržištima istočne Evrope prihodi od prodaje u odnosu na 2022. porasli su za 13 posto na 1,08 milijardi eura, što čini 42,6 posto svih prihoda. U strukturi prihoda udio zapadne Evrope porastao je za 2,7 postotnih bodova, a istočne Evrope smanjen za jedan postotni bod. Gorenje, koje ima proizvodne pogone u Sloveniji, Valjevu u Srbiji i Marianska Udolna u Češkoj, lani je smanjilo troškove rada za gotovo četiri posto, na 96,3 miliona eura. Krajem 2023. kompanija je imala 2.899 zaposlenih, što je 3,5 posto manje nego godinu prije. Gorenje je prošle godine uložilo 34,4 miliona eura, od čega je 59,1 posto uloženo u dugotrajnu materijalnu imovinu, odnosno nove mašine i postrojenja. Istodobno, kompanija je nastavila ulagati u istraživanje i razvoj kako bi poboljšala konkurentnost proizvoda, što je osnova za rast i strukturu poboljšanja prodaje. U Gorenju razvijaju frižidere i zamrzivače, mašine za pranje i sušenje rublja te većinu aparata za kuhanje. Hisense televizori također se proizvode u Velenju. Također imaju zajedničke odjele, kao što su istraživanje i razvoj elektronike, predrazvoj, certifikacijski laboratorij i centar za inovacije, među ostalima. Spomenuti inovacijski centar kompanija je otvorila u februaru prošle godine. Razvoj tehnologije i uređaja tako se odvija u Velenju, neovisno o tome gdje će se odvijati proizvodnja pojedinih uređaja i kojem će tržištu biti namijenjeni. Time Hisense grupa sa sjedištem u Kini, ističu u Gorenju, dodatno jača značaj Slovenije kao svoje centralne evropske proizvodne i razvojne lokacije, što donosi i nova ulaganja i radna mjesta. U osnivanje inovacijskog centra uloženo je više od dva miliona eura, au istraživanje i razvoj oko 45 miliona eura ili gotovo 20 posto više nego 2022. godine. Ulaganje u novi inovacijski centar dio je većeg projekta ulaganja u nove generacije kućanskih aparata koji će trajati do novembra ove godine. U njega će kompanija uložiti oko 39 miliona eura. U sklopu državnog sufinanciranja temeljem Zakona o poticanju ulaganja kompanija će dobiti nešto više od devet miliona eura.
Njemačka vlada naručila Apple uređaje vrijedne 770 miliona eura
Marx.ba Njemačka vlada planira uložiti ozbiljan iznos za nabavku Appleovih pametnih telefona i tableta za svoje zaposlenike, objavila je tehnološka kompanija Bechtle. Prema ugovoru vrijednom 770 miliona eura, koji je potpisan s nabavnim odjelom Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu, Bechtle će isporučiti vladi 300.000 Appleovih uređaja do 2027. godine. Ovaj projekt ima za cilj unaprijediti digitalizaciju federalne uprave, što uključuje modernizaciju komunikacijskih alata i poboljšanje mobilnosti zaposlenika. Korištenjem napredne tehnologije, njemačka vlada želi osigurati brže i efikasnije obavljanje administrativnih poslova. U sklopu projekta, planirana je instalacija digitalne platforme iNDIGO za upravljanje mobilnim uređajima. Ova platforma omogućuje centralizirano upravljanje svim uređajima, što uključuje funkcionalnosti poput povjerljivosti, redovnih ažuriranja, hardverske enkripcije i strogih pravila zaštite podataka. iNDIGO platforma omogućit će zaposlenicima siguran pristup službenim podacima i aplikacijama, bez obzira gdje se nalaze, čime se dodatno podržava koncept rada na daljinu. Ovaj aspekt je posebno značajan u post-pandemijskom periodu, kada mnoge organizacije širom svijeta traže trajna rješenja za fleksibilnije radne uvjete. Njemački ured za sigurnost podataka BSI odobrio je ovaj projekt, naglašavajući da su ispunjeni visoki standardi sigurnosti i zaštite podataka. Osim toga, ovaj projekt je dio šire strategije njemačke vlade za jačanje digitalne infrastrukture i povećanje otpornosti na cyber prijetnje. Ovaj ambiciozni projekt također uključuje obuku zaposlenika za korištenje novih tehnologija, kako bi se osigurala maksimalna iskorištenost uloženih sredstava i postigli najbolji mogući rezultati u smislu efikasnosti i produktivnosti. Bechtle će pružati kontinuiranu podršku i održavanje, osiguravajući da svi uređaji i sistemi rade besprijekorno tokom trajanja ugovora. Očekuje se da će ovaj korak prema digitalizaciji ne samo modernizirati rad federalne uprave, već i postaviti temelje za buduće inovacije i razvoj digitalnih usluga koje će koristiti građanima Njemačke.
