Rast na Wall Streetu, u fokusu izvještaj o kamatama u SAD
Marx.ba Na Wall Streetu su danas burzovni indeksi porasli, nakon dva dana pada i nakon što je predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio da se neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Dow Jones ojačao je 0.20 posto, na 38.661 bod, dok je S&P 500 porastao 0.51 posto, na 5104 boda, a Nasdaq indeks 0.58 posto, na 16.031 bod. U fokusu ulagača bio je izvještaj predsjednika Feda u Kongresu u kojem je poručio da je inflacija znatno popustila, nakon što je u 2022. dosegla najviše nivoe u 40 godina, ali da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prije nego što odluče smanjiti kamatne stopa. Powell je istako da bi se zbog prebrzog smanjenja kamata mogla izgubiti bitka s inflacijom, pa bi u tom slučaju kamate trebalo ponovno povećati, dok bi predugo čekanje sa smanjenjem kamata ugrozilo rast ekonomije. Unatoč agresivnom povećanju kamata Feda u posljednje dvije godine, američka ekonomija i dalje stabilno raste, a inflacija postupno popušta. Powellovi komentari nisu znatnije utjecali na procjene u vezi kamatnih stopa, pa većina analitičara smatra da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u junu. U devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u uslužnom i tehnološkom sektoru, oko 1 posto. U prethodna dva dana berzanski indeksi pali su više od 1 posto. I na evropskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0.43 posto, na 7679 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0.10 posto, na 17.716 bodova, a pariški CAC 0.28 posto, na 7954 boda.
Rekordna cijena zlata, raste potražnja za polugama i zlatnicima
Marx.ba Cijena zlata je probila apsolutni istorijski vrhunac i prvi put prešla psihološku granicu od 2.100 dolara, odnosno oko 1.950 eura za uncu. Ovo je dio dugoročnog trenda rasta cijene žutog plemenitog metala. Naime, prosječan godišnji rast cijene zlata u eurima u posljednjih 20 godina iznosi više od osam posto, a od početka ove godine cijena je porasla za više od pet posto. U posljednjih 12 mjeseci vrijednost zlata je porasla za 15,5 posto odsto sa današnje rekordne vrijednosti, prenosi Seebiz. Rast cijene zlata u posljednjih pet godina ukupno je više od 60 posto i u velikoj meri je uslovljen nestabilnom situacijom u svjetskoj ekonomiji. Pandemija koronavirusa, porast visoke inflacije širom svijeta i geopolitička nestabilnost doveli su do povećanja potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, koji imaju reputaciju sigurnog utočišta za kapital u neizvesnim vremenima. Kao i kod svake robe, ponuda i potražnja zlata imaju značajan utjecaj na njegovu cijenu. Pošto zlato ima mnogo više namjena nego samo kao investicija, široka industrijska primjena čini značajan dio tražnje za zlatom, pa je značajno utjecala i na rast cijene zlata. Prema mišljenju stručnjaka posljednje povećanje cijene zlata rezultat je pada povjerenja investitora u američki dolar i američku ekonomiju. Kako kažu, posljednji podaci tamošnjih institucija pokazuju razočaravajuće trendove koji upućuju na usporavanje privrednog rasta, zbog čega investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa, što je, historijski gledano, uvijek nagovještavalo rast cijene zlata. Zlato je alternativa američkom dolaru i državnim obveznicama, a povećanje potražnje dovodi do povećanja cijene.
