Sarajevo postaje jedini glavni grad bivše države koji opslužuje SAS
Marx.ba SAS Scandinavian Airlines će ovog ljeta pokrenuti ograničenu sezonsku liniju između Copenhagena i Sarajeva. Prevoznik će uvesti jednu sedmičnu rotaciju između dva grada, svake srijede, od 3. jula do 21. avgusta. Ukupno će prevoznik obavljati osam povratnih letova između dva glavna grada. Sarajevo postaje jedini glavni grad u bivšoj Jugoslaviji koji opslužuje SAS. Inače, linija će se operirati sa Airbusom A320neo. Linija leti manje od dva mjeseca, vrlo simboličnih jedan let sedmično, ali barem je krenulo. Copenhagen sigurno neće omanuti, a SAS je izuzetna kompanija vrlo bitna za Sarajevo. Ovime će Sarajevo ovog ljeta imati letove za četiri skandinavska grada: Copenhagen, Stockholm, Oslo i Gothenburg. Ovo je i te kako bitno za veliku BiH dijasporu u Skandinaviji.
Prognoze: Šta globalnoj ekonomiji donosi 2024. godina
Marx.ba Prošla, 2023. godina ipak nije bila “annus horribilis” koje smo se svi bojali. Na sreću, rizici, ponajviše u pogledu opskrbe energijom, nisu se ostvarili – barem ne u Evropi. Isto tako, godinu koja je pred nama možemo dočekati mirnije. Nada u “meko prizemljenje” globalne ekonomije još uvijek postoji, a finansijski krah i “tvrdo prizemljenje” su isključeni, stoji to u najnovijem priručniku procjene rizika po državama i sektorima za 2024. godinu ekonomista globalne kompanije Coface koja se bavi upravljanjem rizicima. Priručnik donosi analize i prognoze za 160 država i 13 sektora djelatnosti. Kako u uvodniku objašnjava, Xavier Durand, izvršni direktor Cofacea, očekuje se da će globalna ekonomija porasti za oko 2,5 posto, unatoč prošlogodišnjim izazovima poput bankarske krize u SAD, sukoba na Bliskom istoku, slabljenju ekonomije Kine te turbulentnom monetarnom i finansijskom okruženju u SAD i Evropi. Zahvaljujući otpornosti bilanci korporacija, u 2023. ostvaren je bolji rezultat od očekivanog. Međutim, najnovije brojke pokazuju da se štednje i novčani tokovi značajno smanjuju, dok su nesolventnosti poduzeća u snažnom porastu. Za tekuću je godinu, smatra Durand, jedino sigurno da nam na ekonomskom polju neće nedostajati iznenađenja. – Događaji posljednjih godina pokazali su nam da se historija ubrzava, a bilo bi čudno da je 2024. godina iznimka. Tim više što će godina biti posebno naporna zbog parlamentarnih i/ili predsjedničkim izborima u 70 zemalja koje čine više od polovice svjetskog stanovništva i BDP-a. Od Tajvana prije nekoliko sedmica pa do SAD u novembru, glasači će biti pozvani na birališta u Indiji, Pakistanu, Južnoj Africi i Iranu… Da ne spominjemo evropske izbore koji će se održati ovog proljeća, u kontekstu pojačanih društvenih napetosti i porasta populizma svih vrsta, naveo je Durand, koji očekuje usporavanje globalne ekonomije, ponajviše zbog usporavanja rasta razvijenih ekonomija poput SAD i Kine. – Evropa bi sa svoje strane trebala blago ubrzati pod utjecajem očekivanog oporavka njemačke ekonomije, iako će rast na Starom kontinentu ostati ispod potencijala – +0,9 posto. Naposljetku, slabljenje dolara i kamatnih stopa trebalo bi dati malo prostora za disanje ekonomijama u nastajanju suočenim s ograničenjima pristupa vanjskom (re)financiranju, smatra Durand. Dakle, glavni će izvor nestabilnosti u većini razvijenih zemalja biti sukob između restriktivnih monetarnih politika s jedne i ekspanzivnih fiskalnih politika s druge strane. Porast cijena usluga, još uvijek u rasponu od 4 do 5 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje da je bitka s inflacijom uvelike u toku, ali još nije dobivena. Svakog tromjesečja Coface pregledava 13 sektora u 28 zemalja (koje predstavljaju približno 83 posto globalnog BDP-a) u šest glavnih regija svijeta. Kako bi procijenio kreditne rizike zemalja i sektora, Coface koristi podatke o korporativnim plaćanjima širom svijeta, obrađuje finansijske podatke te analizira rizike povezane sa strukturnim promjenama koje se mogu dogoditi u nekom sektoru ili zemlji. Što se tiče rizika među ekonomskim sektorima, u Srednjoj i Istočnoj Evropi najveći rizik imaju građevinarstvo, tekstilna industrija, transport i drvna industrija. Visok je rizik i pred hemijskom, metalnom i industrijom papira te energetikom, dok poljoprivreda, prehrambena i automobilska industrija, ICT te maloprodaja imaju srednji rizik. Jedino sektor farmaceutskih proizvoda ima nizak rizik od ekonomskih šokova, piše Lider.
Više ne prave gubitke: Croatia Airlines u prošloj godini s neto dobiti od 2,3 miliona eura
Marx.ba Croatia Airlines u prošloj je godini ostvario neto dobit od 2,3 miliona eura, dok je 2022. godine bilježio gubitak od 18,2 miliona eura, što se u poslovnom izvješću kompanije uz ostalo objašnjava pozitivnim tržišnim trendovima i rastom prihoda te nižim cijenama goriva. – U 2023. godini nastavio se rast potražnje za uslugama zračnog prijevoza koji je započeo u 2022. nakon dvije godine poslovanja pod utjecajem pandemije te je sukladno tome Croatia Airlines nastavio s povećanjem frekvencija i uvođenjem novih ruta u 2023. godini što je dovelo do rasta naleta u broju letova za 11 posto i rasta broja prevezenih putnika za 19 posto u odnosu 2022. godinu. Provedba strateških inicijativa definiranih post covid strategijom, pozitivni tržišni trendovi, rast prihoda te niža cijena goriva doprinijeli su znatno boljem poslovanju u 2023. godini, ističe se u preliminarnom finansijskom izvještaju objavljenom u četvrtak na Zagrebačkoj berzi. Croatia Airlines je lani ostvario operativnu dobit u visini od 4,1 miliona eura koja s neto rezultatom finansiranja daje neto dobit od 2,3 miliona eura. Sukladno rastu prometa i operativni prihodi i operativni troškovi ostvareni su na znatno višem nivou u odnosu na 2022. godinu, ističu iz ovog prijevoznika. Tako su prihodi iz poslovanja u prošloj godini iznosili 252,4 miliona eura, što je u odnosu na godinu ranije rast za 20 posto, a iz kompanije to objašnjavaju rastom putničkih prihoda. Putnički prihodi viši su za 24 posto te su u 2023. godini iznosili 208,8 miliona eura, uz 19 posto više prevezenih putnika.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine . Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava 1. marta svake godine, a kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine. Prvi mart se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Herecgovine još od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda.
Ide li cijena bitcoina prema historijskim vrhuncima
Marx.ba Bitcoin se ovih dana “probudio” i počeo značajno dobivati na vrijednosti. Ona je u kratkom roku porasla za više od 20% i premašila još jednu psihološku granicu, onu od 60.000 dolara Tržište kriptovaluta u pozitivnom je zamahu već nekoliko mjeseci. Krajem prošle godine cijena bitcoina vratila se na nivoe na kojima nije bila oko dvije godine, premašila je 40.000 dolara i bilo je jasno da je to kraj “kriptozime”. Potom je sredinom ovoga mjeseca premašena i razina od 50.000 dolara, da bi samo dvije sedmice nakon toga “pala” i sljedeća “okrugla” cifra – ona od 60.000 dolara. Zvuči poznato? Takvo ubrzanje rasta cijene, nagli porast interesa ulagača u bitcoin, koji ne žele propustiti novi rast, već smo gledali krajem 2021. godine, kada je postignut i dosadašnji rekord – bitcoinom se jedno vrijeme trgovalo po cijeni od oko 69.000 dolara. Cijena bitcoina doživjela je ogromnu volatilnost u srijedu, skočivši na gotovo 64 hiljade dolara prije nego što je ponovno potonula na 60.500 dolara u roku od jednog sata. Usred kaosa, kriptotrgovci doživjeli su 638 miliona dolara likvidacije u posljednja 24 sata. Prema Coinglassu, oko 55 miliona dolara likvidacija u sat vremena nakon velikog skoka zabilježeno je na altcoin tržištu, dok je 96 miliona dolara likvidirano direktno na bitcoinu. U međuvremenu, ethereum trgovci pretrpjeli su 45 miliona dolara likvidacije, a dogecoin trgovci izgubili su 29 miliona dolara. U protekla 24 sata likvidirano je 168.988 trgovaca. Najveća pojedinačna likvidacija dogodila se na OKX-u u paru BTC-USDT za 9,45 miliona dolara. Prema dosadašnjem viđenom tempu rasta i velikoj institucionalnoj potražnji, bitcoin bi kroz koji dan mogao dosegnuti svoj vrhunac od 69 hiljada dolara. Dosada bitcoin nikada nije premašio svoj prethodni vrhunac prije halvinga. No, očigledna velika potražnja uz oskudnu ponudu, uzrokuje ogroman rast cijene, te se sada čini kako su novi vrhunci uskoro neminovni. BlackRockov Bitcoin ETF, najveći od svih novopridošlica, sada drži preko devet milijardi dolara u bitcoinu, a apsorbirao je rekordnih 520 miliona neto tokova u utorak, te 612 miliona dolara u srijedu. Danas se njegova cijena kreće značajno više od 60.000, jutros je bila oko 63.000 dolara. Dnevni porast iznosi oko 9%, a mjesečni gotovo 50%.
Berzanski indeksi: Zlato poskupjelo, niža cijena nafte
Marx.ba Danas je zabilježen rast cijena zlata i pšenice, a pad cijena nafte, a glavni evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 sati porastao na 17.643,75 poena, londonski FTSE 100 na 7.643,25 poena, francuski CAC 40 na 7.972,64 poena, dok je moskovski MOEX pao na 3.227,03 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 38.949,02 poena, indeks S&P 500 na 5.069,76 poena, vrijednost indeksa Nasdaq na 15.947,74 poena. Cijena sirove nafte je pala na 78,108 dolara, a cijena nafte Brent na 81,827 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 26 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.036,83 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice na 5,7392 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08468, što je otprilike isto kao u srijedu.
Booking vs. Airbnb: Okršaj turističkih divova po brojkama i rezultatima
Marx.ba Godina 2023. bila je prva godina u kojoj se sektor turizma ponovno približio razultatima iz 2019. godine, prije izbijanja pandemije koronavirusa koja je sve zaustavila globalni turistički promet na dvije godine. Prve procjene Svjetske turističke organizacije (UNWTO) ukazuju na to kako je prošle godine 1,3 milijarde turista putovalo u druge zemlje, što predstavlja povećanje od 88 posto u odnosu na nivo prije krize. Osim toga, očekuje se kako će ove godine brojka od 1,4 milijarde biti premašena. Jedino je Bliski istok premašio brojke iz 2019. godine, dok ostale regije još uvijek zaostaju, piše El Pais. Povratak globalnog turizma i očekivani rast iskorišteni su od strane Bookinga i Airbnba, dvije vodeće američke online platforme koje upravljaju smještajem za turiste. U posljednja dvije sedmice obje kompanije su predstavile svoje finansijske rezultate za 2023. godinu, otkrivajući nezapamćenu stabilnost, iako s značajnim razlikama između dvije kompanije. Pozicije u ovom rangiranju invertirane su u smislu stvarne zarade. Airbnbova neto dobit dosegla je vrhunac 2023. godine s 4,792 milijarde dolara, 2,5 puta više nego 2022. godine, dok je Booking ostvario 4,29 milijardi dolara, što je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako to da Booking ima promet od 11,448 milijardi dolara više od Airbnba, ali zarađuje 502 miliona dolara manje? Izvori Airbnba konsultirani od strane El Paisa naglašavaju kako je ta razlika rezultat nižih troškova poslovanja. – Mi smo kompanija s visokim maržama, budući imamo samo jednu liniju poslovanja i trenutno ne pružamo druge usluge, trekli su. Nasuprot tome, Booking Holdings, matična kompanija platforme, zapošljava gotovo 22.000 ljudi na svojim različitim brendovima (Booking.com, Agoda, Priceline, Kayak, Rentalcars.com i OpenTable), u usporedbi s 6.000 zaposlenika Airbnba. Booking troši gotovo dvostruko više od Airbnba. Razlog ove razlike leži u velikim troškovima marketinga, uglavnom na pozicioniranju svojih objekata na vodećim internetskim tražilicama. Samo u 2023. godini, troškovi marketinga su iznosili 6,8 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego prije dvije godine. Osim ovih izdataka, došlo je do značajnog povećanja troškova za zaposlenike, koji su porasli za gotovo 900 miliona dolara. Razlozi su bili značajno zapošljavanje osoblja i isplata kompenzacija u skladu s cijenom dionica kompanije, podijeljenih u tri različite iznose od 530, 404 i 370 dolara po zaposleniku. Ova razlika između prihoda i dobiti Bookinga i Airbnba djelomično će se smanjiti u 2024. godini kao rezultat poslovnih planova koje je Airbnb objavio. – Vjerujemo da je sada vrijeme da proširimo svoje poslovanje izvan našeg osnovnog poslovanja i ponovno izmislimo Airbnb. Iako će to biti postupak koji će trajati nekoliko godina, radujemo se dijeljenju više informacija o tome kasnije u 2024. Airbnb je na prekretnici. Proveli smo posljednje tri godine usavršavajući našu osnovnu uslugu, i sada smo spremni krenuti u naše sljedeće poglavlje, firma je enigmatično navela u pismu dioničarima. Šta će biti sljedeće poglavlje? Kako bi održala ovu stopu rasta, kompanija predviđa da će se morati povećati svoje poslovanje, bilo putem usuga ili ulaskom na nova tržišta. U prvom slučaju, to bi značilo udaljavanje od isključivog fokusa na turističke apartmane, širenje opcija hotela (već imaju web stranicu koja nudi hotelske sobe pod nazivom HotelTonight, koju su preuzeli 2019.) i proširenje dodatnih doživljaja, najma automobila ili prodaje aviokarata. To bi uključivalo povećanje troškova, što bi dovelo do smanjenja profita u kratkom i srednjem roku. Druga alternativa može biti prioritetno širenje smještaja u Latinskoj Americi i Aziji, dvije regije svijeta gdje firma ima manji udio, što bi također smanjilo profit, komentira El Pais. Još jedan faktor koji bi trebao smanjiti razliku u prihodima između Bookinga i Airbnba bit će kazna koju je Bookingu prošle sedmice izrekla Španska nacionalna komisija za tržište i konkurenciju (CNMC). Riječ je o kazni od čak 530 miliona dolara, najvećoj kazni ikad izrečenoj zbog “zloupotrebe dominantnog položaja u vezi s uslugama posredovanja koje nude hoteli.” Postupak je pokrenut na temelju dvije pritužbe podnesene CNMC-u od strane Španskog udruženja menadžera hotela i Udruženja hotelskog poslovanja Madrida. Na svojoj najnovijoj prezentaciji rezultata, objavljenoj u ranim jutarnjim satima u petak, Booking Holdings je objavio kako je zabilježio “gubitak od 530 miliona dolara na rezultatima za 2023. godinu u vezi s preliminarnom odlukom španskog tijela za konkurenciju”, kako je predstavljeno američkom nadzorniku finansijskih tržišta, Komisiji za vrijednosne papire i berze (SEC). Platforma je bila vrlo kritična prema predloženom rješenju CNMC-a, snažno se protiveći njegovim zaključcima i izrazila je namjeru žalbe na odluku CNMC-a.
