Croatia Airlines priprema predstavljanje niza nadogradnji za putnike
Marx.ba Croatia Airlines bi trebala preuzeti svoj prvi od petnaest Airbus A220 aviona za otprilike dva mjeseca, a avioprevoznik se priprema za predstavljanje niza nadogradnji za putnike. Jedna od najvećih inovacija će biti dostupnost bežičnog povezivanja. Prevoznik je odabrao Panasonic Avionics za svoj WiFi za letenje, odlučivši se za Ku-band antenu tehnološke kompanije, koja je na tržištu postala dostupna tek prošle godine. Ovo uključuje podršku za satelitske mreže LEO (niska orbita Zemlje) i GEO (geostacionarna orbita), veću brzinu protoka, veću aerodinamičku efikasnost, operacije od kapije do kapije i smanjene operativne troškove. Panasonicovi kupci uključuju Singapore Airlines, Japan Airlines, United, Egyptair i Icelandair, da spomenemo samo neke. – Oduševljeni smo što možemo najaviti uvođenje povezanosti na brodu po prvi put u našoj 35-godišnjoj povijesti, poklapajući se s dolaskom aviona A220. Ovaj ugovor s Panasonic Avionics usklađen je s našom misijom poboljšanja iskustva putnika u letu i pružanja povezivanja vrhunskog kvaliteta našim cijenjenim kupcima.” Osim dostupnosti WiFi-a, avioprijevoznik će imati i vlastiti digitalni sadržaj koji će putnicima biti dostupan putem aplikacije avio-kompanije, dostupan u avionu. A220-100 Croatia Airlinesa imat će kapacitet za 127 putnika, dok će A220-300 ugostiti 148 putnika u rasporedu dva sa tri sjedišta, rekao je izvršni direktor Croatia Airlinesa, Jasmin Bajić. Svako sjedšte A220 aviona Croatia Airlinesa imat će USB A i USB C portove, kao i držače za pametne telefone i tablete. Prostrani pretinci iznad glave u avionu, najveći za mlaznjak njegove veličine, omogućit će svakom putniku da smjesti jednu torbu za rolere. – Kontinuirano radimo na povećanju kvaliteta naše usluge, istakao je Bajić. Croatia Airlines nije precizirao tačan datum dolaska svog prvog aviona A220, ali se očekuje u junu, a drugog do kraja godine. Avioni tek treba da budu zakazani za raspoređivanje. Hrvatski avioprijevoznik također planira otkriti svoj redizajniran brend dolaskom svog prvog mlaznjaka, s naglaskom na preuređenje logotipa prijevoznika. Inicijalni logo Croatia Airlinesa izabran je na međunarodnom konkursu 1993. godine, dok je postojeća livreja avioprijevoznika usvojena 2004. godine.
Poslovna aktivnost u eurozoni porasla prvi put u gotovo godinu dana
Marx.ba Poslovna aktivnost u eurozoni marginalno je porasla u martu, prvi put u gotovo godinu dana, ali oporavak je bio neujednačen, uz oporavak uslužnog sektora i kontinuirani pad u industriji, pokazalo je u četvrtak istraživanje S&P Globala. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u martu za 1,1 bod u odnosu na februar i iznosio je 50,3 boda u ožujku, izvijestila je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za S&P Global, podigavši početnu procjenu za 0,4 boda. Nova vrijednost blago je nadmašila granicu od 50 bodova, što znači da signalizira marginalni rast aktivnosti, prvi puta od prošlogodišnjeg maja. – Konačno nam opet stiže dobra vijest. Sektor usluga u eurozoni postupno se diže na noge, uz stabilizaciju aktivnosti u februaru i naznake umjerenog rasta u martu, rekao je glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia. Aktivnost u uslužnom sektoru ubrzala je u martu i porasla snažnije no što su pokazivali preliminarni podaci. – Posebno ohrabruje opetovani rast novih poslova, nakon osmomjesečne suše. Taj povoljni trend trebao bi se nastaviti uz podršku rasta plaća koji će nadmašiti inflaciju i time ojačati kupovnu moći domaćinstava, dodao je De La Rubia. – To znači da će građani biti skloniji izlascima u restorane, putovanjima i trošenju novca na druge usluge. No, ne nazire se uzlet u svim sektorima, upozorio je ekonomist njemačke banke. Aktivnost u industriji ponovo je smanjena u martu, još snažnije nego u februaru, i njen pad gotovo je poništio dobar rezultat uslužnog sektora, upozoravaju autori izvještaja. Ističu i velike razlike u rezultatima pojedinih zemalja. – Španska i Italija pružile su najsnažniji poticaj (eurozoni u cjelini) najbržim rastom aktivnosti u gotovo godinu dana. U kombinaciji sa solidnim rastom irske ekonomije njihov je oporavak više nego nadoknadio kontinuirani (ali blaži) pad dva najveće ekonomije eurozone, Njemačke i Francuske, naglašeno je. Menadžeri i u industriji i u uslužnom sektoru istodobno su u prognozama za idućih 12 mjeseci pokazali najizraženiji optimizam od februara 2022., neposredno neposredno pred početak ruske invazije na Ukrajinu, pokazalo je istraživanje.