Bh. proizvođači namještaja s hotelijerima i ugostiteljima iz Crne Gore
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna komora Crne Gore, uz podršku Evropske poduzetničke mreže (EEN), organizirale su Poslovni forum i B2B susrete privrednika drvoprerađivačkog sektora i opremanja objekata. Na forumu, koji je održan u Podgorici, učestvovali su predstavnici šest bh. kompanija i Drvnog klastera Hercegovine koji zastupa 26 kompanija te više od 20 kompanija iz Crne Gore. Poslovni forum otvorili su predsjednica Privredne komore Crne Gore dr. Nina Drakić i predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković. – Ovakvi forumi su prilika da se privrednici direktno upoznaju, predstave i ugovore saradnju. Tržište Crne Gore pruža velike mogućnosti za bh. proizvođače iz oblasti drvoprerađivačke industrije i opremanja objekata. Istovremeno, na biletarnim sastancima s predsjednicom Drakić dogovorili smo niz aktivnosti i uzajamne posjete, kako bi sagledali mogućnosti da tržište Crne Gore otvorimo i za druge robe iz Bosne i Hercegovine te definiramo koje su to oblasti u kojima Crna Gora može biti konkurentna na tržištu Bosne i Hercegovine, kazao je Vuković. On je izrazio nadu da će poslovni forum u Podgorici rezultirati zaključivanjem konkretnih ugovora među sudionicima i uspostavljanjem novih modela saradnje, što će unaprijediti trgovinske i ekonomske odnose između dvije zemlje. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr. Nina Drakić istakla je da su međudržavni odnosi sa Bosnom i Hercegovinom veoma dobri, a da postoji značajan prostor za unapređenje ekonomskih, naročito u drvopreradi. – Naša ekonomija zahtijeva dodatno privlačenje investicija i na tome posvećeno radimo. Bosna i Hercegovina je investirala u Crnu Goru 92 miliona eura, od čega 11 miliona u 2023. godini, kada smo ostvarili i ukupnu trgovinsku razmjenu u iznosu 4,5 milijardi eura, što je rast od 5,9 odsto. Bosna i Hercegovina je drugi izvozni partner naše zemlje nakon Srbije. I pored navedenih pozitivnih pokazatelja, vidimo da postoji prostor za unapređenje saradnje, pa su zato važni tematski skupovi poput ovog koji vode uspostavljanju poslovnih kontakata, rekla je Drakić. Nakon uvodnih obraćanja, Lejla Međedović, savjetnica za izvoz drvnog sektora VTK/STK BiH i Goran Popović, sekretar OU šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke, održali su prezentacije o stanju u drvnim sektorima dvije zemlje, njihovim potencijalima, izazovima i prilikama. Tokom prezentacije drvne industrije Bosne i Hercegovine istaknuto je, između ostalog, da je ukupan izvoz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru u 2023. godini iznosio 308 miliona eura i da je veći za 4,4 % u odnosu na 2022. godinu. Crna Gora je na sedmom mjestu naših izvoznih partnera sa udjelom od 3,5 %, a drvni sektor čini 2,9 % izvoza BiH u Crnu Goru, odnosno oko 9 miliona eura. Istovremeno, u 2023. godini ukupan uvoz BiH iz Crne Gore 2023. godini iznosio je 63 miliona eura, i manji je za 15,8 % u odnosu na 2022. godinu. Ukoliko se posmatra struktura, drvni sektor čini 15,9 % uvoza BiH iz Crne Gore, odnosno oko 10 miliona eura. U drugom dijelu foruma upriličena je prezentacija ponude proizvoda i usluga kompanija iz Bosne i Hercegovine za potrebe opremanja hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta na tržištu Crne Gore, a nakon toga su održani poslovni sastanci privrednika dvije zemlje.
U BiH u januaru 90.614 turista, 2,9 posto više u odnosu na isti mjesec 2023. godine
Marx.ba U Bosni i Hercegovini u januaru 2024. godine turisti su ostvarili 90.614 posjeta, što je manje za 18,5 posto u odnosu na decembar 2023. i za 2,9 posto više u odnosu na januar 2023. godine. Turisti su januaru ostvarili 212.251 noćenje, što je manje za 0,8 posto u odnosu na decembar 2023. i za 1,9 posto više u odnosu na januar 2023. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja u januaru učešće domaćih turista bilo je 36,2 posto dok je 64,8 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista bio je manji za 12,1 posto u odnosu na decembar 2023. i veći za 3,9 posto u odnosu na januar 2023. godine. Broj noćenja stranih turista u januaru bio je veći za 7,0 posto u odnosu na decembar 2023. i veći za 0,8 posto u odnosu na januar 2023. godine. U strukturi noćenja stranih turista u januaru 2024. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (34,4 posto), Srbije (19,posto), Turske (6,9 posto), Crne Gore (6,6 posto), Slovenije (6,4 posto) i Njemačke (3,0 posto) što je ukupno 76,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 23,2 posto noćenja. Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz: Luksemburga sa 5,5 noći, Estonije sa 4,6 noći, Rumunije i Južnoafričke Republike sa po 4,2 noći, te Grčke, Malte i Egipta sa po 4,0 noći, u prosjeku. Turistima je u januaru 2024. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 19.178 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je što je za 6,0 posto više u odnosu januar 2023. i 42.382 raspoloživa kreveta što je više za 6,3 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine. U januaru 2024. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 17.857 soba i apartmana što je za 6,4 posto više u odnosu na januar 2023. i 38.071 krevet što je za 6,7 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Neto stopa iskorištenosti soba u januaru 2024. iznosila je 29,3 posto, a stalnih kreveta 25,1 posto, dok je u januaru 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 23,5 posto, a stalnih kreveta 18 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 97,6 posto.
