Air Serbia počela testiranja za novo kabinsko osoblje, hoće li tražiti uposlenike i u BiH
Marx.ba U sklopu intenzivnih priprema za predstojeću ljetnju sezonu u kojoj se očekuje dalji rast poslovnih aktivnosti, Air Serbia je pokrenula veliki konkurs za zapošljavanje novih članica i članova kabinske posade za svoju bazu u Beogradu. Tako su danas počela prva testiranja u Čačku, a u narednim danima će se obaviti u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu. Međutim, postoji mogućnost da će potražiti uposlenike i van Srbije, a nema sumnje da bi za to bilo itekako interesa u BiH. – Air Serbia razmatra mogućnost da u narednom periodu slična testiranja obavi i u pojedinim gradovima u državama u regionu, s obzirom na to da i van granica Srbije postoji veliko interesovanje za rad u srpskoj nacionalnoj avio-kompaniji, poručili su. Inače, u ovoj aviokompaniji očekuju povećanje obima poosla u narednim mjesecima, pa je logična potraga za većim brojem kabinskog osoblja. – Ljetnja sezona u avio-industriji uskoro počinje, a sa njom se značajno povećava i broj letova naše kompanije. U želji da adekvatno odgovorimo potrebama tržišta i našim putnicima ponudimo još više mogućnosti, aktivno radimo na različitim unaprjeđenjima. Dio tih aktivnosti je i predstojeći konkurs za članove kabinske posade. Naše koleginice i kolege koje rade u tom timu svojevrsni su ambasadori kompanije i domaćini na svakom našem letu, koji svojim angažovanjem doprinose pozitivnom iskustvu putnika. Uvjereni smo da će interesovanje biti veliko i da ćemo među prijavljenima pronaći one snažno motivisane da sa nama lete do velikih poslovnih i drugih visina, rekla je Milica Netković, direktorica ljudskih resursa Air Serbije.
Nestle u Bosni i Hercegovini ostvario rast od 19 posto
Bloomberg Adria Nestlé, najveća prehrambena kompanija na svijetu, objavila je finansijske rezultate za 2023. godinu, ističući organski rast usprkos izazovima na tržištu. Ukupna prodaja je iznosila 93 milijarde švicarskih franaka. Zabilježen je organski rast od 7,2 posto, uz povećanje cijena od 7,5 posto i stvarni interni rast (RIG) od -0,3 posto. Rast je ostvaren na temelju rezultata širom tržišta i kategorija. Ukupna prodaja je iznosila 93 milijarde švicarskih franaka, što je za 1,5 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, što je donekle utjecalo na kursne razlike. Tokom 2023. godine 12,8 milijardi švicarskih franaka vraćeno je dioničarima putem kombinacije dividendi i otkupa dionica. Generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Laurentiu-Florin Dimitriu naglasio je ponos kompanije u postizanju poslovnih ciljeva u BiH, ističući posvećenost prema kupcima i zajednici. – Orijentiranost prema krajnjim potrošačima i kupcima kao polazna tačka naših strategija omogućava nam postizanje izuzetnih performansi u kategorijama hrane, pića, hrane za kućne ljubimce i slatkiša. Nastavili smo put ka aktivnom doprinosu stanovništvu i lokalnoj zajednici u očuvanju prirode, te smo uživali u proširenju i razvoju Zdravo! programa i inicijative Čista umjetnost, pri čemu je važno napomenuti da je to bilo moguće zahvaljujući zajedničkim naporima s našim lokalnim partnerima”, kazao je Dimitriu. Kako je navedeno, organski rast u BiH iznosio je 19 posto.
FLYNAS ove godine povećava broj direktnih letova sa Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Aviokompanija FLYNAS iz Kraljevine Saudijske Arabije i turistička agencija Bosnia Travel d.o.o. Sarajevo ovih dana obilježavaju petu godišnjicu od povezivanja Bosne i Hercegovine i Kraljevine Saudijske Arabije direktnom aviolinijom. Tim povodom u Sarajevu je upriličena svečanost kojoj su prisustvovali brojni gosti, među njima ambasadori iz arapskih zemalja, predstavnici Vlade FBiH, predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Turističke zajednice KS, Međunarodnog aerodroma Sarajevo, te predstavnici USIAD-a i turističkih agencija širom Bosne i Hercegovine. – Drago nam je da je aviokompanija FLYNAS ove godine uspjela održati letove tokom čitave godine između Sarajeva i Džedde, to jeste tri puta sedmično. Posebno nas raduje to što za narednu ljetnu sezonu planiramo najmanje 14 letova sedmično, svakodnevne direktne letove za Džeddu i Rijad, izjavio je Suad Drpljanin, vlasnik i direktor turističke agencije Bosnia Travel i zastupnik kompanije FLYNAS za Bosnu i Hercegovinu, dodavši kako su u kompaniji ponosni na to što je aviokompanija FLYNAS oficijelni prevoznik bosanskohercegovačkih hadžija za 2024. godinu. Tokom ljetne sezone usluge aviokompanije FLYNAS većinom koriste gosti iz zemalja Arapskog zaljeva koji posjećuju Bosne i Hercegovine, a tokom zimske sezone građani Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja radi obavljanja umranskih obreda. U kompaniji su uvjereni da će liberalizacija viznog režima prema državljanima Kraljevine Saudijske Arabije ove godine osigurati rekordnu posjećenost turista iz ove zaljevske zemlje, saopćio je Međunarodni aerodrom Sarajevo.
Prodaje se 18 posto dionica Banje Vrućice: Cijena 10,3 miliona KM
Bloomberg Adria Investiciono-razvojna banka (IRB) RS i Društvo za upravljanje penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS ponudit će na prodaju 18 posto dionica Banje Vrućice Teslić po cijeni od 10,3 miliona KM. Ukoliko prodaja uspije, RS će u potpunosti izaći iz vlasničke strukture ovog zdravstveno-turističkog centra. Metod prodaje je nalogom sve ili ništa. – Datum prodaje je od 28. februara do realizacije prodajnog naloga, a najduže do 29. februara 2024. godine, navodi se u oglasu o prodaji. Najveći dioničar ZTC Banja Vrućica je Sloboprom Lončari sa 63,4 posto vlasništva. Slijedi Pobjeda Bijeljina sa 12 posto, PREF sa devet posto te fondovi IRB-a – Akcijski fond sa 4,67 posto i Fond za restituciju RS sa 4,47 posto dionica. Banja Vrućica obuhvata kompleks od četiri hotela – Kardial, Posavina, Srbija i Hercegovina sa oko 1.000 ležajeva, a tokom 2018. godine ZTC je kupio i Etno selo Usora. Podsjećamo, zdravstveno-turistički centar (ZTC) Banja Vrućica u Tesliću u prvih devet mjeseci 2023. godine bilježio je rast ukupnih prihoda za devet posto u odnosu na isti period 2022., a prema podacima iz finansijskog izvještaja, vidljivo je da je skoro polovina dodatnih prihoda otišla na povećanje izdvajanja za plate radnika. Poslovni prihodi premašili su 16,79 miliona KM zahvaljujući, prije svega, rastu prihoda od pruženih usluga, koji su sa 13,5 milijuna skočili na skoro 15 miliona KM. Poslovni rashodi su povećani za milion, sa 9,9 na 10,9 miliona KM, najviše na poziciji troškova plata, naknada i ostalih ličnih primanja. Banja Vrućica je u prvih devet mjeseci u prosjeku zapošljavala 285 radnika, za jednog manje nego u istom periodu 2022. Poslovna dobit je sa 5,4 povećana na 5,8 miliona KM, a uz finansijske i ostale prihode i rashode na kraju rujna je dobit prije oporezivanja iznosila 5,86 miliona uz rast od oko pola miliona u odnosu na kraj devetog mjeseca 2022. godine. Kratkoročna potraživanja su porasla sa 813 hiljada na 1,6 miliona KM, dugoročne obaveze i rezervisanja društva ostala su na istom nivou i iznose 3,6 miliona KM, dok su kratkoročne obaveze i rezervisanja smanjena sa tri na 2,5 miliona KM. Akumulirana neraspoređena dobit Banje Vrućice iznosi 17,69 miliona KM na kraju septembra 2023. godine. Ukupan kapital iznosi 62,1 milion KM.
