Analize: Koje su tri najbolje zemlje za poslovanje
Marx.ba Singapur, Danska i SAD najbolja su mjesta na svijetu za poslovanje, prema tabeli poslovnog okruženja Economist Intelligence Unita. – Singapur će ostati najbolje geografsko područje na svijetu za poslovanje, kao što je to bio slučaj u proteklih 16 godina, rekao je EIU-ov upraviteljka prognoze za zemlju i evropska analitičarka, Prianthi Roy, za CNBC. – Faktori koji pokreću mjesto ove zemlje jugoistočne Azije kao vrhunske poslovne destinacije su njena politička stabilnost i usredotočenost vlade na pomoć domaćim kompanijama iz privatnog sektora u tehnološkoj nadogradnji, rekla je. EIU rangiranje ocjenjuje privlačnost poslovanja u 82 zemlje i teritorija, a mjeri se na temelju pokazatelja kao što su inflacija, troškovi života, ekonomski rast i fiskalna politika. – Mjerač također nudi uvide u to koja su ekonomije u boljem položaju za rast od drugih i “učinkovit način da se utvrdi gdje bi uskoro moglo doći do povećanja investicijske potrošnje, rekli su analitičari EIU. Iza Singapura su Danska i SAD koje su zauzele drugo i treće mjesto. – Danska, sa svojim čvrstim makroekonomskim temeljima i visokokvalitetnom transportnom i digitalnom infrastrukturom, može se smatrati jednom od najatraktivnijih poslovnih lokacija na svijetu. Tržišne prilike ostat će povoljne u SAD, posebno uz malo ograničenja vanjske trgovine i ulaganja u SAD, rekla je Roy. Prema izvještaju, predviđa se da će Singapur, Danska i SAD imati najbolje poslovno okruženje u sljedećih pet godina. Njemačka i Švicarska zauzele su četvrto i peto mjesto, dok Kanada, Švedska, Novi Zeland, Hong Kong i Finska čine ostatak od 10 najboljih mjesta na svijetu za poslovanje. Neki od značajnih “velikih poboljšanja” koji su postigli dobre rezultate u indeksu bile su zemlje poput Grčke, Katara i Indije. Grčka je zabilježila najveće poboljšanje poslovne klime u indeksu EIU zbog reformi koje je donijela pro-poslovna vlada, pokazao je izvještaj.
Aerodrom Banja Luka imao 21.270 putnika u martu
Marx.ba Aerodrom Banja Luka je u trećem mjesecu ove godine ostvario 21.270 putnika, što je znatno manje u odnosu na isti period prošle godine (30.698 mart/2023). Od toga je Ryanair ostvario 12.919 putnika na 76 operacija (17.468 putnika na 120 operacija – mart/2023), Wizz Air 7470 putnika na 42 operacije (12.597 putnika na 78 operacija – mart/2023), Air Serbia 719 putnika na 18 operacija (570 putnika na 16 operacija – mart/2023), te je na ostalim letovima ostvareno 162 putnika na 84 operacije (63 putnika na 81 operaciji – mart/2023), piše Zamaaero. Ryanair je najviše putnika imao za Memmingen, njih 3.502, a najmanje za Beč (2.832), dok je za Stockholm ostvario 3.472, a za Gothenburg 3.113 putnika. Wizz Air je pak najviše putnika ostvario za Basel (4.673), a za Dortmund je ostvario 2.897 putnika. Air Serbia je imala 55,5% load faktora na liniji Beograd-Banja Luka. Ova brojka je 213,5% putnika iz istog mjeseca 2019. (9.962). Aerodrom je ostvario 220 operacija (295 – mart/2023). Od početka godine Banja Luka je ostvarila 60.268 putnika na 650 operacija, od čega je Ryanair ostvario 35.160 putnika na 212 operacija, Wizz Air 22.717 putnika na 124 operacije, a Air Serbia 2001 putnika na 52 operacije.