10. FMCG Retail Summit: Stotine učesnika na konferenciji posvećenoj robi široke potrošnje
N. D. U Sarajevu se 5. i 6. marta održava 10. FMCG Retail Summit. Najznačajnija konferencija posvećena robi široke potrošnje, ove godine obilježaava 10 godina postojanja, a sa sobom je donijela deset godina inovacija, razmjene ideja i razvoja u FMCG sektoru. Događaj okuplja vodeće stručnjake, lidere najvećih i najjačih kompanija iz BiH i regije, kao i sve one koji posluju u ovom segmentu. Summit je postao platforma za prezentaciju najnovijih trendova, strategija i praksi u FMCG industriji. Glavni i odgovorni urednik InStore magazina i organizator 10. FMCG Summita, Rešid Muratović, istakao je da je ovogodišnji samit na osnovu mnogo čega poseban. – Deseti i jubilarni FMCG samit po mnogočemu je poseban. Više je od 557 učesnika ove godine. Zahvaljujemo se našim partnerima i sponzorima, današnjim govornicima. Pričat će se o očekivanjima i izazovima koji ove godine očekuju cijelu industriju, o posebnoj kategoriji – slatkom programu te ćemo imati panel trgovaca. Ono što sigurno možemo da kažemo je da iz godine u godinu ova industrija raste. To je naš izazov, kako rast održati u kontinuitetu. Edukacija je osnovna stvar koju moramo održati. Umrežavanje i razgovor, naprosto da sami sebi kažemo da vrijedimo. Više od 90 posto trgovačkog sektora čine domaće kampanje što automatski za domaće proizvođače znači potencijal, rekao je Muratović.
Kompanija dm deseti put proglašena Najpoželjnijim poslodavcem u BiH
N. D. Zahvaljujući izvanrednim radnim uslovima i brizi o zaposlenicima, kompanija dmBiH deseti put je proglašena najpoželjnijim poslodavcem u Bosni i Hercegovini, kao i najpoželjnijim poslodavcem u sektoru maloprodaje. Osim toga, kompanija dm izabrana je i kao najpoželjniji Family Friendly poslodavac. Rezultati su to izbora web portala Mojposao.ba, koji su pokazali da je s više od 230.000 glasova ocijenjen rad 500 nominovanih kompanija. Najveći drogerijski lanac u BiH kontinuirano je prepoznat kao kompanija koja uvažava svoje zaposlenike i pruža im brojne benefite: redovno povećanje plate, 13. platu i regres u visini plate, ulaže u stručne edukacije, brine o zdravlju zaposlenika i održavanju pozitivne radne atmosfere. – Biti deset puta izabran za Najpoželjnijeg poslodavca u BiH, za kompaniju dm je velika čast i odgovornost. Veoma smo ponosni na našu poslovnu filozofiju „Živjeti posao drugačije“ kojom svim našim zaposlenicima pružamo brojne prilike na poslovnom planu, u vidu edukacija, školovanja, aktivnog učešća u internacionalnim projektima, atraktivnih primanja. Također zaposlenike potičemo na održavanje balansa poslovnog i privatnog, brinemo za njihovo zdravlje, družimo se i zajedno slavimo uspjehe. Odgovornost koju nosi ovo priznanje obavezuje nas da u budućnosti radimo još bolje i predanije“, poručila je Emina Mušinović, članica Uprave i Poslovodstva i voditeljica resora Razvoj ljudskih resursa i Informatika dmBiH.Stvaranje poticajnog radnog okruženja dm čini uzorom i inspiracijom za druge kompanije u zemlji koje teže unapređenju svojih praksi upravljanja ljudskim resursima, što je i cilj projekta „Najpoželjniji poslodavac, poručili su. Kompanija dm priznanje Najpoželjnijeg poslodavca osvaja deseti put, od toga osmi put zaredom, dok se u top 3 poslodavca našla čak 14 puta. dm je na bh. tržištu prisutan od juna 2006. kada je otvorena prva dm prodavnica u sarajevskom naselju Dobrinja. Za 17 godina dm se sa više od 1.100 zaposlenika i 91 prodavnicom u 47 gradova te distribucijskim centrom u Sarajevu pozicionirao kao vodeća kompanija u kategoriji drogerija. U poslovnoj godini 2022/23. dm je u Bosni i Hercegovini ostvario promet od 344,1 miliona KM. Asortiman dm-a obuhvata više od 13.400 proizvoda etabliranih svjetskih i domaćih proizvođača, među kojima je 30 dm robnih marki kao što su Balea, alverde, Mivolis, trend !t up, Denkmit, babylove, dmBio i druge. U cjelokupnom asortimanu posebno mjesto zauzimaju organska hrana, prirodna kozmetika i ekološki prihvatljivi proizvodi. dm u BiH imidž Najpoželjnijeg poslodavca, priznanja koje mu je dodijeljeno deset puta, od toga osam puta zaredom, gradi kontinuiranom brigom o zaposlenicima te im, uz brojne pogodnosti kao što su redovni sistematski i stomatološki pregledi, školovanja i edukacije, svake godine isplaćuje regres i 13. platu.