Dionice NLB-a prvi put iznad 100 eura, ovo su katalizatori rasta
Marx.ba Jučer su dionice NLB-a zaključile dan na 102 eura po dionici, označavajući prvi put u svojoj historiji da su dionice Društva završile iznad troznamenkaste vrijednosti. Došlo je to nakon posljednjeg rasta cijene dionice, gdje je samo jučer cijena dionice porasla za 3 posto. Priča o troznamenkastom probijanju dionica NLB-a seže unatrag nekoliko sedmica, pri čemu su dionice već nekoliko puta probile magičnu granicu, ali nikad se nisu zatvorile iznad navedene tačke. To se jučer promijenilo prvi put u svojoj historiji, a cijena dionice završila je jučerašnje trgovanje na 102 eura po dionici, pišu analitičari Intercapitala. Ovaj rast je kulminacija rasta cijene dionice koju je dionica NLB-a zabilježila, posebno u 2. polovici 2023. Naime, od početka 2023. do danas, dionica NLB-a bilježi povrat od preko 63,5%! U istom razdoblju indeks SBITOP ostvario je povrat od “samo” 32%. Taj je rast poduprlo opće makroekonomsko okruženje, što je zbog visokih inflatornih pritisaka zabilježenih u drugoj polovici 2022. i koji su ostali tokom većeg dijela 2023. značilo da je ESB značajno povećao kamatne stope na depozite. To je dovelo i do povećanja kamatnih stopa na kredite, što je NLB-u itekako dobro došlo. Naime, neto prihod NLB-a trebao bi se približiti onom iz 2022. godine, unatoč tome što nema efekta negativnog goodwill-a iz 2022. godine, u iznosu od sadašnjih 172,9 miliona eura! Nadalje, Banka je zabilježila nizak trošak rizika (negativan veći dio godine, au budućim smjernicama 30 – 50 baznih bodova), što znači da ne samo da ostvaruje veće kamatne stope na kredite, već i omjer “loših” krediti nisu značajnije porasli, dok su se neki stariji krediti koji su tako ocijenjeni uspjeli riješiti. Unatoč očekivanjima opće recesije u eurozoni, a posebno u glavnim trgovinskim partnerima Slovenije poput Njemačke, slovenska preduzeća koja su uveliko izvozno orijentirana nisu zabilježila probleme u poslovanju, što je također pridonijelo nižem od očekivanog nivoa rizika. Za stanovništvo je stopa rasta kredita uvelike usporena zbog viših kamata, ali su stope koje se primjenjuju na tekuće kredite visoke. Većina kredita s fiksnom kamatnom stopom od ranije je fiksna samo na određeni vremenski period, recimo 10-15 godina, što znači da što duže vrijeme prolazi s ovim povišenim kamatama, to je više kredita s fiksnom kamatnom stopom u ovoj kategoriji će preći na promjenjive stope, što također ide u prilog rastu neto kamatne marže unatoč usporavanju izdavanja novih kredita. Na kraju, budući da NLB posluje u regiji Jugoistočne Evrope, još uvijek postoji veliki potencijal rasta. Svi ovi , očekivanja solidnih rezultata, nedavno najavljeno spajanje i preuzimanje, kao i činjenica da NLB još uvijek trguje po P/B od pribl. 0,70x znači da je dionica još uvijek relativno “jeftina” i atraktivna.