Reputacija kompanija: CEFTA usvaja odluku o pravima intelektualne svojine
Marx.ba Usvajanjem odluke CEFTA (Central European Free Trade Agreement) o pravima intelektualne svojine stvara se povoljno okruženje za zaštitu te oblasti, što će dovesti do veće konkurentnosti, rasta i prosperiteta biznisa u regionu. – Usvajanje odluke CEFTA o pravima intelektualne svojine označit će prekretnicu za region. To je važan temelj koji leži u samom srcu funkcionalnog Zajedničkog regionalnog tržišta, s dugoročnim implikacijama za inovacije, male biznise i ekonomski razvoj, navodi se u saopćenju CEFTA. Stvaranjem povoljnog okruženja za zaštitu intelektualne svojine i saradnju, CEFTA (potpisnik ugovora i BiH), kako se dodaje, postavlja osnovu za budućnost koja se karakteriše povećanom konkurentnošću, rastom i prosperitetom, prenosi Mina. – U najavi je donošenje važne odluke kojom će CEFTA strane napraviti značajan korak u cilju jačanja inovacija i podrške malim preduzećima. Odluka je usmjerena na prava intelektualne svojine (IPR) i predstavlja ključni trenutak za ekonomski rast regiona, saopćila je CEFTA. Jedan od ciljeva u dijelu o međusektorskim trgovinskim mjerama Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište u periodu od 2021. do ove godine jeste donošenje novog okvira za aspekte intelektualne svojine i srodnih prava povezanih sa trgovinom. – Cilj novog okvira je da osigura usklađivanje propisa ili minimalne standarde za pravnu zaštitu u različitim oblastima intelektualne svojine, što uključuje implementaciju principa nediskriminacije radi obezbjeđivanja jednake zaštite bez obzira iz koje CEFTA strane potiče kompanija, navodi se. Podjednako važno za integraciju i slobodnu trgovinu unutar Zajedničkog regionalnog tržišta jeste uvođenje regionalnog režima iscrpljivanja u CEFTA, barem za industrijski dizajn i trgovačke marke. – To znači da priznanje trgovačke marke ili industrijskog dizajna od CEFTA ne daje nosiocu prava mogućnost da zabrani njegovu upotrebu u vezi sa robom, uslugama ili proizvodima koji su legalno plasirani na tržište bilo koje CEFTA strane. Ovo je važan korak u pripremi regiona za režim iscrpljivanja koji obuhvata čitavu EU i koji će se primenjivati nakon pristupanja Evropskoj uniji, rečeno je. Na osnovu istraživanja koje je EU IPO sprovela u 2022. godini svega deset posto malih i srednjih preduzeća u EU navodi da su registrovala svoja prava intelektualne svojine, ali od tog broja 93 posto je prijavilo pozitivan uticaj te registracije na poslovanje. Mala i srednja preduzeća sa registrovanim intelektualnim vlasništvom u najvećem broju su prijavljivala da je registracija poboljšala njihovu reputaciju ili imidž, njih 60 odsto, da im je pružila bolju zaštitu intelektualne svojine 58 posto i da je dala bolje dugoročne poslovne izglede, njih 48 posto. Očekuje se da će okvir unaprijediti procese u vezi sa registracijom i sprovođenjem prava intelektualne svojine, pružajući veću jasnoću i sigurnost za biznise koji posluju u regionu. Usklađivanjem propisa o pravima intelektualne svojine, CEFTA ima za cilj da stvori podsticajno okruženje za inovacije i investicije, te da stimuliše ekonomski rast i konkurentnost.
