Evropske berze porasle uoči izvještaja o inflaciji u SAD
Marx.ba Na evropskim su berzama u srijedu cijene dionica porasle, nakon dva dana pada, dok ulagači čekaju izvještaj o inflaciji u SAD-u i poruke čelnika američke centrealne banke. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, nakon dva dana pada. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,56 posto, na 8.195 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,44 posto, na 18.450 bodova, a pariški CAC 0,36 posto, na 7.817 bodova. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon dva dana pada. No, trguje se oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati uoči poruka Feda i izvještaja o inflaciji u SAD. Danas će biti objavljen izvještaj o potrošačkim cijenama, koje će pokazati popušta li inflacija u SAD. Osim toga, čelnici američke centralne banke objavit će priopćenje s dvodnevne sjednice. Niko ne očekuje smanjenje kamata jer je inflacija i dalje povišena, ali ulagači se nadaju da će čelnici Feda pokazati optimizam u najnovijim ekonomskim i monetarnim projekcijama. A na većini azijskih berzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu pale između 0,5 i 1,3 posto. U Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,3 i 0,8 posto. Kineske su berze pod pritiskom jer mediji pišu da je Evropska komisija odlučila privremeno primjenjivati dodatne carine od 25 posto na uvoz kineskih električnih vozila zbog velikih subvencija kineskih vlasti. To bi Komisija trebala objaviti danas. Mediji pišu i da Washington razmatra daljnje restrikcije u vezi prodaje čipova za umjetnu inteligenciju kineskim kompanijama. Uz to, jutros je objavljeno da su potrošačke cijene u Kini u maju pale 0,1 posto na mjesečnom nivou, dok su na godišnjoj porasle 0,3 posto. Niska stopa inflacije pokazuje da domaća potražnja nije snažna, što upućuje na spori oporavak druge po veličini svjetske ekonomije.
Arkia Israeli Airlines uspostavlja sezonski let s BiH: Tel Aviv – Sarajevo od 15. juna
Marx.ba Arkia Israeli Airlines zakazala je čarter letove iz Tel Aviva za Sarajevo počevši od 15. juna. Letovi će se odvijati jednom sedmično svake subote do 5. oktobra. Avion Embraer 195, kojim će se letjeri na ovoj relaciji, nudi 122 sjedišta. Čarter letovi kompanije Arkia opsluživat će izraelske turiste koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu.
Nova lokacija: Bingo u četvrtak otvara još jedan hipermaket
Marx.ba Stambeno poslovni objekat Nova Pecara u Tuzli biće bogatiji za dugo očekivani Bingo hipermarket koji će svoja vrata će otvoriti 13. juna u 10 sati, piše Tuzlanski.ba. Objekat je smješten u naselju Brčanska malta u ulici Armije Republike BiH 13, unutar prostorne cjeline SPO Nova Pecara. Kako saznaje Tuzlanski.ba, kupci će imati priliku istražiti i uživati u bogatoj ponudi proizvoda, a na samom otvorenju čekat će ih promotivne aktivnosti, degustacije, kao i poklon paketi. Pored bogate ponude, kupci će u hipermarketu Bingo imati priliku kupovati i u posebnim odjelima pekare, mesnice, zatim odjela sa svježim voćem i povrćem, ali i odjela sa tekstilom i kućnim potrepštinama. Već se može naslutiti i moderni dizajn trgovine koji zasigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Riječ je, o moderno uređenom gradskom marketu sa sedam kasa. Kvalitetna oprema, obloge zidova, podova i rasvjeta u skladu sa svjetskim standardima za markete obećava iskustvo kupovine u kojem je ugođaj kupca na prvom mjestu. Ono što će posebno biti značajno za kupce jeste parking. Bingo je, kako saznajemo, obezbijedio 70 parking mjesta na krovu marketa (lamela 5). Pored navedenog prostora obezbjeđen je parking uz stambeni objekat (površina uz tehnički pregled), piše Tuzlanski.ba.
Siemens Energy planira proizvesti najveću turbinu na vjetar
Marx.ba Kompanija Siemens Energy planira proizvesti najveću turbinu na vjetar, potencijalno do kraja decenije, u nastojanjima da zadrži lidersku poziciju u jednom od najbrže rastućih energetskih sektora. Njemačka firma ima za cilj da instalira ofšor vjetrogenerator koji može da proizvede oko 21 megavat snage, nadjačavajući najveće slične mehanizme koje nude kineski konkurenti. Planirana jedinica bi bila oko 40 odsto snažnija od trenutne najveće turbine u posjedu kompanije, koja ima lopatice duge 115 metara. Ovaj potez bi mogao ponovo pokrenuti trku među zapadnim kompanijama, pauziranu jer se industrija suočila sa velikim gubicima posljednjih godina. Poslovna jedinica za energiju vjetra kompanije Siemens Energy bila je u previranju zbog uskih grla u lancu snabdijevanja, rastućih troškova i problema sa kvalitetom. Uprkos gubicima, Siemens Energy zadržao je ulogu najvećeg dobavljača turbina za vjetroelektrane na morima. Prošle godine, Evropska unija je odobrila 30 miliona eura kompaniji Siemens Gamesa da testira, kako je saopšteno, „najmoćniji prototip vjetroturbine na svijetu“ u postrojenju u Osterildu u Danskoj. Kompanija se također suočava sa sve većom konkurencijom svog glavnog rivala, danske Vestas Wind Systems, koja je povećala fokus na ofšor tržište. Dok su kompanije ranije žurile da objave nove modele što je pre moguće, Siemens Energy i njegovi konkurenti su usporili proizvodnju u pokušaju da izvuku što više profita od postojećih verzija. Velika nova turbina bi signalizirala da Siemens Energy oseća promenu na tržištu. U prošlosti, povećanje veličine turbine pomagalo je da se umanji cijena energije koju proizvodi vjetropark. Ali nedavni problemi sa kvalitetom i pouzdanošću u industriji mogli bi da testiraju apetit kupaca.
Znate li koje su luke u svijetu najprometnije
Marx.ba Kontejnerske luke u istočnoj i jugoistočnoj Aziji potvrdile su primat na svjetskoj listi u 2023. godini, pokazao je izvještaj Svjetske banke i S&P Globala. Azijske luke zauzele su čak 13 mjesta među 20 najbolje plasiranih na svjetskoj listi, pokazuje četvrti godišnji izvještaj Svjetske banke i S&P Globala. Izvještaje obuhvata ukupno 405 luka širom svijeta koje su lani imale minimalno 24 pristajanja s mehanizmom evidencije radnog vremena unutar godinu dana. Prvo je mjesto ponovo je zauzela kineska luka Yangshan, a drugo omanska luka Salalah. Kolumbijska luka Cartagena popela se na treće mjesto, a marokanski Tanger-Mediterranean, najveća luka na Mediteranu, zadržao je četvrtu poziciju. Na petom je mjestu malezijska luka Tanjung Pelepas. Samo se jedna evropska luka, španski Algercias, svrstala među 20 najprometnijih na listi Svjetske banke i S&P Globala. Bolji plasman nego u 2022. zabilježili su u grupi vodećih, uz Cartagenu i Tanjung, i kineski Ningbo i Port Said. Slabije rezultate zabilježili su među vodećima Khalifa i Hamad Port. Nijedna evropska luka nije lani poboljšala rezultate, ističu autori izvještaja, dodajući da su brodovi na pristajanje u gruzijskom Potiju, italijanskoj La Speciji i Trstu, turskom Mersinu, njemačkom Hamburgu i slovenskom Kopru lani u prosjeku čekali duže nego u 2022. godine. Na popis se prvi put “probila” i hrvatska luka Ploče, zauzevši 206. mjesto među ukupno 405 luka,a iz komšiluka tu je i Rijeka koja se nalazi na 400. mjestu. U 2022. bila je na 334. mjestu na ljestvici koja je obuhvatala ukupno 348 luka. Novopridošlice na popisu uključuju i estonsku luku Muuga i omansku Al Duqmu, napominju autori izvještaja. Više od 80 posto robne trgovine prevozi se morem pa su otpornost, učinkovitost i ukupna izvedba luka ključni za globalna tržišta i gospodarski razvoj, upozoravaju u Svjetskoj banci i S&P Globalu. Rad luka trpio je i lani od regionalnih poremećaja, napominju. – Problemi koje su donijeli covid-19 i njegove posljedice dodatno su ublaženi u 2023., ali pomorski kontejnerski prijevoz i dalje je nepredvidiv i nestabilan sektor. Velike luke moraju ulagati u otpornost, novu tehnologiju i zelenu infrastrukturu kako bi osigurale stabilnost globalnih tržišta i održivost pomorskog sektora – upozorio je glavni ekonomist Svjetske banke Martin Humphreys, prenosi Lider.