Dodijeljena podrška za 248 poduzetnika iz Federacije BiH
Marx.ba Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović potpisao je danas, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, ugovore s 248 korisnika grant sredstava u okviru četiri projekta namijenjena razvoju poduzetništva i obrta u Federacije BiH. Podsjetio je da je prethodne godine, kada je na početku mandata u Federalnom budžetu za podršku maloj privredi bilo sedam miliona KM, najavio duplo veća izdvajanja za razvoj malih i srednjih preduzeća, ali da je taj iznos ove godine uvećan za više od 3,5 puta, odnosno na 26,2 miliona KM. – Federacija je u ovom trenutku apsolutni regionalni lider kada je u pitanju izdvajanje sredstava za razvoj male privrede, odnosno malih i srednjih preduzeća u BiH. Kuriozitet ove godine je i činjenica da smo prvi put krenuli sa online aplikacijama, a cilj nam je da u sljedećoj godini potpuno izbacimo papirologiju i ubrzamo proces dodjele sredstava. U ova dva dana ćemo potpisati ugovore sa više od 400 korisnika. Dobro je da smo uz povećanje budžeta dobili i povećanje broja korisnika. Imamo i mnogo veći interes nego što ima sredstava u Budžetu, ali ogromna je razlika između sedam miliona i 26,2 miliona KM. I sljedeće godine pokušat ćemo da se iznos ovih sredstava poveća. Trenutno smo na dva posto izdvajanja iz Budžeta FBiH za razvoj male privrede, a evropski prosjek je 3,7 posto i meni je cilj, kao resornom ministru da, kada se završi ovaj mandat, imamo evropski prosjek, rekao je ministar Mijatović. Dodao je da je ovo način da se dio sredstava koje privrednici uplaćuju u budžet, jednim dijelom vrati u privredu. – Tako radimo na očuvanju postojećih i povećanju broja novih radnih mjesta, te jačanju naše privrede, a u ovom trenutku mala i srednja preduzeća rade na stvaranju više od 40 posto BDP-a u BiH. Hvala korisnicima i nadam se da će ova sredstva biti samo podstrek u razvoju njiihovih poslovnih ideja i proizvoda, te da ćemo u sljedećim godinama nadograđivati tu priču. Nadam se u sljedećoj godini većem budžetu kako bi ovo partnerstvo između privrednika i Vlade Federacije BiH još više ojačamo, poručio je ministar Mijatović. Danas su potpisani ugovori o implementaciji poticajnih finansijskih sredstava za projekte „Unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture“, „Poticaj za organizovanje sajmova privrede“, „Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti“ i „Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede“. U okviru Projekta „Poticaj za organizovanje sajmova privrede“ potpisani su ugovori sa šest korisnika, a ukupna vrijednost odobrenih projekata sa učešćem korisnika iznosi 1.937.921 KM, od čega su grant sredstva Ministarstva 423.123 KM. U okviru Projekta „Unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture“ potpisani su ugovori sa devet korisnika, a ukupna vrijednost odobrenih projekata sa učešćem korisnika iznosi 798.376 KM, od čega su grant sredstva Ministarstva 368.003 KM. Za Projekt „Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti“ izdvojena su grant sredstva Ministarstva u ukupnom iznosu od 995.753,47 KM za 113 korisnika s područja Federacije BiH, dok su grant sredstva Ministarstva od 997.502,83 KM izdvojena i za 120 korisnika iz Federacije BiH u okviru Projekta „Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede“. – Želim izraziti zahvalnost Federalnom ministarstvu na izuzetnoj prilici i podršci koju su dobili svi biznisi da unaprijedimo i razvijemo naše poslovanje. Smatram da je grant shema jako dobro osmišljena i da su svi kojima je potrebna pomoć mogli aoplicirati i dobiti ovu zaista jedinstvenu i značajnu podršku, rekla je Mirela Čučković iz „Ekomedico“ Sarajevo. Edhem Jusić iz „Jusić product“ d.o.o. Živinice rekao je da je ovaj projekt jako pozitivna stvar. – Zahvalan sam Federalnom ministarstvu. Dobra je ovo prilika i za mlade ljude koji počinju svoje biznise da ostvare planove, a također, sam zadovoljan transparentnošću projekta, rekao je Jusić. Inače, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u Budžetu Federacije BiH za 2024. godinu osiguralo je sredstva u ukupnom iznosu od 26,2 miliona KM za sedam projekata namijenjenih razvoju poduzetništva i obrta u Federacije BiH. Nakon provedenog javnog konkursa, koji je ove godine prvi put realizovan putem online platforme, Federalno ministarstvo odobrilo je poticajna finansijska sredstva za ukupno 481 korisnika. Podjećamo da su 10. jula ugovori u iznosu od 300.000 KM potpisani sa Obrtničkom i Privrednom komorom Federacije BiH, a ugovore za tri preostala projekta ministar Mijatović potpisat će sutra. Podršku Federalnom ministarstvu u realizaciji projekta pruža UNDP putem programa „Prevođenje okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja, kao temelj za održivi i inkluzivan rast u BiH“, zajedničke inicijative koju finansira Švedska, a provodi UNDP u partnerstvu sa UNICEF-om i UN Women, kao dio podrške UN-a vlastima u Bosni i Hercegovini u implementaciji Okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja.