Najveći trgovci energijom imaju neuložene milijarde: Čekaju pogodan trenutak za investiranje
Marx.ba Dok se najveće svjetske kompanije za trgovinu energijom pripremaju za svoj ovosedmični veliki godišnji skup u Londonu, suočavaju se sa rastućim problemom, šta da rade sa svojom gotovinom. Većina trgovačkih kuća, koje su u privatnom vlasništvu i koje kontrolišu njihovi zaposleni, malo otkrivaju svoju gotovinsku poziciju, kapital ili dividende, prenosi Reuters. Prema desetak trgovačkih i bankarskih izvora i prema proračunima, Vitol, Trafigura, Mercuria i Gunvor zajedno sjede na milijardama dolara i poslije isplate rekordnih dividendi. Neimenovani izvršni direktor jedne od pomenutih kompanija naveo je da čekaju dobre prilike za investiranje. On je istakao da je dobrih prilika malo, a da ulaganje u zelenu energiju stvara gubitke. Trgovačke kuće koje već kontrolišu velika područja globalnih tržišta nafte, gasa i električne energije teško rastu, dok su slabi prinosi posljednjih godina na ulaganjima u energiju vjetra, sunca i vodonika uznemirili investitore. Vitol, najveći svjetski trgovac energijom, povećao je ukupan kapital na 26 milijardi dolara nakon što je isplatio rekordne dividende od pet milijardi dolara, pošto je zaradio 15 milijardi 2022. godine. Prema procjenama, kapital Vitola porastao je u 2023. godini na više od 30 milijardi dolara. Kapital velikih trgovačkih kuća manji je od kapitala naftnih kompanija kao što je Shell sa 188 milijardi dolara ili BP sa 85 milijardi dolara vrijednosti, prema njihovim novim izvještajima.
Pilot projekat Air Canada: Umjesto regionalnih letova, putovanje luksuznim autobusom
Marx.ba Air Canada pokreće pilot projekt u kojem će autobusima povezati dva aerodroma sa svojim čvorištem u Torontu. Aerodromi koje ulaze u taj pilot projekt su John C. Munro Hamilton International Airport i Region of Waterloo International Airport. Oko 80 kilometara su udaljeni od aerodroma Toronto Pearson. Među njima će prometovati luksuzni autobusi koji će imati svega 36 kožnih sjedišta u rasporedu s jedne strane dva, a s druge po jedno sjedište. Bit će opremljeni WiFi-jem, priključcima za punjenje mobilnih uređaja, stolićima, velikim pretincima za ručnu prtljagu i toaletom. Putnici će u njima svakako imati veću udobnost nego, primjerice, u regionalnim avionima. Karte će se moći rezervirati za, na primjer, Hamilton – Toronto – London. Dio puta između Hamiltona i Toronta obavit će se autobusom, a između Toronta i Londona putnici će biti prevezeni avionom. Prvi autobusi će krenuti tokom maja 2024., a već sad je moguće napraviti rezervacije. Trenutno je u planu 6 linija svakodnevno u oba smjera, bez usputnih stajanja. Putnici će se na aerodromima Hamilton i Region of Watreloo prijaviti za let na šalterima kao kod putovanja avionom, te će dobiti ukrcajne propusnice za cijelo putovanje. Na šalterima će predati i prtljagu koja će se utovariti u autobus. Nakon dolaska na aerodrom Toronto Pearson, proći će sigurnosnu provjeru i nastaviti prema izlazima gdje će se ukrcati u avione za nastavak putovanja. Predana prtljaga će biti automatski poslana na vezani let, prenosi Avioradar. U slučaju kašnjenja autobusa, putnici imaju ista prava kao kod putovanja avionom. Za putovanja autobusom se također prikupljaju nagradne milje. Air Canada će nakon evaluacije projekta vidjeti ima li potencijala uvesti nova odredišta ili ponuditi intermodalni prijevoz u drugim aerodromima.