Namjenska industrija BiH ostvarila tri puta veći izvoz
Marx.ba Namjenska industrija Bosne i Hercegovine jedna je od rijetkih grana privrede koja je sve jača, a izvoz oružja je u prvom kvartalu ove godine veći za skoro tri puta u odnosu na isti period prošle godine. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine izvoz oružja iznosio je 92.410.727 KM, dok je u tri mjeseca 2023. godine iznosio 35.116.034 KM. Tako su najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za tri mjeseca izvezeno za oko 90 miliona KM. Najviše smo proizvoda plasirali u Sjedinjene Američke Države i to za oko 21 miliona KM. Slijedi izvoz u Slovačku za 19.106.605 KM te Srbiju za 12.544.358 KM i Bugarsku za 10.114.711 KM, izvještavaju Nezavisne. Firme namjenske industrije BiH su ove godine svoje proizvode plasirale još i u Tursku, Togo, Sloveniju, Poljsku, Crnu Goru, Moldaviju, Italiju, Indoneziju, Mađarsku, Hrvatsku, Francusku, Njemačku, Češku, Švajcarsku, Bangladeš i tako dalje. Tokom prošle godine izvoz oružja iz BiH iznosio je 241.144.400 KM, godinu ranije 196.023.892 KM, a 2021. godine 192.875.889 KM. Ovo pokazuje da su proizvodnja i izvoz oružja iz Bosne i Hercegovine iz godine u godinu sve unosniji biznis. Slaven Ristić, većinski vlasnik Tehničkog remonta Bratunac (TRB), kazao je da će trend rasta izvoza firmi namjenske industrije u BiH rasti. – Vidite da je svijet prinuđen da se naoružava, te zemlje sve više razvijaju sopstvenu namjensku industriju. Naše tržište su Bliski istok i Afrika. To su uglavnom zemlje nesvrstanog bloka sa kojima je bivša Jugoslavija imala dobre odnose. To sada nama daje rezultate i to je šansa za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Naše novo tržište su Saudijska Arabija, Egipat, Namibija. Očekujemo neke ugovore i poslovne prilike i u Angoli. Ono što nam trenutno predstavlja problem jesu kapaciteti, rekao je Ristić. Prema njegovim riječima, kompletna namjenska industrija u regionu treba da ulaže u razvoj svojih kapaciteta da bi odgovorila zahtjevima na svjetskom tržištu. – Osvojili smo tržište Saudijske Arabije, ugovor je višemilionski i dugogodišnji. U pitanju je transfer tehnologija i zajednička proizvodnja nekih naših proizvoda. Ugovor je veoma značajan za našu kompaniju. Ovo će omogućiti dodatna zapošljavanja u Tehničkom remontu Bratunac, naglasio je Ristić. Ekonomista Admir Čavalić smatra da je povećanje izvoza rezultat vanjskih okolnosti, odnosno promjene u inostranstvu za poslovanje u namjenskoj industriji, to jest sve većeg naoružavanja zemalja. – Procjena je da će minimalno narednih pet godina biti naoružavanja, posebno za zemlje članice Evropske unije i druge evropske zemlje, prevashodno u kontekstu rusko-ukrajinskog konflikta. Bosna i Hercegovina, poput svih drugih zemalja koje imaju temelje namjenske industrije, treba ovo da iskoristi.