UNDP podržava izgradnju ekosistema digitalnih inovacija i poduzetništva u BiH
Marx.ba Preliminarna studija izvodljivosti za sarajevski Inovacijsko-tehnološki park predstavljena je u prostorijama GREENPARK SPACE-a na Trebeviću, okupivši ključne zainteresovane strane, uključujući predstavnike ministarstava, javnog sektora, akademske zajednice, industrije, međunarodnih financijskih institucija i organizacija. Kanton Sarajevo i Općina Centar pokrenuli su inicijativu za osnivanje Inovacijsko-tehnološkog parka u poslovnoj zoni Šip. UNDP u Bosni i Hercegovini pokrenuo je preliminarnu studiju izvodljivosti koja se fokusira na procjenu izvodljivosti i ekonomske isplativosti osnivanja parka putem unapređenja postojećeg inovacijskog ekosistema kroz jaču saradnju između akademske zajednice, privatnog i javnog sektora. – U UNDP-u pristupamo cjelokupnom društvu uključujući različite aktere iz javnog, privatnog sektora i civilnog društva kako bismo podržali dizajn i razvoj digitalnih ekosistema koji su inkluzivni, transparentni i sigurni. Nadamo se da će budući inovacijski i tehnološki park u Sarajevu biti više od fizičkog mjesta, katalizator za saradnju kako bi se stvorile nove prilike, poslovi i rješenja za aktuelne izazove, izjavila je Narine Sahakyan, privremena predstavnica UNDP-a u BiH. Studija je predložila tri različita modela razvoja parka. Tokom prezentacije sva tri su razmatrana, a prikazani su i primjeri dobre prakse iz Berlina, Dublina, Helsinkija, Osijeka, Rijeke i Torina. Ovisno o odabranom modelu, izgradnja parka trajala bi između tri i pet godina uz trošak koji bi se kretao između 26 i 136 milijuna konvertibilnih maraka. To okupljanje predstavlja značajan korak ka poticanju inovacija i poduzetništva ne samo u Sarajevu, već i izvan njegovih granica. UNDP u BiH ima nekoliko ključnih inicijativa usmjerenih ka promociji digitalnih inovacija i poduzetništva, uključujući podršku naučno-tehnološkom parku u Banjoj Luci i projekte poput projekta „Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta“ (EGG) koji finansira Kraljevina Norveška, a sprovodi UNDP u BiH. Projekat EGG ima integrisani pristup poboljšanju ekonomskog upravljanja i tržišno orijentisanih vještina za ekonomiju zasnovanu na znanju. Događaj je poslužio i kao platforma za razmjenu iskustava iz susjednih zemalja, a direktor Naučno-tehnološkog parka Crne Gore Velibor Bošković podijelio je iskustva razvojnog puta ovog naučno-tehnološkog parka. UNDP u Bosni i Hercegovini nastavlja podržavati uspostavu inkluzivnog inovacijskog ekosistema koji podržava startupe, mala i srednja preduzeća u različitim sektorima, te premošćuje jaz između istraživanja i tržišta omogućavajući talentovanim inovatorima i poduzetnicima da svoje ideje pretvore u stvarnost, priopćeno je iz UNDP-a u BiH.
Cijene plina su se sunovratile: Je li energetska kriza konačno gotova
Marx.ba Indeks na nizozemskoj berzi plina, TTF (Title Transfer Facility) koji služi kao referentna vrijednost za evropske cijene plina značajno je pao. Cijena megavat sata (MWh) je ispod 25 eura što je strmoglavi pad od preko 50 posto u usporedbi s istim periodom prije godinu dana. Ovaj pad odražava širi trend na koji utječe kombinacija klimatskih i ekonomskih faktora, uključujući temperature više od prosjeka na sjevernoj hemisferi i značajno smanjenje industrijske i domaće potražnje za prirodnim plinom. Blaga zima, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, koje bilježe treću i četvrtu najtopliju zimu u 34 godine, pridonijela je smanjenoj potražnji za grijanjem, piše Euronews. Nivoi skladišta prirodnog plina u Evropi trenutno su na novim petogodišnjim sezonskim maksimumima, s rezervama plina u EU na 65,9 posto, Njemačkoj na 71,56 posto, Italiji na 60,3 posto, a Francuskoj na 51,3 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE). Globalni pad proizvodnih aktivnosti od 2022. značajno je utjecao na industrijsku potražnju za plinom, posebno u Evropi. Još