Atlantic Grupa ostvarila snažan rast prodaje, kafa se ističe kao najveća pojedinačna kategorija
Marx.ba Atlantic Grupa je hrvatska multinacionalna kompanija s kompanijama i predstavništvima u osam zemalja među kojima je i Bosna i Hercegovina. Svoje proizvode izvozi na više od 40 tržišta širom svijeta, a veliki broj njih su poznati i potrošačima u BiH. Atlantic Grupe je u 2023. ostvarila neto dobit od 31,2 miliona eura, što je rast od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavili su u utorak iz te kompanije. Prihodi od prodaje u 2023. su iznosili 973,9 miliona eura, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 15,1 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) porasla je 13,3 posto u odnosu na 2022. i iznosi 86,6 miliona eura, dok je neto dobit porasla 20 posto i iznosi 31,2 miliona eura. – U još uvijek nestabilnom i izazovnom okruženju, Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim poslovnim segmentima te na svim važnijim tržištima, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Odlični prodajni rezultati, kako je naveo, omogućili su i snažan rast profitabilnosti, unatoč i dalje visokim troškovima sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga, ali i značajnom ulaganju u zaposlene. Tedeschi je rekao kako su nastavili s ulaganjima u razvoj poslovanja, uključujući inovacije u proizvodnom portfelju, modernizaciju proizvodnih kapaciteta te zelenu i digitalnu transformaciju Atlantic Grupe, kao i s nastojanjima za rast kroz akvizicije. – Iako očekujemo da će geopolitičko i makroekonomsko okruženje i dalje biti izazovno, ostajemo uvjereni da ćemo nastaviti s uspješnim poslovanjem i održivim rastom, istakao je. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe vlastiti brendovi čine 62 posto, ljekarsko poslovanje 9 posto, dok principalski brendovi učestvuju s 29 posto prihoda od prodaje. Kafa se sa 199,9 miliona eura, tj. udjelom od 20,5 posto u ukupnom prihodu od prodaje, ističe kao najveća pojedinačna kategorija.
Hrvatskoj nedostaje najmanje 200.000 radnika: Potražnja u gotovo svim segmentima ekonomije
Marx.ba Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima ekonomije, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka. S jedne su tu negativni demografski trendovi, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očito za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali. Lani je u Hrvatskoj izdano više od 172 hiljade radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne županije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerovatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uvjeti za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemu MUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, pojačat će se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji “zloupotrebljavaju sistem”, s ciljem da ih se isključi iz sistema zapošljavanja. Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje da se vidi, ali dugoročno trend je jasan. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su primjerice izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 hiljhada stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.
Krišto na samitu EBRD-a: BiH je otvorena i poželjna destinacija za inostrana ulaganja
Marx.ba Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto učestvovcala je danas, putem video veze, na 10. jubilarnom samitu EBRD-a o ulaganju u zapadni Balkan. Tokom obraćanja Krišto je govorila o poslovnoj klimi u BiH, pogodnostima za inostrane ulagače i regionalnim projektima. Naglasila je kako je BiH na korak do otvaranja pregovora s EU, te da smo zemlja koja je postigla zapanjujući napredak u poboljšanju poslovnog okruženja u proteklih godinu dana kroz snažan reformski proces. Istakla je kako je BiH otvorena i poželjna destinacija za inostrana ulaganja. Rekla je da su komparativne prednosti naše zemlje pogodan geografski položaj, prirodna bogatstva i ljepote, tradicija industrijske proizvodnje, velik broj raspoloživih industrijskih zona, lokacija i proizvodnih objekata, povoljno zakonodavstvo, niski porezi, kvalificirana radna snaga, valuta vezana za euro, mnogobrojni potpisani bilateralni i regionalni sporazumi, perspektiva pridruženja EU i postinvesticijski programi za inostrane ulagače. Napomenula je da mnogobrojne inostrane kompanije djeluju uspješno u Bosni i Hercegovini kroz 283 aktivna investicijska projekta, od kojih je najviše u sektorima poljoprivrede i proizvodnje hrane, turizma i energetike. Krišto je upoznala sudionike 10. samita EBRD-a o ulaganju u zapadni Balkan s ključnim prioritetima BiH u regionalnim projektima koji se odnose na infrastrukturno povezivanje, zelenu tranziciju privrede i razvoj ruralnih područja. Naglasila je da je za privredni razvoj i povezivanje s regionalnim i evropskim tržištima od ključnog značaja razvoj infrastrukture. Istaknla je da BiH prepoznaje značaj zelene tranzicije, kao ključnog elementa održivog razvoja i modernizacije privrede, te kroz aktivnu saradnju s partnerskim zemljama i institucijama teži implementiranju politika i projekata usmjerenih na postizanje ciljeva održivog razvoja i zaštite okoliša. Naglasila je da su projekti usmjereni na razvoj ruralnih područja kroz podršku poljoprivredi, turizmu, ruralnom poduzetništvu i ruralnoj infrastrukturi veoma bitni za ravnomjeran regionalni razvoj. Ocijenila je da ovi projekti imaju potencijal značajno doprinijeti ekonomskom rastu, održivom razvoju i jačanju konkurentnosti bh. privrede, te ih stoga treba podržavati i razvijati sukladno evropskim standardima. Na kraju svoga obraćanja Krišto je kazala da Bosna i Hercegovina nastavlja raditi na ostvarivanju svojih prioritetnih ciljeva u regionalnim projektima, težeći jačanju regionalne povezanosti, održivog razvoja i stabilnosti regije, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Sarajevo Premium Nights ponovo nadmašio sva očekivanja
Marx.ba Zima u Sarajevu postala je još spektakularnija uz nedavno završeno Sarajevo Premium Nights – Zimsko izdanje! U organizaciji Business Concierge Centra Sarajevo i Topcom Agencije, ova ekskluzivna poslovna i korporativna manifestacija održana je 24. februara 2024. godine u predivnom ambijentu Hotela Holiday Sarajevo – Club prostoru. Nakon izuzetnog uspjeha ljetnog izdanja u avgustu 2023. godine, kada je više od 200 posjetilaca doživjelo vrhunsko iskustvo, zimsko izdanje je donijelo novo poglavlje u konceptu premium doživljaja. Sarajevo Premium Nights spojio je dašak luksuza sa bogatim i raznovrsnim zabavnim programom, povezujući različite prezentacijske aspekte. Posjetioci su imali priliku uživati u degustacijama specijaliteta i osvježavajućih napitaka pripremljenih od strane talentiranih kulinarskih stručnjaka Hotela Holiday. Veče je dodatno obogatilo nastupe tri vrhunske izvođačice – DJ KAZUMI, DJ LEA i SOULSAX, kao i poseban kabare performans koji je bio iznenađenje večeri. Event je započeo u 20:00 sati i trajao je do ponoći, pružajući posjetiocima vrhunsku atmosferu, izvanrednu muziku i jedinstveno iskustvo unutar Club prostora Hotela Holiday. Ovo je bila nezaboravna noć koju će svaki posjetilac ponijeti kao posebnu uspomenu na februarsku večer u Sarajevu. Organizator ovog eventa, Enis Hadžimujić istakao je da je cilj ovog druženja ponudit našim posjetiteljima novo iskustvo, za kompanije mogućnost prezentacije njihovih aktivnosti i aktuelnih promotivnih kampanja a sve prateći trendova velikih gradova kako regije tako i Evrope. Sarajevo Premium Nights – Zimsko Izdanje ponovo je nadmašilo sva očekivanja prisutnih i ostavilo dubok utisak na sve koji su bili dio ove nezaboravne manifestacije. Organizatori su se zahvalili svima koji su učestvovali i doprinijeli da ovaj događaj bude jedinstven i spektakularan, a posebno partnerima UNIQ REAL ESTATE, IMPORTANNE, DIBLONG.BA, XL ENERGY DRINK, VODA LEDA, EUROPA GROUP i BIZON MEIDA. Ljetna edicija ovog izdanja je zakazana za mjesec avgust stoga nas pratite za buduće događaje i iskustva koja će vas ostaviti bez daha, poručuju organizatori.
Najveća evropska banka objavila je sjajne rezultate
Marx.ba Najveća evropska banka, HSBC, objavila je skok od gotovo 80 posto u dobiti prije oporezivanja i tako je, potaknuta visokim kamatama u prošloj godini, ona porasla na 30,3 milijarde dolara (odnosno na 28,08 milijardi eura). Do toga je došlo nakon što su centralne banke širom svijeta podigle kamatne stope u posljednjih 18 mjeseci kako bi pomogle u obuzdavanju rasta cijena. Prošle sedmice je konkurentski zajmodavac NatWest objavio najveću godišnju dobit od finansijske krize 2007. godine. Ipak, usporavanje kineske ekonomije dovelo je do toga da dobit HSBC-a ipak nije bila visoka kao što se ranije očekivalo, piše BBC. Na krajnji rezultat također je utjecala velika naknada od 3 milijarde dolara odnosno 2,78 milijarde eura od udjela u kineskoj Bank of Communications. HBSC većinu profita ostvaruje u Aziji, posebno u Kini i Hong Kongu. HBSC-ova dobit prije oporezivanja za 2022. iznosila je 17,1 milijardu dolara odnosno 15,85 milijardi eura, a analitičari su očekivali da će skočiti na 34,1 milijardu dolara odnosno na 31,6 milijarde eura prošle godine. – Rekordna dobit u 2023. omogućila nam je da nagradimo naše dioničare najvišom godišnjom dividendom od 2008., rekao je izvršni direktor HSBC-a Noel Quinn. Skok dobiti HBSC-a za BBC je komentirala i bankarska analitičarka Frances Coppola. – Imali su prilično značajan porast onoga što nazivamo neto kamatnom maržom, što je razlika između iznosa koji su naplatili zajmoprimcima i iznosa koji su platili štedišama, rekla je. Ulagači su također pažljivo pratili izloženost HSBC-a kineskom sektoru nekretnina, koji je zahvaćen krizom od 2020. Podsjetimo, Kina, druga najveća svjetska ekonomija, suočava se s deflacijom što ljude odgovara od potrošnje jer očekuju da će artikli u budućnosti biti jeftiniji. Prošli je mjesec sud u Hong Kongu naredio likvidaciju dugom opterećenog nekretninskog diva Evergrandea. – Kineska ekonomija jednostavno ne može ubaciti u brzinu. Ulagači vape za uvođenjem većih ekonomskih poticaja, za BBC je ranije komentirao ekonomist rejting agencije Moody’s Harry Murphy Cruise.
Nove linije: Uskoro sa Aerodroma Sarajevo za Oslo i Štokholm, tokom ljeta za Džedu
Marx.ba Saudijski niskotarifni avioprijevoznik Flyadeal uvest će novu sezonsku ljetnu uslugu između Džede i Sarajeva, nadopunjujući letove između Rijada i glavnog grada Bosne i Hercegovine koje je započela prošle godine. Nova linija u Džedi startovat će 4. juna i saobraćati četiri puta sedmično, ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i subotom, do 24. avgusta, sa avionom Airbus A320. Aviokompanija će također povećati broj operacija na svojoj liniji Rijad – Sarajevo, koja će raditi u istom periodu, povećanjem frekvencije sa prošlogodišnja tri sedmična leta na dnevne. Flyadeal će se direktno takmičiti protiv Flynasa na obje rute. Inače, jučer je objavljeno da će glavni grad Bosne i Hercegovine uskoro direktnim linijama biti uvezan sa Oslom i Štokholmom. Direktno povezivanje sa skandinavskim zemljama rezultat je Javnog poziva za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo koji provodi Vlada Kantona Sarajevo u saradnji sa Turističkom zajednicom KS i Međunarodnim aerodromom Sarajevo. Komisija za stručnu ocjenu je utvrdila da je na Javnoi poziv pristigla jedna blagovremena prijava, a u riječ je o aviokompaniji Norwegian Air As. Javni poziv, koji je bio otvoren do 12. februara 2024. godine, ima za cilj razvoj turizma, uspostavljanja novih destinacija i povećanja broja putnika. Prethodno je kroz javne pozive Sarajevo dobilo više novih direktnih aviokonekcija ili je povećan broj polazaka na destinacijama od strateškog značaja te kao krajnji cilj ovog projekta Sarajevo će biti direktno povezano sa 12 atraktivnih destinacija: Milano, Geteborg, London, Memingen, Brisel, Solun, Antalija, Izmir, Atina, Skoplje, Oslo i Štokholm.