Prihvataju prijave kompanija: Ovaj grad dozvolit će testiranje autonomnih vozila na svojim ulicama
Marx.ba Grad Njujork trenutno prihvata prijave kompanija koje proizvode autonomna vozila i žele ih testirati na gradskim ulicama, objavljeno je. – Ova tehnologija dolazi, bez obzira na to sviđa li nam se ili ne, pa ćemo se pobrinuti da to napravimo kako treba, napisao je gradonačelnik Eric Adams u izjavi. Prema saveznom zakonu, obučeni sigurnosni vozač i dalje će morati biti prisutan za upravljačem autonomnih vozila u svakom trenutku. Njujorški Odjel za promet (DOT) objavio je kako će zahtijevati od kompanija koje žele voziti autonomna vozila po gradskim ulicama redovne sastanke s dužnosnicima DOT-a, kao i dijeljenje podataka i podnošenje planova sigurnosti. Prijavitelji će također biti obavezni koordinirati se s policijskim i vatrogasnim odjelima o načinu na koji njihova autonomna vozila komuniciraju s hitnim vozilima, prenosi Gothamist. Međutim, visoki dužnosnik sindikata za radnike u prometu SAD upozorava gradske službenike da bi autonomna vozila na ulicama Njujorka mogla donijeti haos. – To je potpuno ludilo. Pješaci prelaze ulice u Manhetnu kao nigdje drugdje u zemlji. Oni rade što god žele, kad god žele. Ta vozila nisu pripremljena nositi se s takvom interakcijom s pješacima, rekao je John Samuelsen, međunarodni predsjednik sindikata Transport Workers Union. Samuelsen podsjeća na loše iskustvo s automatiziranim vozilima u u San Francisku, gdje vozila kompanije Waymo, podružnice Googleove matične kompanije Alphabet, trenutno djeluju. – Samovozeći automobili blokirali su odgovor policijskih snaga na mjestu zločina, blokirali su intervenciju hitnih službi kod građana San Franciska koji imaju srčane udare. Isto će se dogoditi i u Njujorku, a možda i gore, rekao je Samuelsen. Iz kompanije Waymo su pak zadovoljni. – Waymo već dugo ima odnos s Njujorkom, gdje smo prethodno ručno vozili i testirali za zimske uvjete. Pohvaljujemo ovaj važan korak, kao i kontinuirano opredjeljenje grada za poticanje inovacija i donošenje poboljšanja u prijevozu za stanovnike Njujorka, napisala je Michelle Peacock, globalna direktorica javnih politika kompanije Waymo.
Platni sistem: U BiH u 2023. godini obavljeno više od 50 miliona transakcija
N. D. Izvještaj „Platni sistemi u BiH u 2023. godini“ kao redovan godišnji izvještaj o radu platnih sistema uBosni i Hercegovini je rađen na osnovu podataka prikupljenih od 22 banke u BiH i internihpodataka Centralne banke Bosne i Hercegovine. – CBBiH je u toku 2023. godine uspješno odgovorila svim zadacima kada je u pitanju stabilnofunkcionisanje platnih sistema čiji je vlasnik i operater, te su kroz iste izvršene sve transakcije u tokuradnog vremena sistema, poručeno je. Protekle, 2023. godine u platnim sistemima CBBiH je zabilježen rast broja transakcija kao i njihovevrijednosti. Tokom 2023. godine je realizovano 50.822.188 međubankarskih plaćanja (u 2022. godini 49.700.235)i 62.676.044 unutarbankarskih (u 2022. godini 58.727.637). U procentima iskazano, u ukupnom broju transakcija 45% je realizovano međubankarskih transakcija (kroz platne sisteme CBBiH: BPRV i žirokliring), nasuprot 55% naloga plasiranih unutar banaka. Posmatrajući po vrijednosti u 2023. godini je realizovano 163.096.124.957 KM kroz naloge međubankama (u 2022. godini 145.825.330.468 KM) i 142.025.862.822 KM unutar banaka (u 2022. godini128.127.838.936 KM). Inače, kako stoji u izvještaju CBBiH, u BiH 22 banke nude elektronsko bankarstvo (mobilno i/ili internet bankarstvo). Ovom vrstom usluge obuhvaćeno je ukupno 1.575.942 subjekta (u toku 2022. bilo je 1.324.202), i to 119.595 pravnih subjekata (u toku 2022. bilo je 98.704) i 1.456.347 fizičkih lica (u toku 2022. je bilo 1.225.498). Izražen je trend povećanja broja klijenata koji imaju ugovorenu ovu vrstu usluge.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala više nego što je bilo predviđeno
Marx.ba Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je više nego što je bilo predviđeno u martu, pokazali su zvanični podaci u srijedu, podstičući nadu da će Evropska centralna banka smanjiti kamatne stope u junu. Rast potrošačkih cijena u području jedinstvene valute usporen je na 2,4 posto, sa 2,6 posto u februaru, objavila je agencija za statistiku EU. Analitičari koje je anketirao FactSet predviđali su da će inflacija ostati stabilna na 2,6 posto, dok su ekonomisti na upit Bloomberga očekivali manji pad na 2,5 posto. Brojka je sve bliža cilju ECB-a od dva posto, što će ojačati argumente za smanjenje kamatnih stopa u junu, ali analitičari ne očekuju smanjenje na sljedećem sastanku o monetarnoj politici 11. aprila. Institucija sa sjedištem u Frankfurtu drži stope stabilne od oktobra 2023. nakon agresivne kampanje povećanja stope kako bi se ukrotila rastuća inflacija. Inflacija u eurozoni značajno je pala sa vrha od 10,6 posto postignutog u oktobru 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu i posljedičnog uticaja na troškove energije u Evropi.