Završeni Dani digitalnih inovacijskih hubova
Marx.ba Dani digitalnih inovacijskih hubova (DIH Days) održani su 5. i 6. marta 2024. godine u Sarajevu, tokom kojih su predstavljeni uspostavljeni digitalni inovacijski hubovi u Bosni i Hercegovini, ali i prezentirana iskustva iz regije i Evropske unije. Digitalni inovacijski hubovi su centri koji pružaju usluge digitalne podrške za preduzeća, pojasnila je Eva Näher, programska menadžerica u GIZ BiH, koja smatra da je digitalizacija neophodna kako bi preduzeća bila spremna za lokalna, ali i međunarodna tržišta. – Rezultati istraživanja kojeg smo radili u BiH pokazuju da samo 4% srednjih i malih preduzeća pripadaju najvišem digitalnom nivou, dok je veliki dio njih još uvijek na samom početku digitalizacije. Istovremeno, s obzirom na to da postoji veliki broj digitalnih rješenja, poseban izazov za kompanije jeste prepoznati koje od tih rješenja najbolje odgovara njihovim potrebama. Zato su Digitalni inovacijski hubovi, čiji je zadatak da pomažu pri identifikaciji, odnosno provedbi digitalnih rješenja, od velikog značaja. Mi u okviru projekta, podržavamo dva digitalna inovacijska huba iz Sarajeva i po jedan iz Banjaluke i Tuzle, istakla je Eva Näher, programska menadžerica u GIZ BiH. Ovaj događaj se organizira u okviru projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini / EU4DigitalSME”, kojeg sufinansiraju Evropska unija (EU) i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ). Projekat implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), a usmjeren je na stvaranje poticajnog okruženja za mala i srednja poduzeća u cilju uspješne digitalne i inovacijske transformacije, te u svrhu sveobuhvatnog unapređenja tzv. ekosistema za inovacije i digitalizaciju u Bosni i Hercegovini. – Jedan od ključnih ciljeva razvoja BiH jeste digitalizacija. Digitalna revolucija se upravo dešava i smatramo da BiH treba da iskoristi raspoložive resurse kako bi stvorila jedno pozitivno poslovno okruženje za razvoj privrede. U pogledu korištenja digitalnih tehnologija, BiH se nalazi pred izazovima kao i većina zemalja razvijenog svijeta. Što se tiče e-servisa tu smo u velikom zaostatku i to je ono na čemu trebamo poraditi kako bi sustigli ostatak Evrope. Akcent je na razvoju srednjih i malih preduzeća koja čine oko 90% ukupnog broja kompanija i generišu oko 70% poslova. Ako naša mala i srednja preduzeća žele biti tržišno konkurentna i žele povećati svoju produktivnost, neophodno je da uđu u proces digitalizacije, kazao je Armen Bukvić, savjetnik ministra komunikacija i prometa BiH. Kroz projekt ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“ uspostavljena su i podržana četiri Digitalna inovacijska huba (DIH): „Its4Health HUB“ i „DigitalStorm HUB“ iz Sarajeva, „IDEMO HUB“ iz Banja Luke, te „Industrijal HUB“ iz Tuzle. Oni su tokom dva dana predstavili svoje servise, govorili o izazovima u digitalnom svijetu, te razmijenili iskustva sa HUB-ovima iz Evrope. Evropska unija i vlada SR Njemačke kroz projekt „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“ podržavaju inovativne tehnologije, vještine i usluge čime se doprinosi stvaranju povoljnog poslovnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima u Bosni i Hercegovini.