Centralna banka BiH: Blagi pad inflacije
Marx.ba Centralna banka BiH objavila je Informaciju o rezultatima ankete o inflacijskim očekivanjima iz marta 2024. godine. – Bilo da su nastala pod uticajem internih ili eksternih faktora, inflacijska kretanja su nezaobilazanmakroekonomski indikator u procesu donošenja privatnih i poslovnih odluka. Anketu o inflacijskimočekivanjima predstavnika finansijskog sektora i dalje kvartalno provodi CBBiH. S tim u vezi,komercijalne banke i osiguravajuća društva dostavljaju podatke o očekivanim inflacijama u posmatranimperiodima. Samo redovna ispitivanja projekcije ovog indikatora mogu se smatrati efikasnim načinompružanja informacija daljim korisnicima. Rezultati ankete provedene u martu 2024. godine odnose se na očekivanja vezana za tekuću 2024. i narednu 2025. godinu. Pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupne privrede. Očekivana agregirana inflacija u martovskom krugu ispitivanja za tekuću godinu iznosi 4,2%, što implicirablagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su prema decembarskom anketiranju, učesnici predviđaliprosječnu inflaciju 5,8% za 2024. godinu. Inflacijska očekivanja u ovom krugu za 2025. godinu iznose 3,6%, što predstavlja pad u odnosu na decembarski krug ispitivanja, kada su projekcije stope inflacije za 2025. godinu iznosile 5,5%. Ovo ujedno predstavlja i najniža očekivanja stope inflacije u posljednjoj godini dana. Da li će inflacijski pritisci nastaviti popuštati u narednom periodu i uzrokovati postepenu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje da vidimo, poručili su iz CB BiH.
Wall Street nadoknadio gubitke: Porasle dionice Applea i Nvidije
Marx.ba Na Wall Streetu je jučer S&P 500 nadoknadio gubitke od prethodnoga dana, kao i Nasdaq indeks, jer su ulagače ohrabrili podaci o manjem nego što se očekivalo rastu proizvođačkih cijena u SAD-u Dow Jones oslabio je 0.01 posto, na 38.459 bodova, dok je S&P 500 porastao 0.74 posto, na 5.199 bodova, a Nasdaq indeks 1.68 posto, na 16.442 boda. Tako su S&P 500 i Nasdaq indeks nadoknadili gubitke od prethodnoga dana, kada su oštro pali, nakon podataka o većoj inflaciji u SAD nego što se očekivalo. Jučer su, pak, ulagače ohrabrili podaci o manjem nego što se očekivalo rastu proizvođačkih cijena u ožujku, pa se ulagači nadaju da bi inflacija uskoro mogla popustiti, što bi otvorilo vrata američkoj centralnoj banci za smanjenje kamatnih stopa. I jučer je nekoliko funkcionera Feda poručilo da centralna banka nema razloga žuriti sa smanjenjem kamata i da treba biti strpljiv dok inflacija ne bude u silaznoj putanji prema Fedovom ciljanom nivou od 2 posto. Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica tehnoloških divova Applea i Nvidije za više od 4 posto. U fokusu ulagača danas će, kao i idućih sedmica, biti kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju porasle oko 5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. A na evropskim su berzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0.47 posto, na 7.923 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0.79 posto, na 17.954 boda, a pariški CAC 0.27 posto, na 8.023 boda.
MasterIndex Bosna i Hercegovina: 76 posto ispitanika zainteresirano za ESG teme
Marx.ba Čak 76 posto ispitanika MasterIndex Bosna i Hercegovina istraživanja navelo je kako je potrebno obratiti više pažnje na pitanja u vezi sa očuvanjem životne sredine, društva i korporativnog upravljanja, objavila je kompanija Mastercard. Među ispitanicima koji su istakli važnost ESG pitanja, 36% njih smatra da je potrebno više angažiranja kada je riječ o životnoj sredini, dok je 27% ispitanika istaklo kako društvena pitanja zahtijevaju veću pažnju. Kao prioritetne inicijative u oblasti zaštite životne sredine, ispitanici vide pošumljavanje (15%), edukaciju o odlaganju otpada (9%) i prečišćavanje vode (7%). Pored toga, prepoznati su i problemi zagađenja zraka, ilegalnih deponija, zagađenja zemljišta, sječe šuma i prekomjerne upotrebe papira. Kada se govori o socijalnim pitanjima, ispitanici