Rast broja putnika na Aerodromu Sarajevo
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo je u martu ove godine imao 82.926 putnika, dok se u martu 2023. bila 76.193 putnika, a, naprimjer, u istom mjesecu 2019. godine 67.893 putnika. Obavljeno je 945 aviooperacija (941 u martu 2023.), a, također, registrirane su 247,3 tone carga (260,4 tone u martu 2023). U prva tri mjeseca ove godine Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao ukupno 235.492 putnika, ostvarena je 2.691 avioooperacija te 714,1 tona carga. Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo ovog ljeta moći će se putovati na više od 30 destinacija u Evropi i svijetu, redovnim i čarter aviokompanijama. Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić jučer je na press konferenciji održanoj na Međunarodnom aerodromu Sarajevu najavio da se trenutno radi na raspisivanju međunarodnog javnog poziva za nove aviolinije koji će obuhvatiti 2025. i 2026. godinu, te istakao da će, u saradnji sa Kantonom Sarajevo, uraditi sve da pored Ryanara dođu i druge aviokompanije koje bi povećale broj destinacija.
Nastavljen uspon cijena zlata
Marx.ba Cijene zlata porasle su i jučer pod utjecajem eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Na fizičkom tržištu cijena unce zlata porasla je za 0,4 posto na 2.260,7 dolara. Na američkom tržištu zlato je u terminskim ugovorima poskupjelo za 1,1 posto, na 2.281,15 dolara po unci. Ulagače je na kupovinu zlata potaknuo, kako se pretpostavlja, izraelski zračni napad na iranski konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku u kojem su ubijeni visoki iranski vojni komandir i nekoliko diplomata. Iran je obećao odgovor, što povećava opasnost od širenja bliskoistočnog sukoba. Na trgovinu bi tokom dana mogao utjecati i podatak o narudžbama u američkoj industriji u veljači i istupi dužnosnika američke središnje banke. Predsjednik Fed-a Jerome Powell trebao bi u srijedu održati govor. Podaci o tvorničkim aktivnostima i naznake ubrzavanja rasta cijena određenih kategorija proizvoda u izvješću ISM-a potaknuli su strah od tvrdokorne inflacije i nagađanja da bi spuštanje kamatnih stopa moglo biti odgođeno za drugu polovinu godine.