Stigao je novi model Maserati GranCabrio
Marx.ba Novi Maserati GranTurismo predstavlja vrhunsko remek-djelo posvećeno vozačima koji zahtijevaju najviši nivo stilizovanosti, performansi i udobnosti… Ovaj model rezultat je susreta potpune efikasnosti i besprekorne elegancije. Maserati GranCabrio je dostupan u Trofeo verziji sa 6-cilindarskim, trolitarskim twin-turbo Nettuno motorom od 542ks, koji služi kao snažan pokretač najmoćnijih performansi u Maserati asortimanu. Novi kabriolet kompletno je proizveden u Italiji i posjeduje posebno dizajnirane komponente, kao i najfinije materijale po kojima je Maserati poznat, kako bi se dodatno unaprijedilo uživanje u vožnji. Krov, koji je dostupan u pet boja, napravljen je od tkanine, savršenih je dimenzija i zauzima izuzetno malo prostora kada se automatski odloži u prtljažnik i to za svega 14 sekundi, čak i kada se kreće brzinom do 50 km/h. Elegantni Maserati GranCabrio omogućuje nezaboravno iskustvo koje može da ponudi samo spajder verzija automobila, čija uspešna priča traje više od 60 godina – kabriolet varijanta Maseratijevog prvog sportskog automobila, 3500 GT, predstavljena je na Salonu automobila u Ženevi 1959. godine. Atraktivan dizajn i ekskluzivni elementi Maserati GranCabrio modela savršeno su uklopljeni sa vrhunskom tehnologijom koja predstavlja njegov zaštitni znak, kao i sa naprednim inovacijama koje donose neograničenu zabavu i komfor, poput mehanizma za zagrijevanje vratnog dijela sjedišta za vozača i suvozača sa tri nivoa inteziteta u standardnoj opremi. Opciono je dostupan dodatak za zaštitu od vjetra, koji smanjuje stvaranje turbulencije unutar putničkog prostora i omogućava uživanje u najboljoj aerodinamici vozila. Dizajn enterijera kombinuje prepoznatljivu Maserati tradiciju sa savermenim luksuzom upotpunjenim elegantnim detaljima, pružajući tako putnicima jedinstveno iskustvo i najviši stepen udobnosti koja je posebno osjetna prilikom dugih putovanja.
Stanje na berzi: Cijene nafte nastavile padati
Marx.ba Cijene nafte pale su prema 82 dolara, a investitore najviše brinu Kina i SAD. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 45 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,34 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 78,30 dolara. Trgovci su se danas usredotočili na kineske planove o ekonomskom rastu u ovoj godini. Peking je zacrtao stopu rasta od oko pet posto, kao i u 2023., a ulagači su uzalud tražili opsežne programe poticaja. Raspoloženje su prigušili i signali iz američke centralne banke da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa, s obzirom na “procvat” ekonomije i tržišta rada, prema riječima čelnika Fedovog ogranka u Atlanti Raphaela Bostica. – Glavna je prepreka dugotrajnijem rastu i cijeni od 90 dolara neizvjesnost koja okružuje smanjenje kamatnih stopa u SAD, objašnjava Tamas Varga iz PVM-a, izdvojivši i zabrinutost zbog ciljane stope rasta kineske ekonomije. Zabrinutost za potražnju u SAD-u i Kini zasjenila je najavu Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika da će smanjivati opskrbu za 2,2 miliona barela dnevno i u drugom tromjesečju. Važeći sporazum istječe krajem marta. Analitičari procjenjuju da će najnoviji izvještaji iz SAD pokazati rast zaliha sirove nafte u prošloje sedmici za nekih 2,6 miliona barela. Zalihe benzina i destilata po njihovim su se izračunima smanjile, piše Seebiz.