su najčešće pominjali sljedeće teme: ekonomska ugroženost (15%), uslovi rada u obrazovnim institucijama (14%), nedostatak inicijativa usmjerenih na mlade (5%), kao i različite forme pomoći ugroženim grupama i jednakosti spolova. MasterIndex Bosna i Hercegovina istraživanje koje je provedeno među aktivnim korisnicima kartica u Bosni i Hercegovini, pokazalo je da ispitanici prepoznaju da njihove pojedinačne akcije doprinose širim ciljevima. Kao najčešće spominjane aktivnosti koje pojedinci pouzimaju, čak 44% ispitanika navelo je slanje humanitarnih SMS poruka, dok se 38% izjasnilo kako pomaže zajednici smanjenjem korištenja automobila. Aktivnosti kao što su recikliranje, podrška malim, lokalnim proizvođačima i porodičnim preduzećima, učešće u ekološkim akcijama poput čišćenja zelenih površina i sadnje drveća te donacije humanitarnim organizacijama često su isticani. Kao dodatni pokazatelj važnosti ESG tema pokazuje i podatak da 27% korisnika kartica ističe kako im je važno da kompanije čije proizvode koriste budu društveno odgovorne, dok 31% ne uzima ovaj faktor u obzir. Mastercard je posvećen jačanju ekonomije i osnaživanju ljudi, kao i izgradnji održive ekonomije u kojoj svi pojedinci i biznisi imaju jednake prilike da napreduju. Kompanija postavlja standarde i principe održivosti kako bi dala svoj doprinos. Podržavanjem tehnologije, inovacija, pojedinaca i biznisa, osjetljivih grupa, humanitarnih inicijativa, Mastercard pruža šansu za pravedniji i prosperitetniji svijet. O MasterIndex istraživanju MasterIndex Bosna i Hercegovina istraživanje je tradicionalno godišnje ispitivanje navika i potreba aktivnih korisnika platnih kartica u Bosni i Hercegovini. Istraživanje se provodi svake godine od 2009. godine i obavljeno je na reprezentativnom uzorku građana iz cijele Bosne i Hercegovine starijih od 18 godina. O kompaniji Mastercard Mastercard je globalna tehnološka kompanija koja posluje u oblasti platne industrije. Naša misija je da povežemo i osnažimo inkluzivnu, digitalnu ekonomiju od koje korist imaju svi i svuda time što svako plaćanje činimo sigurnim, jednostavnim, pametnim i pristupačnim. Kroz korištenje sigurnih podataka i mreže, partnerstava i oslanjajući se na neprocjenjive strasti, naše inovacije i rješenja pomažu pojedincima, finansijskim institucijama, vladama i poslovnim subjektima da ostvare svoj najveći potencijal. Naš koeficijent pristojnosti (DQ) je u osnovi naše poslovne kulture i svega što radimo unutar kompanije i izvan nje. Mi poslujemo na više od 210 tržišta i teritorija i doprinosimo da se izgradi održivi svijet u kome su neprocjenjive mogućnosti svima dostupne.
Svjetska trgovinska organizacija: Očekuje se oporavak globalne trgovine tokom 2024. godine
Marx.ba Svetska trgovinska organizacija (WTO) objavila je jučer da predviđa oporavak svjetske trgovine ove godine, ali sukobi, geopolitičke tenzije i neizvjesnost ekonomske politike predstavljaju značajne negativne rizike. WTO očekuje se da će rast obima u globalnoj robnoj trgovini iznositi 2,6 posto u 2024. (u poređenju sa prognozom od 3,3 posto u oktobru) i 3,3 posto u 2025. godini. – Krećemo se ka oporavku globalne trgovine, zahvaljujući otpornim lancima snabdijevanja i snažnom multilateralnom trgovinskom okviru, prokomentarisala je generalna direktorica WTO Ngozi Okonjo-Iweala. Ona je dodala da je imperativ ograničiti rizike kao što su geopolitički nemiri i usitnjavanje trgovine kako bi se održao ekonomski rast i stabilnost. U izvještaju se dalje procjenjuje da će globalni rast BDP-a ostati stabilan u cjelini u naredne dvije godine, za koji se očekuje da će dostići 2,6 posto u 2024. i 2,7 posto u 2025. godini. Visoke cijene energenata i inflacija nastavili su da utiču na potražnju za industrijskim proizvodima prošle godine, što je dovelo do pada obima globalne trgovine robom od 1,2 posto, dok je WTO očekivala povećanje od 0,8 posto u oktobru. – Revizija naniže je uglavnom zbog lošijih rezultata Evrope od očekivanih, objasnio je glavni ekonomista WTO Ralph Ossa.