Fabrika sa više od 600 robota: U Njemačkoj počela proizvodnja električnog Ford Explorera
Marx.ba Ford Cologne Electric Vehicle Center, Fordova specijalizirana tvornica električnih automobila u Kolnu, započela je ovih dana s finalnim sklapanjem modela Explorer. Kulminacija je to projekta transformacije te tvornice, vrijedne 2 milijarde dolara, u pogon namijenjen za masovno sklapanje isključivo električnih vozila. Nakon ovog značajnog koraka i početka serijske proizvodnje, uskoro se očekuje još jedan bitan datum. Naime, za mjesec dana, 10. jula, Ford će upriličiti predstavljanje svog novog električnog sportskog crossovera, koji će se sklapati na istom mjestu. Prema prvim informacijama, on bi se trebao nazivati Capri, što je naziv klasičnog modela Forda, koji se proizvodio od 1986. pa do 1986. godine, a bio je prodan u 1,8 miliona primjeraka. Kao i Explorer, i novi će Capri biti zasnovan na platformi MEB Volkswagen Grupe, pa će ti modeli, tehnički gledano, biti pandan VW-ovim modelima ID.4 SUV i ID.5. Novi modeli objedinjuju “njemačko inženjerstvo, američki stav i nadmoćne specifikacije”, poruka je iz Forda. Baterijsko-električni pogoni omogućit će vožnju bez lokalnih emisija i doseg do čak 600 kilometara s jednim punjenjem. Tvornica u Kolnu osnovana je još davne 1930. godine, a danas je jedan od najmodernijih pogona za proizvodnju električnih vozila u svijetu, gdje robotima upravlja umjetna inteligencija, a cijelo postrojenje ima i svog “digitalnog blizanca”, putem kojeg se može pratiti rad i funkcioniranje svih njezinih dijelova. Više od 600 robota sa sposobnošću učenja tamo vari, reže, farba, čisti, spaja i obavlja složeni “balet” kako bi osiguralo preciznost, efikasnost i kvalitetu proizvodnje. Kapacitet pogona u tri smjene iznosi 250.000 vozila godišnje, a za početak će se raditi u dvije smjene, piše Autonet.
Sve veća briga o zdravlju gura prodaju bezreceptnih lijekova i vitamina u BiH
Bloomberg Adria Prodaja lijekova za koje nije potreban liječnički recept (CHC) zabilježila je snažan rast u Bosni i Hercegovini u prošloj godini. Bosanskohercegovačke kompanije su u ovom segmentu evidentirale rast prometa od 13,3 do 21 posto. Značajan rast prodaje bilježe i vitamini i dodaci prehrani s obzirom na to da potrošači nastoje poboljšati svoje zdravlje i učiniti ga većim prioritetom. Prema podacima Euromonitor Internationala, u 2023. godini neke kategorije, poput lijekova za kašalj, prehladu i alergije (peludna groznica), koje su bile negativno pogođene tokom pandemije, nastavljaju se vraćati na nivoe prije pandemije. – Nekontrolirana inflacija i rastuće jedinične cijene dodatno su opteretili vrlo ograničene raspoložive prihode potrošača u BiH. Rast prodaje ovih proizvoda rezultat je rasta cijena, navode iz Euromonitor Internationala. Iz farmaceutske kompanije Hemofarm, članice STADA Grupe za Bloomberg Adriju, kažu da su u kategoriji CHC proizvoda u 2023. ostvarili rast od oko 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. – Najtraženiji proizvodi u ovom segmentu su oni koji spadaju u kategoriju za tretman prehlade i gripe, kašlja, začepljenog nosa, upale grla”, dodaju. Dobre rezultate bilježi i kompanija Bosnalijek. Na tržištu BiH, Bosnalijek je u 2023. godini zabilježio rast prodaje bezreceptnih lijekova od 13,13 posto u odnosu na prethodnu godinu. – Najveći generatori našeg rasta u segmentu bezreceptnih lijekova su lijekovi koji se koriste protiv prehlade i gripe i čija je prodaja u 2023. godini porasla za 23,95 posto, kažu za Bloomberg Adriju iz ove kompanije. Među najtraženijim proizvodima ove kompanije su i oni koji se koriste protiv bolova, proizvodi protiv grlobolje i kašlja, te proizvodi za sprečavanje poremećaja cirkulacije (npr. acetilsalicilna kiselina). Kada je riječ o inozemnom tržištu, iz ove kompanije ističu da je ukupno tržište bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani u zemljama Adria regije u stalnom porastu, te da prodaja njihovih proizvoda prati ovaj trend. – U 2023. godini proizvodi koji se izdaju bez liječničkog recepta bilježe rast prodaje za 28 posto, naglašavaju, te dodaju da je prodaja njihovog vodećeg lijeka protiv alergija porasla za 50 posto. Kompanija Farmavita je u CHC segmentu zabilježila rast od 21 posto, unatoč izazovima u lancu snabdijevanja zbog učestalih nestašica i činjenici da je ukupno tržište raslo devet posto. – Ovaj uspjeh pripisujemo našoj sposobnosti brzog prilagođavanja tržišnim promjenama i stalnom unapređenju naših usluga i proizvoda, za Bloomberg Adriju kaže Lejla Alajbegović Kaltak, direktorica marketinga ove kompanije. Ističe da su u ovom segmentu najtraženiji analgetici, odnosno lijekovi za ublažavanje bolova. Također, proizvodi protiv prehlade i gripe su vrlo traženi zbog učestalih viroza koje generiraju potrebu za tim lijekovima kroz različite sezone. – Osim toga, visoku potražnju bilježe i preparati za povećanje nivoa željeza u krvi te za jačanje imuniteta, a zatim slijede vitamini i ostale grupe dodataka prehrani, dodaje Alajbegović Kaltak. Kada je riječ o suplementima, prema podacima Euromonitor Internationala, vitamini bilježe jednu od najviših stopa rasta unutar potrošačkog zdravlja u 2023. godini, zahvaljujući snažnoj potražnji potrošača potaknutoj trendovima zdravlja i wellnessa. – Unos vitamina i suplementacija dobivaju na važnosti u BiH, s jakom potražnjom potrošača koja potiče maloprodaju u 2023. godini, unatoč prijetnji rastućih cijena, navode. Dodaju da je kriza koju je uzrokovala pandemija COVID-19 povećala potražnju za vitaminima, jer su potrošači tražili proizvode za koje se vjeruje da poboljšavaju rad imunološkog sistema, kao i proizvode koji se suprotstavljaju potencijalno štetnim učincima sjedilačkog načina života i loših prehrambenih navika, tipičnih za izolaciju u kući. – U 2023. godini, kategorija i dalje ima koristi od promjena uzrokovanih pandemijom. Zaista, tržište ne pokazuje znakove umora, s dobrim rezultatima svih vrsta vitamina. Multivitamini i proizvodi za žene su prilično popularni među potrošačima. To nije iznenađujuće, budući da se žene u BiH obično više fokusiraju na svoje zdravlje nego muškarci i češće kupuju i redovnije koriste multivitamine, pojašnjavaju iz Euromonitor Internationala. Navode da je Vitamin E najbrže rastuća kategorija u 2023. godini unutar vitamina, a slijedi ga vitamin A. – Popularnost ove dvije vrsta vitamina proizlazi iz njihovih koristi za ljudski organizam i procese, uključujući poboljšanje imunološkog sistema, zaštitu kože i svojstva zacjeljivanja rana, zajedno s antioksidativnim svojstvima koja mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa, pojašnjavaju. Osim toga, vitamin A pomaže u zaštiti i jačanju zdravlja očiju, dok smanjuje rizik od raka i pomaže kod akni. Ove koristi su posebno popularne među mlađim potrošačima poput milenijalaca i generacije Z. Iz kompanije Hemofarm kažu da je u pandemiji znatno porasla ukupna potrošnja dodataka prehrani u odnosu na prethodne godine, a posebno vitamina i minerala. – Danas su u ovoj kategoriji najtraženiji preparati magnezija, vitamina D, željeza, vitamina B kompleksa, cinka i vitamina C, ali i proizvodi namijenjeni zdravlju digestivnog trakta (probiotici), dodaju. Isto potvrđuju i iz kompanije Bosnalijek. Pacijenti su navedene proizvode koristili kao suportivnu terapiju u liječenju, a svakako i preventivno. Najveća potražnja je bila za njihovim proizvodom za jačanje imuniteta koji u svom sastavu ima matičnu mliječ te za vitaminom C. Snažan rast u ovom segmentu bilježe na inozemnom tržištu. – Prodaja dodataka prehrani raste za 43 posto, a najveći rast bilježi naš proizvod koji se koristi za tretman i prevenciju nedostatka vitamina B12, čija je prodaja na tržištu Srbije i Crne Gore porasla za 69 posto. Bilježimo porast potražnje za proizvodima iz kategorije dodataka prehrani u Turskoj, Iraku, Libiji i Jemenu, naglašavaju iz Bosnalijeka. Alajbegović Kaltak dodaje da segment bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani bilježi stalni rast, uslijed trenutnog životnog stila i sve veće potrebe za očuvanjem zdravlja, kao i svjesnosti o važnosti ovih proizvoda. – Pandemija je znatno izmijenila stav pacijenata prema liječenju, posebno pozicionirajući suplementaciju kao ključnu za oporavak. Kao rezultat toga, zabilježili smo porast prodaje takvih proizvoda, kao i pojavu novih proizvoda na tržištu. Najtraženiji su preparati za dopunu željeza, poboljšanje imuniteta, te minerali i vitamini u raznim kombinacijama, ističe. Iz Euromonitor Internationala ističu da, kako se trend samoliječenja ubrzava, prodaja proizvoda za zdravlje potrošača ostaje stabilna. Ipak, zbog opadajuće populacije u zemlji i zasićenja u nekim od najznačajnijih kategorija zdravlja potrošača, očekuje se sporiji rast vrijednosti. – Vitamini su zasićena kategorija u BiH, što će uz smanjenje populacije usporiti njen budući rast u predstojećem razdoblju. Ipak, kategorija će umjereno rasti, podržana rastućim
Evo kako su evropski izbori utjecali na berze: Euro bilježi velike fluktuacije
Marx.ba Na azijskim berzama u utorak se trgovalo oprezno, pri čemu su vodeći berzanski indeksi imali različite predznake, dok investitori u cijenu imovine uračunavaju novu političku neizvjesnost u Evropi nakon što je EU parlament skrenuo više udesno, a ankete u vezi francuskih izbora oživjele brigu oko kohezije u tom bloku. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 7.00 sati bio je u minusu 0,5 posto. Istodobno, Japanski Nikkei i južnokorejski Kospi porasli su oko 0,3 posto, dok su kineske berze u minusu za otprilike 1,2 posto. Kurs eura, francusko tržište dionica i državne obveznice bilježe velike fluktuacije cijena dok investitor procjenjuju hoće li desnica ponoviti svoj uspjeh na francuskim izborima krajem mjeseca te koliki će utjecaj krajnje desne stranke imati u novom sastavu EU parlamenta nakon netom provedenih izbora. Prinosi po evropskim obveznicama su porasli, jer se investitori povlače iz rizičnijih vrijednosnica poput dionica u sigurnije, kao što je državni dug, pri čemu je razlika u prinosima između francuskih i njemačkih obveznica znatno porasla nakon što je najnovije istraživanje javnog mnijenja sugeriralo da bi krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje mogla pobijediti na privremenim izborima u Francuskoj, iako ne s apsolutnom većinom. Tržišta nisu znatnije reagirala na Appleovu dugo očekivanu AI strategiju, koja integrira “Apple Intelligence” tehnologiju na više njegovih aplikacija. Cijena dionice Appleove dionice oslabila je 0,3 posto u elektroničkom trgovanju. Također, za nove smjernice investitori očekuju podatke o inflaciji u SAD, koji će biti objavljeni u srijedu, te zaključke s dvodnevnog zasjedanja Feda, s fokusom na to koliko će ove godine američka centralna banka sniziti kamatne stope. Tržišta procjenjuju da su šanse da Fed ove godine popusti monetarnu politiku svega 38 posto, piše Tportal