Tokom narednog mjeseca u regiji se uvodi 11 novih linija, od toga pet sa Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Kako piše specijalizirani portal Zamaaero u mjesecu pred nama u regiji će se uspostaviti 11 novih avio linija. Ono što može radovati je da je čak pet od 11 sa Aerodroma Sarajevo. Tako će od 3. marta Sun Express iz Sarajeva letjeti ta Antalyju, a Wizz Air od posljednjeg dana narednog mjeseca će krenuti s letovima za Abu Dhabi. Tog 31. marta će Ryanair pokrenuti tri nove linije. Letjet će za Bergamo, Charleroi i Gothenburg, pa će tako bez sumnje i mart biti nastavak trenda rasta broja putnika na najvećem bh. aerodromu. Nove linije u regiji tokom marta:
Eurowings povećava broj letova na relaciji Sarajevo – Keln tokom ljeta
Marx.ba Njemačka niskotarifna aviokompanija Eurowings planira tokom ljetne sezone povećati broj letova iz Kelna i Štutgarta za Sarajevo, objavio je Zamaaero. Eurowings će od 1. aprila do 29. oktobra letjeti četiri puta sedmično na liniji Keln-Sarajevo, u poređenju i s tri leta sedmično koliko je nudio prošlog ljeta. Avioprijevoznik će također povećati letove iz Štutgart za Sarajevo na tri leta sedmično između 24. jula i 4. septembra, u poređenju s dva leta sedmično prošlog ljeta. Inače, prije nekoliko dana je potvrđeno da će i niskobudžetna aviokompanija Flyadeal sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, podružnica Saudi Arabian Airlinesa, pokrenuti sezonske letove koji povezuju Sarajevo s Džedom. Avioprijevoznik će nuditi novu uslugu četiri puta sedmično od 4. juna do 24. augusta, pokazuje raspored letova Flyadeala. Flyadeal također povećava broj letova Rijad-Sarajevo s tri puta sedmično na svakodnevne.
Apple električni automobil ostaje samo ideja
Marx.ba Apple će ugasiti svoj tim koji radi na električnim automobilima, pod nazivom Special Projects Group, objavili su svjetski mediji. Vijesti signaliziraju da će Apple prestati sa svojim tajnim naporima da napravi automobil koji će biti konkurent Tesli. Program je zapošljavao hiljade zaposlenika, ali se nikad nije uklapao u Appleovu osnovnu djelatnost elektronike i online usluga, te je pokrenuo pitanja o tome koje bi kompanije Apple koristio za proizvodnju automobila. Izvještaji o Appleovoj ambiciji da napravi automobil prvi put su se pojavila 2014. nakon što je kompanija zaposlila automobilske inženjere i druge talente iz automobilskih kompanija. Bilo je nekoliko javnih naznaka o planovima kompanije, ali Apple je upravljao programom u kojem su autonomni automobili u vlasništvu Applea opremljeni senzorima i kojima su upravljali sigurnosni vozači vozili po području zaljeva San Francisca. Odjeljenje je imalo nekoliko reorganizacija tokom godina, uključujući otpuštanja 2019., kada su zaposlenici premješteni u različite dijelove kompanije. Neki Appleovi zaposlenici u automobilskom odjelu kompanije mogli bi preći u tim za generativnu umjetnu inteligenciju, piše Bloomberg. Dionice Applea porasle su oko 1 posto nakon ove vijesti. Inače, kompanija ima i druge projekte vezane uz automobilsku industriju, uključujući svoj softver CarPlay orijentiran na infotainment.