Istraživanje: Kako finansijski direktori vide umjetnu inteligenciju i šta od nje očekuju
Marx.ba Jedna od tri organizacije u srednjoj Evropi ima iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke, dok samo 4 posto trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti povuku prvi potez. Tri četvrtine finansijskih direktora u srednjoj Evropi (73 %) smatraju da je generativna umjetna inteligencija važna za strategiju njihova trgovačkog društva. Prema Deloitteovom ispitivanju stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi pod nazivom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, polovica ispitanih finansijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje. Ovo je ispitivanje objavljeno kao treći dodatak 16. izdanju Deloitteovog ispitivanja stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi. Ispitivanje obuhvaća stavove oko 500 finansijskih direktora organizacija koje posluju na tržištima u 15 država srednje Evrope o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije. Najnovije izdanje Deloitteovog ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Evropi – najtačnijeg pokazatelja stajališta finansijskih stručnjaka u regiji — sadržava i pregled ekonomskih i poslovnih izgleda, kao i mogućnosti za rast trgovačkih društava, te mu je priložen dodatak o finansijskom poslovanju, a koji pruža uvide u trenutno poslovanje odjela za finansije. Generativna umjetna inteligencija i poslovna strategija Velika većina sudionika u ispitivanju, čak 73 %, smatra da je generativna umjetna inteligencija važna za njihovu poslovnu strategiju, doduše u različitoj mjeri. Petina finansijskih direktora u srednjoj Evropi (22 %) smatra da je umjetna inteligencija vrlo važna ili važna za provedbu poslovne strategije, premda jedna četvrtina njih (27 %) smatra da nije jako važna. Zanimljivo je da najveći broj ispitanika (oko 80 %) u Poljskoj i Rumuniji smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju, dok najmanji broj ispitanika (53 %) u Češkoj i Slovačkoj smatra da je ona relevantna za poslovnu strategiju. Kad je riječ o konkretnim sektorima, sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošački sektor te sektor poslovnih i profesionalnih usluga vrlo će vjerovatno generativnu umjetnu inteligenciju smatrati važnom (38 % odnosno 33 % ispitanika smatra je važnom ili vrlo važnom), kao i sektor finansijskih usluga (27 %). – Svjedočimo sve zastupljenijem uvođenju generativne umjetne inteligencije u trgovačka društva koja posluju u srednjoj Europi. Kao što je bio slučaj i s drugim tehnologijama, upotreba generativne umjetne inteligencije omogućit će trgovačkim društvima u srednjoj Europi iskorištavanje iskustava drugih tržišta na kojima su organizacije već uvele nova rješenja. Kako bismo uistinu razumjeli stvarnu vrijednost generativne umjetne inteligencije, ključno ju je neprimjetno integrirati u širu poslovnu strategiju, ne samo za potrebe izvršenja zadataka već i radi korjenite promjene poslovnih modela i načina na koji trgovačko društvo posluje, kaže Goran Končar, partner u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja i voditelj CFO programa u Hrvatskoj. Većina kompanija nema jasnu viziju kako primijeniti generativnu umjetnu inteligenciju Prema Deloitteovom izvještaju, najnaprednijih 11 posto finansijskih direktora u srednjoj Evropi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju, dok je četvrtina njih (25 %) tek počela iskušavati umjetnu inteligenciju. U tom pogledu u srednjoj Evropi predvode Češka i Slovačka (20 % trgovačkih društava uvelo je nove tehnologije, a 22 % ih iskušava). Nadalje, 26 % organizacija koje se nalaze u srednjoj