Ovo je 5 najvrijednijih evropskih kovanica koje su još uvijek u opticaju
Marx.ba Ben Wengel je stručnjak za novčiće u Numismatic Guaranty Company (NGC), kao i za autentičnost i proces kovanja koji je rukovao, ovjerio i ocjenjivao preko milion kovanica. – Ima nekoliko različitih kovanica koji se sigurno mogu naći u opticaju. Sve su to pogrešne kovanice poznate kao “mule” u numizmatici. To se događa kada matrice koje se koriste za kovanje novca nisu ispravno uparene, što rezultira netačnom kombinacijom prednje strane ili naličja za sve kovanice iskovane iz tog specifičnog para matrica, objasnio je Wengel za Nasdaq. Portugalska kovanica od 1 eura – stara karta – Na poleđini ove kovanice s greškom prikazana je “stara” karta Evrope korištena na kovanicama eura od 2002. do 2007., rekao je Wengel. Zastarjela poleđina čini ovaj novčić posebnim – ali ne toliko posebnim da ga je nemoguće pronaći. 20 eurocenti s dvije reversne matrice Izdavan između 1999. i 2007., ovaj novčić eurozone ima dva reversa i nema avers, što znači da su obje strane iste. – Ovo je vrlo vizuelno upečatljiva pogreška, i kao takva, bilo bi znatno teže povući ovaj novčić iz opticaja. Jedan primjerak je prodan na aukciji 2013. za nešto manje od 1.300 dolara, rekao je Wengel. Ali nemojte se dati zavarati imitacijom. – Uobičajeno je naići na novčiće koji su manipulirani nakon proizvodnje spajanjem dvije polovice dva novčića zajedno kako bi se stvorili izmijenjeni, osakaćeni novčići koji izgledaju kao mule ili mađioničarski rekviziti. Prisutnost šava ili neodgovarajuće težine obično su signalni znakovi da novčić nije prava mula, dodao je. 1 euro cent iskovan s dvije reversne matrice Kovanica od 20 eurocenti nije jedina kovanica s dvije poleđine i bez prednje strane. Ista pogreška kovnice napravljena je na 1 eurocentu. – To je vrlo slična mula kao gore navedeni primjer, samo drugačije denominacije. Isti problemi vrijede za izmijenjene komade i mogućnost pronalaska ovog novčića u opticaju, rekao je Wengel koji je primijetio da je jedan primjerak prodan za 384 dolara u 2019. godine. 20 britanskih penija iz 2008. Novčić iz 2008. iz Ujedinjenog Kraljevstva uparen je s licem i naličjem koji se ne podudaraju. – Ovaj novčić ima pogrešnu prednju stranu – kraljičinu stranu, koja bi trebala biti datirana. Umjesto toga, bio je uparen s nedatiranim aversom namijenjenim za korištenje s posebnim prigodnim novčićem za Tudor Rose, otkrio je Wengel. Prema Kraljevskoj kovnici, pogreška je zahvatila manje od 250.000 od 136 miliona komada od 20 penija iskovanih 2008.-2009. – Ovo bi se sigurno moglo naći u opticaju, a ljepši primjerci vrijede oko 100 dolara, rekao je Wengel. 10 britanskih penija iz 2009. Uz samo dva ili tri poznata primjerka u optjecaju, manja je vjerovatnost da ćete pronaći verziju pogreške kovanice od 10 penija sa zastarjelim naličjem, ali su u opticaju. – Ovo je vrlo rijedak novčić, jer ima pogrešan, stariji reversni dizajn koji je trebao biti ukinut 2008. godine, a sastoji se od jednog, centralno smještenog okrunjenog lava s apoenom ispod. Umjesto toga je slučajno korišten 2009. s ispravnim novim aversom iz 2009. godine. Primjerci su se prodavali za 1.000-1.500 dolara, rekao je Wengel.