Zaštita: Veliki brendovi ne žele da oglašivačke agencije koriste umjetnu inteligenciju
Marx.ba Prema navodima Ad Agea, velike kompanije i brendovi počinju zahtijevati poboljšane sigurnosne mjere u svojim ugovorima s oglašivačkim agencijama, strahujući kako bi tehnologija generativne umjetne inteligencije mogla ukaljati konačni proizvod s kreativnim otiskom nekog drugog brenda, dok također izražavaju zabrinutost zbog moguće (zlo)upotrebe vlastitog intelektualnog vlasništva u obuci AI modela. Ovaj stav u potpunoj je suprotnosti s prioritetima samih oglašivačkih agencija, piše Ad Age, a koje sve više prihvaćaju različite AI tehnologije, generativne ili druge, kako bi se uhvatili u koštac s proizvodnim zadacima. – Nedavno smo osvojili tri nova poslovna projekta i u ugovoru o glavnim uslugama piše, “Nije vam dopušteno koristiti AI bilo koje vrste, bez prethodne autorizacije”, rekao je anonimni izvršni direktor oglašivačke agencije za Ad Age. – Dakle, ne smijemo koristiti AI niti za koncepte, a ne samo za finalne prizvode, rekao je izvor. Ad Age također ističe kako ove zabrinutosti nisu nastale nedavno, pozivajući se na prošlogodišnje izmjene smjernica američkog Udruženja nacionalnih oglašivača za brendove. Ažurirane smjernice tako savjetuju kompanijama da uključe klauzule o AI-u i saglasnosti u svoje ugovore s marketinškim i oglašivačkim agencijama, savjet koji se kompanije očigledno počinju pridržavati. U zadnje vrijeme oko kompanija koje se bave razvojem AI-a ima sve više kontroverzi., OpenAI-a, tvorca ChatGPT-a i DALL-E-a, tuži jedan od suosnivača, Elon Musk, koji tvrdi kako je kompanija prekršila svoj osnivački sporazum o razvoju AI-a za dobrobit čovječanstva, a ne radi dobiti. Njihovi problemi, međutim, nisu tu stali, jer se najpopularnija AI kompanija na svijetu suočila s kritikama nakon intervjua Wall Street Journala s glavnom tehnološkom direktoricom OpenAI-a, Mirom Murati, koja “nije sigurna” kako je treniran njihov najnoviji AI video alat Sora.
Podaci Eurostata: Koje zemlje su najveći izvoznici čokolade
Marx.ba Članice Evropske unije su u 2023. godini izvezle 867.000 tona čokolada i čokoladica u zemlje van EU. Ovaj rezultat predstavlja povećanje od dva posto u poređenju sa 2022. godinom kada je izvezeno 852.000 tona. U odnosu na deceniju ranije, tačnije 2013. godinu, rast izvoza dostigao je 35 posto. Prema podacima koje je objavio Eurostat, tada je izvezeno 643.000 tona slatkiša. Najveći izvoznici čokolade Evropske unije u zemlje van EU u 2023. godini bili su Njemačka sa 221.000 tona ili 26 posto ukupnog izvoza, zatim Nizozemska sa 123.000 tona (14 posto), Poljska sa 115.000 tona (13 posto), Belgija je na četvrtom mjestu sa eksportom od 96.000 tona (11 posto) i Italija na petom mjestu sa 92.000 tona (11 posto). Pet najvećih izvoznika EU u zemlje koje nisu članice imalo je udio od tri četvrtine ukupnog izvoza čokolade i čokoladnih pločica u države van Evropske unije. Kada je riječ o državama u svetu koje izvoze najveće količine čokolada u zemlje van EU su Velika Britanija sa 315.000 tona (36 posto), zatim Sjedinjene Američke Države sa 72.000 tona (8 posto), Rusija sa 65.000 tona ili sedam posto, zatim slijedi Kanada sa 31.000 tona odnosno četiri posto i na kraju liste prema učešću je Australija sa 27.000 tona ili tri posto. Države koje se ne nalaze u okviru EU najviše su čokolade i čokoladnih proizvoda uvozile iz Švicarske koja je vodeća na listi sa 62.000 tona (36 posto), a zatim slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo sa 61.000 tona (36 posto), Ukrajina sa 22.000 tona (13 posto), Turska sa 7.000 tona (4 posto), i Norveška sa 3.000 tona (2 posto). Krajem prošle godine kakao je dostigao rekordne cijene. Tokom 12 mjeseci 2023. porasle su za oko 75 posto, a stručnjaci su ovaj skok pripisali lošim usjevima u Obali Slonovače i Gani. Te afričke zemlje, naime, snabdijevaju svijet sa čak dve trećine ukupnih količina (zrna) kakaoa. Međutim, usljed ekstremnih vremenskih uslova i bolesti usjeva, kao i zbog manje upotrebe đubriva od strane farmera, rod je bio nešto slabiji. Početkom 2024. godine, predstavnici državne firme Transcao sa Obale Slonovače koja se bavi preradom naveli su da su prestali da kupuju kakao zbog njegove cijene, ali da se još uvijek obrađuje kakao iz zaliha, ali nije rečeno u kojem kapacitetu.