Evropi uči o novim tehnologijama, dok jedna trećina njih (32 %) tvrdi da je prerano za njihovo uvođenje. Premda odgovori jasno pokazuju da većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o tome kako krenuti putem generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti poduzmu prve korake (oko 4 %). Poljska i CE South regija i dalje su najnesigurniji u pogledu sljedećih koraka, dok Slovačka i Češka predvode u odnosu na prosjek kad je riječ o uvođenju generativne umjetne inteligencije u svoje strategije (skoro 20 % u odnosu na prosječnih 11 % u srednjoj Europi). Trgovačka društva u Baltičkoj regiji suočavaju se sa zanimljivim paradoksom – iako znatno veći broj ispitanika smatra da je generativna umjetna inteligencija u pokusnoj fazi (38 % u odnosu na prosječnih 25 %), manje od 2 % njih aktivno je upotrebljavaju u okviru svoje strategije (u usporedbi s prosjekom od 11 % za srednju Evropu kao cjelinu). Sektori koji će najvjerovatnije uključivati rješenja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: tehnologija, mediji i telekomunikacije (21 %), prirodne nauke (20 %) te poslovne i profesionalne usluge (17 %). Glavna prednost – smanjenje troškova Polovica (49 %) finansijskih direktora u srednjoj Evropi smatra da je glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poduzeće smanjenje troškova, dok se na drugom mjestu nalazi povećana tačnost predviđanja (43 %). Jasno, produktivnost i učinkovitost, za koje 34 % ispitanika u srednjoj Evropi smatra da su ključne za uvođenje generativne umjetne inteligencije, mogu u potpunosti preobraziti poslovanje. Međutim, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će upotrebom nove tehnologije radi inovacije. Jedan od tri ispitanika (36 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija važan faktor za razvoj novih kapaciteta, usluga ili proizvoda, a Češka (40 %) i Rumunija (42 %) pokazale su da najbolje razumiju mogućnost inovacije. Relativno veliki broj poljskih ispitanika izrazio je interes za upotrebu generativne umjetne inteligencije u svom poslovanju (36 % u odnosu na prosjek srednje Evrope od 22 %) te narušavanje poslovanja konkurenata (21 % u odnosu na prosjek od 6 %). No, finansijski direktori iz Poljske ne vide generativnu umjetnu inteligenciju kao sredstvo za poboljšanje iskustva korisnika: 17 % ispitanika u usporedbi s 34 % u drugim dijelovima regije i skoro 42 % u Baltičkoj regiji. Jedna trećina ispitanika u Češkoj (34 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija učinkovit alat za držanje koraka s tržištem, u usporedbi s prosjekom od 24 %. Smanjenje troškova smatra se osnovnom prednosti generativne umjetne inteligencije u većini sektora, posebice u kapitalno intenzivnim sektorima kao što su: proizvodni sektor, energetika, komunalne usluge, rudarenje (58 % svaki sektor) i građevinski sektor (54 %). Finansijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga usredotočeni su na klijente te smatraju da su glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 %). U sektoru potrošača najviše se cijeni veća tačnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 %). Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija glavnim se prioritetom smatra razvoj novih
Bajram Šerif Mubarek Olsun žele vam agencija Topcom i portal Marx.ba
Marx.ba Agencija Topcom i redakcija portala Marx.ba muslimanima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta čestita Bajram u želji da ga provedu u zdravlju, rahatluku i okruženi dragim ljudima. Želimo vam da u najboljem raspoloženju provedete ovaj praznik radosti. Ramazanski bajram obilježava kraj posta i mjeseca ramazana. Obilježava se tri dana.