jedan ključni faktor nedavnog naglog pada evropskih cijena prirodnog plina bio je snažan učinak obnovljivih izvora energije i proizvodnje nuklearne energije. Nakon nekoliko lošijih godina 2021. i 2022., energija vjetra i sunca pokazala su značajan napredak u 2023., a hidroelektrane imaju rezultate blizu petogodišnjih sezonskih maksimuma. Osim toga, proizvodnja nuklearne energije zabilježila je bolju proizvodnju u drugoj polovici 2023., nastavljajući se u 2024. godini. Francisco Blanch, robni strateg pri Bank of AmericaGlobal Research, predviđa veću vjerovatnost da će cijene prirodnog plina TTF-a pasti prema dolje u proljeće, osobito ako globalna ekonomija ostane usporena, što bi potencijalno moglo dovesti do ponovnog vraćanja cijena na razine od ljeta 2023., a možda čak i niže, piše Tportal. Međutim, Blanch je također istakao neke rizike koji potencijalno mogu dovesti do iznenađujućeg porasta cijena prirodnog plina. Ponovno oživljavanje proizvodnih aktivnosti vjerovatno bi dovelo do povećane globalne industrijske potražnje za plinom, dok bi poremećaji na Bliskom istoku (Crveno more) Evropi mogli dati značajan poticaj. Štaviše, zahtjevi regulatornog odobrenja za LNG terminale predstavljaju značajan rizik od kašnjenja planiranog kapaciteta za 2024., potencijalno ograničavajući rast globalne ponude u drugoj polovici 2024. i nakon toga. Robni analitičari Goldman Sachsa Samantha Dart i Daniel Moreno nedavno su snizili svoju prognozu cijene prirodnog plina TTF s 41 €/MWh na 31 €/MWh, sugerirajući da bi globalna prekomjerna opskrba plinom koja se očekuje u ovom periodu mogla biti toliko značajna da bi Evropa možda trebala ponuditi poticaje kako bi se smanjila ponuda i spriječilo zagušenje skladišta sljedeće ljeto. Međutim, unatoč ugodnim nivoima skladištenja na kraju zime, oni tvrde da Evropa još nije riješila svoju energetsku krizu. Vjeruju da mora proći još jedna zima prije nego što se smanji rizik od ekstremnih skokova cijena plina.
Jeff Bezos prodao još 14 miliona dionica Amazona i u devet dana zaradio 8,5 milijardi dolara
Marx.ba Multimilijarder Jeff Bezos prodao je još 14 miliona dionica Amazona, u vrijednosti od oko 2,4 milijarde dolara, objavio je BBC. Posljednjom prodajom ukupan broj dionica koje je prodao u kompaniji u posljednjih devet dana trgovanja iznosi oko 50 miliona, u vrijednosti od oko 8,5 milijardi dolara. Iz Amazona su ranije najavili da će Bezos prodati do 50 miliona dionica do kraja januara 2025., a njegova prodaja dolazi nakon što su dionice porasle za više od 76 posto u prošloj godini. Podsjećamo, Bezos je zadnji put dionice Amazona prodao 2021. godine, a s obzirom da se tehnološki mag prošle godine mudro preselio u Miami na Floridi iz Seattlea u Washingtonu, uštedjet će gotovo 600 miliona dolara poreza na dionice koje je prodao u vrijednosti od 8,5 milijardi dolara, piše Lider. Dobici iznad 250.000 dolara od prodaje dionica ili drugih dugoročnih ulaganja oporezuju se po stopi od sedam posto u državi Washington. Florida nema državnih poreza na dohodak ili kapitalnu dobit. Međutim, on će i dalje biti odgovoran za savezne poreze kao rezultat prodaje dionica. Kad je Bezos najavio preseljenje na Floridu, to je potaknulo nagađanja o tome je li to zbog potencijalnog poreznog računa s kojim bi se suočio u Washingtonu nakon što je država odobrila novi porez na prodaju velikih dionica. Bezos je u novembru rekao da su se njegovi roditelji nedavno vratili u Miami gdje je proveo dio djetinjstva i da želi biti blizu njih i svog svemirskog projekta Blue Origin, koji se “sve više seli na Cape Canaveral”. – Lauren i ja volimo Miami. Zbog svega toga, planiram se vratiti u Miami, ostavljajući pacifički sjeverozapad, napisao je na Instagramu, misleći na svoju zaručnicu Lauren Sánchez. Bezos, unatoč najnovijoj prodaji, ostaje najveći dioničar Amazona i jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu, s procijenjenim bogatstvom na više od 190 milijardi dolara.
Još jedan iskorak: Sarajevo pokreće javni poziv za nove linije
Marx.ba Aerodrom Sarajevo će u 2. kvartalu ove godine objaviti još jedan javni poziv za nove linije u 2025. godini. Naime, aerodrom intenzivno radi na linijama za Pariz, Barcelonu, Copenhagen, Budimpeštu, Prag, Berlin, Dusseldorf, Hamburg, Amsterdam ili Eindhoven. Istovremeno, aerodrom ima cilj bazirati jednog prijevoznika u Sarajevu i tu najviše tipuju na Ryanair. Kako javlja Zamaaero, to će ići jako teško obzirom da Ryanair ima baze samo u Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji i Maroku, no nema baze nigdje drugdje. Teško da će krenuti sa bazama izvan ovih zemalja upravo u BiH. Podsjetimo, Alen Šćuric, analitičar iz Hrvatske i jedan od najboljih poznavatelja stanja u avioprijevozu nedavno je sa Marx.ba rekao kako Aerodrom Sarajevo radi veoma dobar posao. – Sarajevo raste izuzetno. Aerodrom Sarajevo ima više 20 posto više putnika nego je imalo 2019. godine i prema najavama za iduću godinu Sarajevo će i dalje rasti i vrlo vjerovatno preskočiti cifru od 1,5 miliona putnika u idućoj godini što je izuzetno dobro i na svemu tome treba čestitati njihovoj upravi. Rade ozbiljan posao. Definitivno imaju daleko najviše letova prema Bliskom Istoku kada se pogleda cijela regija, što je dosta logično, ali eto sad su krenuli sa Ryanairom, Wizzairom i ostalim kompanijama gdje je vrlo značajna količina letova prema zapadnoj Evropi tako da će Sarajevo nakon svih ovih povećanja imati vrlo zavidnu mrežu linija i prema Zapadu i prema Istoku. Zapravo je Aerodrom Sarajevo dobio onaj neki maksimum koji može imati, obzirom na svoje potencijale. Mogla bi tu doći još poneka linija prema Skandinaviji i nešto možda prema Parizu i Amsterdamu što fali, ali u principu više, manje to je to, poručio je.
Walmart kupuje TV proizvođača Vizio za 2,3 milijarde dolara
Marx.ba Walmart je pristao da kupi TV proizvođača Vizio, saopštile su kompanije, pošto najveći američki trgovac na malo razvija svoj visoko profitabilan oglasni posao. Walmart će kupiti Vizio za 2,3 milijarde dolara, ili 11,50 dolara po dionici, u gotovini. Najveći trgovac na malo je objavio akviziciju nakon što je prijavio zaradu u četvrtom kvartalu, piše Seebiz. Dionice Vizia, porasle su 15 posto nakon što su se pojavili izvještaji o dogovoru. Walmart i njegov lanac skladišta Sam’s Club dugo su bili glavni prodavci Vizio uređaja. Ali kupovinom kompanije, Walmart je reklamirao potencijal da unaprijedi svoje reklamno poslovanje preko Vizioovog SmartCast operativnog sistema. Kako teži većim profitima, maloprodajni titan je pokušao da proširi svoj medijski biznis Walmart Connect, koji dolazi sa većim profitnim maržama od prodaje namirnica ili odjeće. Prodaja oglašavanja porasla je za 22 oposto u četvrtom kvartalu. – Vjerujemo da Vizio operativni sistem fokusiran na potrošača pruža sjajna iskustva gledanja po atraktivnim cijenama. Također, vjerujemo da omogućava profitabilan i brzorastući posao oglašavanja, rekao je Seth Dallaire, izvršni potpredsjednik i glavni direktor prihoda Walmarta u SAD. Ovaj potez dolazi kada Walmart pokušava da se takmiči sa rastućim segmentom reklama kompanije Amazon.