Nagel: ECB ne planira uskoro opet smanjivati kamatne stope
Marx.ba Nakon prošlosedmičnog prvog snižavanja kamatnih stopa još od 2019. godine, Evropska centralna banka možda neće neko vrijeme ponovno snižavati troškove zaduženja, barem je tako danas u Leipzigu izjavio član Upravnog vijeća ECB-a Joachim Nagel. Prema njegovim riječima, kreatori politika moraju ostati oprezni usred još uvijek velike neizvjesnosti oko ekonomije i cjenovnih pritisaka. Nagel je također ponovio da će ECB svoje buduće odluke o kamatama, kao i do sada, temeljiti na podacima o inflaciji, ovisno o tome kojom će se brzinom spuštati na ciljani nivo od 2 posto. – Metaforički rečeno, ne vidim nas na vrhu planine s koje ćemo neizbježno sići. Naprotiv, vidim nas na grebenu gdje još moramo pronaći pravu tačku za daljnji spust, opisao je trenutnu situaciju Nagel, koji je također na čelu njemačke Bundesbanke. S druge strane, referirajući se na ECB-ovo smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu boda prošle sedmice, Nagelov irski kolega Gabriel Makhlouf otišao je toliko daleko da je sugerirao da ECB možda uopće neće nastaviti s daljnjom politikom slabljenja monetarne politike. Također, ranije danas guverner Narodne banke Slovačke Peter Kazimir, također član Upravnog vijeća ECB, rekao je da kreatori politike još nisu pobijedili “zvijer inflacije” i ustvrdio da će septembarski sastanak biti ključan za funkcionere da odluče hoće li dalje smanjivati kamatne stope ili ne. Martins Kazaks iz Latvije rekao je pak da ECB mora osigurati da se inflacija ne vrati na visoke nivoe. Iako inflacija u eurozoni usporava, početkom godine ubrzao je rast plaća, za što stručnjaci upozoravaju da bi moglo potaknuti privatnu potrošnju u nadolazećim mjesecima. Stoga je ECB-ovo smanjenje kamatnih stopa praćeno s projekcijama rasta potrošačkih cijena u ovoj i idućoj godini u prosjeku na 2,5, odnosno 2,2 posto. Nagel je dodao da će inflacija u europodručju postupno usporavati prema cilju ECB od 2 posto kojeg bi mogla dostići do kraja 2025. godine. Međutim, to kasnije nego što se previđalo, piše Lider.
Airbus gradi satelite za kompaniju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
Marx.ba Evropski avionski koncern Airbus izvijestio je danas da će graditi geostacionarne satelite za kompaniju za satelitsku infrastrukturu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Yahsat, prenosi Seebiz. Yahsat medijskim i internetskim kompanijama i vladama nudi usluge širokopojasnog pristupa internetu, emitiranja video sadržaja i povezivanja telekomunikacijskih mreža i trenutno u Zemljinoj orbiti ima pet satelita koji pokrivaju više od 80 posto svjetske populacije, navodi Airbus u saopćenju. Airbusov ogranak za vojnu opremu i svemir projektirat će i izgraditi za Yahsat geostacionarne satelite Al Yah 4 i Al Yah 5 koji će “nuditi sigurne države komunikacije na širokom geografskom području Bliskog istoka, Euvrope i Azije”, stoji u priopćenju europskog zrakoplovnog koncerna. Geostacionarni sateliti prate u orbiti Zemljinu rotaciju pa se čini da miruju. Al Yah 4 i Al Yah 5 bit će lansirani 2027. odnosno 2028. godine i zamijenit će dva satelita lansirana prije 16 godina, dodaje se. Planirani je vijek trajanja novih satelita 15 godina. Airbus će osigurati i komponente za kontrolu satelita na Zemlji.