Skratili radnu sedmicu, plaća ostala ista: Objavljeni rezultati velikog istraživanja
Marx.ba U istraživanju provedenom između juna i decembra 2022. godine radnici u 61 kompaniji u Ujedinjenom Kraljevstvu radili su 80 posto svojih uobičajenih radnih sati za istu plaću u zamjenu za obećanje da će isporučiti 100 posto svog uobičajenog posla, javlja CNN. Kako stoji u sada objavljenom izvještaju, najmanje 89 posto kompanija nakon završetka istraživanja i dalje je provodilo četverodnevnu radnu politiku, a najmanje 51 posto njih, učinilo je četverodnevnu radnu sedmicu stalnim krajem 2023. godine. Think tank Autonomy istraživanje je proveo u saradnji s neprofitnim organizacijama 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign kao i s istraživačima sa univerziteta Cambridge i Oxford te Boston College. – Učinci skraćenog radnog vremena bili su jako korisni za osoblje i njihove kompanije, navodi se u izvještaju. Po završetku istraživanja, zaposlenici su izjavili da im se tjelesno i mentalno zdravlje poboljšalo, da osjećaju veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života te da se osjećaju manje iscrpljeni od posla, a ta su se poboljšanja održala i godinu dana nakon provedenog istraživanja. Menadžeri i izvršni direktori 28 organizacija također su potvrdili da je četverodnevna radna sedmica pozitivno utjecala na njihovu kompaniju. Fluktuacija osoblja pala je u 50 posto organizacija, a gotovo trećina njih izjavila je da je četverodnevna radna politika značajno poboljšala zapošljavanje u njihovim firmama, dok je 82 posto prijavilo korisne učinke takvog radnog modela na dobrobit osoblja. – Ova studija razjasnila je da četverodnevnu radnu sedmicu nije uspjeh kratkog vijeka. Kompanije širom Ujedinjenog Kraljevstva uspješno ga “održavaju”, napisali su autori. Gotovo 50 posto organizacija koje su učestvovale u ovom istraživanju pripadaju sektoru marketinga i oglašavanja, sektoru profesionalnih usluga te neprofitnom sektoru. Ostatak njih obuhvata niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo te umjetnost i zabavu.
Air Serbia počela testiranja za novo kabinsko osoblje, hoće li tražiti uposlenike i u BiH
Marx.ba U sklopu intenzivnih priprema za predstojeću ljetnju sezonu u kojoj se očekuje dalji rast poslovnih aktivnosti, Air Serbia je pokrenula veliki konkurs za zapošljavanje novih članica i članova kabinske posade za svoju bazu u Beogradu. Tako su danas počela prva testiranja u Čačku, a u narednim danima će se obaviti u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu. Međutim, postoji mogućnost da će potražiti uposlenike i van Srbije, a nema sumnje da bi za to bilo itekako interesa u BiH. – Air Serbia razmatra mogućnost da u narednom periodu slična testiranja obavi i u pojedinim gradovima u državama u regionu, s obzirom na to da i van granica Srbije postoji veliko interesovanje za rad u srpskoj nacionalnoj avio-kompaniji, poručili su. Inače, u ovoj aviokompaniji očekuju povećanje obima poosla u narednim mjesecima, pa je logična potraga za većim brojem kabinskog osoblja. – Ljetnja sezona u avio-industriji uskoro počinje, a sa njom se značajno povećava i broj letova naše kompanije. U želji da adekvatno odgovorimo potrebama tržišta i našim putnicima ponudimo još više mogućnosti, aktivno radimo na različitim unaprjeđenjima. Dio tih aktivnosti je i predstojeći konkurs za članove kabinske posade. Naše koleginice i kolege koje rade u tom timu svojevrsni su ambasadori kompanije i domaćini na svakom našem letu, koji svojim angažovanjem doprinose pozitivnom iskustvu putnika. Uvjereni smo da će interesovanje biti veliko i da ćemo među prijavljenima pronaći one snažno motivisane da sa nama lete do velikih poslovnih i drugih visina, rekla je Milica Netković, direktorica ljudskih resursa Air Serbije.