Raste broj kartica i online transakcija u Bosni i Hercegovini
Bloobmerg Adria U prošloj godini u Bosni i Hercegovini je zabilježen rast broja bankovnih kartica, kao i rast vrijednosti transakcija putem interneta i na POS aparatima. Međutim, bh. građani i dalje preferiraju gotovinu, čemu svjedoči podatak da je na ATM aparatima realizovano 69 posto prometa karticama. Mastercard i Visa su dva vodeća brenda kartica u BiH. U 2023. godini ukupan broj aktivnih kartica je iznosio 2.454.350, što je za 5,1 posto više u odnosu na godinu ranije, podaci su Centralne banke BiH. Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka, uglavnom debitne. Vrijednost transkacija realizovanih kako u zemlji tako i inostranstvu iznosila je 16,1 milijardu KM, što je za 14,8 posto više u poređenju s 2022. godinom. Od ukupnog broja transakcija, 69 posto ih je realizovano na ATM aparatima, putem POS uređaja 27 posto, dok je putem interneta realizovano četiri posto transakcija. Bitno je naglasiti da je prethodna godina donijela rast online transakcija. Tako je u 2023. promet karticama na internetu u zemlji porastao na 37 posto s 29 posto u 2022., dok kada je riječ o online kupovini u inozemstvu, došlo je do pada prometa sa 71 posto u 2022. na 63 posto u 2023. Rast online transakcija može se pripisati rastu e-commercea u BiH, međutim građani BiH i dalje preferiraju plaćanje pouzećem, dok je nepovjerenje prema kartičnom plaćanju i dalje prisutno. Govoreći za emisiju Start Bloomberg Adrije, Orhan Gazibegović, country manager Monri Paymenta za BiH kazao je da je prekretnica rasta online plaćanja bio koronavirus i lockdown, kada su mnogu ljudi, u nemogućnosti odlaska u trgovine, napravili svoju prvu online transakciju. – Tada su zapravo vidjeli da im se ništa loše nije desilo. U biti, malverzacije putem online plaćanja su vrlo rijetke i online plaćanje je sigurno, kaže Gazibegović. Više mogućnosti Međutim, dodaje da kada je riječ o kartičnom plaćanju, BiH zaostaje za razvijenim zemljama. – Ljudima treba ponuditi mogućnost plaćanja karticom, kako bi više razmišljali o tome. Naprimjer, treba postojati mogućnost plaćanja karticom u taksi vozilima, općinama, na parkinzima. Kada kupcima pružimo mogućnost, oni će više koristiti kartice i tada će shvatiti koliko je to jednostavnije za njih, naglašava Gazibegović. Dodaje da cijeli region prati evropske trendove kada je riječ o fintech rješenjima. – Rekao bih da tržišta Slovenije i Hrvatske imaju malu prednost zbog članstva u Evropskoj uniji i prilagođenih legislativa i regulativa, dakle zakona koji dosta olakšavaju i plaćanje i online trgovinu i generalno unapređuju cijeli taj segment, kazao je. Ističe da su zemlje izvan EU uglavnom na istom nivou. – Mi kao payment servis provajder koji je jedini i najveći u regionu, a zajedno s našim partnerima, bankama i trgovcima trudimo se da educiramo kupce, zašto i koji su benefiti online plaćanja i kartičnog plaćanja i u biti, zašto im je to jednostavnije i bolje da koriste tu metodu, dodao je Gazibegović. Mastercard je lider među karticama u BiH. Također su zastupljeni i ostali globalni brendovi: Visa, American Express i Diners, dok samo jedna banka – KIB d.d. Velika Kladuša nudi jedinu domaću karticu – Bamcard. Najveći iskazani promet u protekloj godini zabilježila je Maestro debitna kartica s prometom od 10,7 milijardi KM, a slijedi je Visa debitna s prometom od 4,7 milijardi KM. Na globalnom nivou Mastercard Inc. je u prošloj godini zabilježio odlične rezultate. Zarada po akciji iznosila je 3,18 dolara, dok su anketirani analitičari očekivali 3,08 dolara po dionici, a neto dobit je bila nešto niža od očekivanih 2,89 milijardi dolara (2,79 milijardi u četvrtom kvartalu). The Purchase, američka kompanija iz New Yorka, rekla je da je kartična potrošnja domaćinstava u SAD-u ostala dobra i da je to rezultiralo dobrim učinkom u četvrtom kvartalu. I konkurentska kompanija Visa Inc. je zahvaljujući potrošnji domaćinstava uspjela uvećati profit u posljednja tri mjeseca 2023. godine. – Zabilježili smo dobre rezultate i snažan rast prihoda u 2023. godini, a najveći pokretači rasta bili su domaća potrošnja, ali i rast obima plaćanja u inostranstvu (od 24 procenta), kao i dobro sprovođenje strategije”, rekao je generalni direktor Mastercarda Michael Miebach u izjavi. Prema prezentaciji, Mastercard očekuje da će u 2024. zabilježiti dvocifreni rast prihoda, dok će rast operativnih troškova biti jednocifren, između četiri i šest posto.